fbpx

Sumadrvo

Godinama se proizvođači u drvnom sektoru suočavaju s problemom nedostatka sirovine, a stanje, kako nam je kazao Suhad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ne ide nabolje.

Na tržištu je, kaže, veliki nedostatak sirovine i firme su ograničene na proizvodnju određenih količina, sa sirovinom koju uspiju osigurati s tržišta.

"Ono što je sada dodatno opteretilo firme koje se bave finalnom proizvodnjom jeste nekontrolisana sječa i nekontrolisan izvoz sirovine, poluproizvoda trupaca i daske. Velika je potražnja na evropskom tržištu za rezanom građom i BiH se vidjela kao jedno izvorište gdje se može doći do te količine, a zbog toga se desilo da je došlo do značajnijeg rasta izvoza sirovine, prije svega rezane građe. Proizvođači finalnog proizvoda su zbog toga u problemu kako da dođu do kvalitetne sirovine. Više puta smo se obraćali nadležnim ministarstvima, međutim, nije se uspjelo riješiti ovo pitanje. Tražili smo da firme koje se bave finalnom proizvodnjom i upošljavaju veći broj radnika budu prioritet u raspodjeli sirovine", istakao je Ećo.

Privrednici već nekoliko godina traže da se donese zakon o zabrani izvoza trupaca, a Ećo kaže kako bi pristali, ako već to ne može, i na to da se uvedu dodatne takse. Ovakva odluka, smatra, mogla bi se implementirati na nivou Vijeća ministara BiH.

"Zašto ne uvesti taksu pa da imate mogućnost da šumarstvo zaradi dodatno i da se ta sredstva usmjere na zaštitu šume, gradnju puteva, poboljšanje uslova u šumarstvu i slično. Mi smo insistirali da se uvede taksa i da ona bude za kvalitetnije upravljanje šumama te da se pospješi kvalitet šumskih gazdinstava", istakao je Ećo.

Dešava se da, dodao je, pilane ili prerađivači koji imaju potrebu za sirovinom uvoze trupce kako bi imali čim raditi, a potražnja za finalnim proizvodima iz BiH na evropskom tržištu sve je veća.

"Ovo je trenutak kad su naši proizvođači mogli iskoristiti priliku koja se ukazala na tržištu, uz probleme koji se dešavaju s kineskim dobavljačima, gdje se roba dugo čeka, a poskupio je i transport. Proizvođači iz BiH su bili alternativno rješenje za evropsko tržište i mogli smo ostvariti još veći izvoz finalnih proizvoda, ali mi zbog nedostatka sirovine stojimo na istom mjestu kao i ranije", poručio je Ećo.

Da je potražnja za proizvodima iz drvnog sektora velika potvrdio nam je i Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, koji je istakao i kako su zbog toga zadovoljni prošlom godinom. Međutim, ova godina nije baš onakva kako su očekivali.

"U ovoj godini smo očekivali da imamo stope rasta, da rezultat bude još bolji, ali smo se suočili s poremećajima na tržištu. Došlo je do problema u lancu snabdijevanja kada je riječ o četinarskom drvetu na globalnom nivou, tako da je to uslovilo povećanu potražnju i za gotovim proizvodima, a samim tim i za šumskim sortimentima. S druge strane, šume nisu na visini zadatka. Ove godine imale su slabije ostvarenje plana proizvodnje nego prošle godine. Šume u Republici Srpskoj za osam mjeseci su podbacile za 15 posto sa dostavljenim količinama, što su ozbiljne količine koje su utjecale i na problem u snabdijevanju", istakao je Šinik.

Šinik kaže kako proizvođači u BiH imaju ograničene resurse, da je određeno koliko kubika na godišnjem nivou dobijaju te da od toga zavisi i rezultat koji će postići. Prednost u isporuci, dodao je, treba da imaju proizvođači finalnih proizvoda, koji stvaraju veću dodatnu vrijednost, zapošljavaju veći broj radnika i daju veći doprinos.

Podsjetio je i Šinik na inicijativu koju su uputili nadležnima da se donese odluka o zabrani izvoza.

"Prije tri godine smo počeli pripremu te ideje, godinu smo je usaglašavali i dvije godine unazad ona je bila servirana Vijeću ministara BiH, a ne razumijem zbog čega to nije išlo dalje s usvajanjem. U vrijeme kada smo to usaglašavali, svi su se slagali s tim, jer je to mjera kojom bi se poboljšalo snabdijevanje domaćih proizvođača i prerađivača, jer mi zaista raspolažemo respektabilnim kapacitetima koji ovaj resurs mogu pretvoriti u veću vrijednost", istakao je Šinik.

Šinik očekuje kako će velika potražnja biti nastavljena i u narednom periodu te da bi se u ovoj godini mogao ostvariti najveći obim izvoza kad je riječ o preradi drveta i proizvodnji namještaja.

"Te oblasti u Republici Srpskoj su imale najveći obim izvoza 2018. godine, oko 700 miliona, od čega je samo izvoz bio 576 miliona KM. Za sedam mjeseci ove godine izvezli smo 388 miliona KM, što znači da bismo, ako taj trend bude zadržan, do kraja godine mogli preći iznos od 600 miliona KM, što bi bilo rekordno", kazao je Šinik, te je i on upozorio na činjenicu da se velike količine sirovine izvoze iz države, što znači da ni 'kontrolni organi nisu na visini zadatka'.

klix.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Oktobar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31