fbpx

trgovina ilustracija

Za nabavku identične količine hrane koja je u maju lani koštala 100 maraka, građani Republike Srpske u istom mjesecu ove godine u prosjeku su morali da izdvoje 22 KM više.

Naime, godišnja inflacija je u prošlom mjesecu u Srpskoj dostigla rekordnih 13,2 odsto, a najviše je poskupio prevoz 31,2 odsto, te hrana – 21,8 odsto.

Tačnije, vrijednost 100 maraka je sletjela na 88,4, što znači da su poskupljenja u ovom periodu “pojela” 11,6 KM.

Istorijski maksimum
Prosječna plata je u maju ove godine iznosila 1.105 KM, ali, s obzirom na inflaciju, za ovaj iznos možemo da kupimo manje roba i platimo manje usluga, nego što smo to u maju lani mogli za 981 KM, koliko je iznosio republički prosjek.

 

Ništa čudno, kad se u obzir uzmu poskupljenja posebno osnovnih životnih namirnica i goriva, čije cijene dostižu svoj istorijski maksimum.

Zvanična statistika pokazuje da je, na primjer, unazad godinu dana litar ulja poskupio za skoro duplo, litar benzina za 50, a dizela za više od 60 odsto. Cijena kilograma riže i hljeba u prosjeku je otišla za 25 odsto, teletine bez kosti za 21, svježe piletine 31, a junetine s kostima za 42 odsto. Kilogram brašna je od maja lani do maja ove godine poskupio za 42, a šećera za skoro 56 odsto.

Ovih dana, litar goriva na pojedinim pumpama već je premašio 3,8 KM, dok se litar ulja, u prosjeku, kreće oko šest KM.

Intervencija na tržištu
Ekonomisti objašnjavaju da najveći problem predstavljaju poskupljenja upravo onih roba i usluga koje koriste svi građani.

– A ako smo prije godinu dana mogli kupiti hrane za 100 KM, danas nam trebaju 122 KM. Pošto smo mi mala i otvorena ekonomija koja, pritom, ne brine o svojoj proizvodnji, došli smo u situaciju da se sve robe koje nam dolaze, i koje su skuplje, prodaju po višim cijenama na domaćem tržištu. Jedino što ovde može da se uradi, kako bi se uticalo na inflaciju, jeste da se smanji zahvatanje države kroz ukidanje akciza na gorivo i PDV na hranu. Ekonomista Faruk Hadžić takođe je dao dobar prijedlog, a to je da se kod goriva PDV ne obračunava na trenutnu vrijednost litra, već na iznos maloprodajne cijene koja je bila prije godinu dana – naglašava za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović.
Dodaje da mi, naime, nemamo druge instrumente kojima bismo mogli da intervenišemo na tržištu. PDV na hranu morao bi da bude nula, a na luksuz 22-25 odsto. Naime, luksuzne robe dostupne su za tri do pet odsto građana, dok 95 odsto njih treba zaštititi. Takođe, besmislena je izjava direktora UIO BiH da se socijalna pitanja ne rješavaju promjenom poreske politike, jer upravo ova politika može da omogući da svi građani žive bolje – objašnjava Pavlović.
Podsjeća da, kod nas, inflacija i porast cijena nisu uzrokovani nekim internim razlozima, u smislu da je došlo do poremećaja na tržištu BiH.

– Cijene robe bile su dugo stabilne, sve do pojave korone i problema koje je epidemija izazvala firmama i građanima. Tad se desio prvi značajan poremećaj, i to u snabdijevanju. Kada je došlo do ukrajinske krize suočili smo se s nestašicom primarno prehrambenih proizvoda, odnosno žitarica, pa drvnih sirovina, armatura. Ove grupe roba su značajno poskupile zbog njihovog nedostatka na svjetskom tržištu – objašnjava Pavlović.

Poreska politika
Dodaje da je teško prognozirati u kojem pravcu će se ova kriza dalje odvijati.

– U svakom slučaju, porast cijena hrane, goriva komunalnih usluga, teško da bilo koje domaćinstvo koje ima prosječnu ili platu ispod prosjeka može da isprati. Mi i dalje živimo sa istim platama kao prije pola godine, od kada je sve poskupilo, pa jedva sastavljamo kraj s krajem. Zato je neophodna intervencija države, u smislu promjene poreske politike, što bi koristilo svim građanima BiH. Nažalost, moramo da se odričemo mnogo čega, pa ćemo, na primjer, sve manje ići na odmore, čak rjeđe odlaziti i na vikendice, jer je gorivo drastično poskupilo. Ako građani i dalje žele da ovako životare, neka i na narednim izborima glasaju za iste političare– poručuje Pavlović.

U udruženjima potrošača naglašavaju da se, pored putovanja, mnogi već odriču i nekih najosnovnijih životnih namirnica.

– Suočavamo se s ogromnom inflacijom, kojoj povećanje prosječne plate ne može da parira. Činjenica je da iz dana u dan za isto para možemo da kupimo sve manje roba, a plašimo se da bi u narednom periodu situacija mogla da bude još teža – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor Murisa Marić.

Lančani skok cijena
Ističe da bismo na jesen mogli da se suočimo s još većim poskupljenjima hrane, s obzirom na to da se poljoprivrednici konstantno suočavaju s rastom cijena repromaterijala.

– Iako nije riječ o luksuzu, cijene goriva su kod nas van svake pameti. Nafta pojeftinjuje, a dizel i benzin samo poskupljuju. A zbog skoka cijena goriva poskupljuju i sve osnovne životne namirnice. S obzirom na poskupljenja, koja su brža i veća od povećanja plata, uopšte ne treba da čudi što se kod naših građana mijenjaju potrošačke navike. Činjenica je da se neki ljudi odriču čak i osnovnih životnih namirnica – upozorava Marićeva.

Naglašava da su u posebnom problemu oni koji preživljavaju s niskim platama i penzioneri.

– Dok kupe lijekove, plate komunalne usluge, nabave ogrev, njima ne ostane gotovo ništa. Oni nemaju izbora nego da se odriču i nekih osnovnih namirnica, odnosno da ih kupuju u minimalnim količinama, pa i zaborave kad su na trpezi imali meso, voće i slično. S druge strane, imamo mi i veliki broj imućnih, koji zarađuju po par hiljada KM i koji ne pitaju šta koliko košta. Da apsurd bude veći, luksuzne robe uopšte ne poskupljuju koliko one koje građani moraju gotovo svakodnevno da kupuju – ističe Marićeva.

U PROBLEMU I PRIVREDNICI
U Privrednoj komori RS naglašavaju da su, zbog inflacije, u problemu i domaća preduzeća, kako zbog rasta cijena repromaterijala i energenata, tako i zbog konstantnog pritiska u pravcu povećanja plata.

– Činjenica je da se za istu količinu novca ne može kupiti ista količina roba kao ranije. Preduzeća prostor za povećanje plata traže u dodatnom povećanju cijena proizvoda. Međutim, to je moguće kod izvozno orijentisanih firmi za čije robe postoji tražnja na svjetskom tržištu. Povećanjem cijena svojih proizvoda one mogu dovesti do rasta prihoda, odnosno povećanja plata. Ostali to ne mogu – ističe za Srpskainfo portparol ove komore Vladimir Blagojević.

Dodaje da se poskupljenja goriva odražavaju na rast trošak prevoza radnika, te transporta roba.

– S druge strane, građane najviše pritiskaju poskupljenja hrane i goriva. Najveći problem je neizvjesnost, jer niko ne može da predvidi šta će biti u narednom periodu – kaže Blagojević.

Srpska info

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Novembar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 1 2 3 4