fbpx

KristijanŠmit

Današnja posjeta Entonija Blinkena, američkog državnog sekretara, Briselu biće prilika da se konačno otvori put rješavanju pitanja imenovanja Nijemca Kristijana Šmita, kandidata njemačke partije CSU za novog visokog predstavnika u BiH.

Kako "Nezavisne" saznaju iz više izvora, njegovo imenovanje je postalo pitanje formalnosti, jer su se i SAD usaglasile s ovim imenovanjem. Jedino pitanje koje je još otvoreno jeste tajming, s obzirom na to da se ni Šmitu ne žuri, jer njegov poslanički mandat u Bundestagu ističe tek na jesen.

Naime, kako nam je rečeno, a kako su "Nezavisne" i ranije pisale, SAD su nakon dolaska administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena, od Evrope zatražile koordinaciju kad je u pitanju politika prema Rusiji i Kini, a zauzvrat, one su spremne da pitanja evropskog susjedstva prepuste Evropljanima. Ova činjenica bila je osnov Njemačkoj, odnosno njemačkim diplomatama u Njujorku, da smatraju da su time dobile zeleno svjetlo za njemački prijedlog preuzimanja vodeće palice na zapadnom Balkanu. Kako nam je objašnjeno, nakon što je Brisel ove sedmice uveo sankcije Rusiji i Kini, koje su tražile SAD, ostalo je da Vašington ispuni svoj dio nagodbe, a jedan mali kamen u tom geopolitičkom mozaiku je imenovanje Šmita za visokog predstavnika.

Iako se ovih dana mnogo govori da je Rusija protiv Šmitovog imenovanja, naši sagovornici nam ističu da je situacija mnogo složenija. Naime, Rusija jeste protiv Šmitovog imenovanja, ali sve se svodi na to da li će insistirati na ulaganju veta. Prema procjeni naših sagovornika, ruski veto bi bio šamar Berlinu.

"Pitanje je da li bi Moskva na taj način uvrijedila državu koja je njen najvažniji trgovinski partner na svijetu i most prema Zapadu", rekli su izvori "Nezavisnih". Dodaju da je odnos Berlina i Moskve vrlo kompleksan i slojevit. Uputili su nas na istorijske odnose ove dvije zemlje od Drugog svjetskog rata naovamo i činjenicu da su Berlin i Moskva uvijek uspijevali da nađu zajednički jezik, iako su često bili na suprotnim stranama.

"Možda je nekima to teško da shvate, ali Njemačka u svojoj spoljnoj politici prema Rusiji uvijek polazi od toga da je odgovorna za rat i smrt 30 miliona Rusa. Naravno, uz to dolaze i druge vrste odnosa, posebno ekonomskih, koji nisu prestajali ni tokom hladnog rata, posebno od kraja šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je njemački kancelar Vili Brant obnovio odnose s tom zemljom", rekli su naši sagovornici.

Pomalo paradoksalno, ali najveća prepreka Šmitu dolazi iz same Evrope, odnosno kroz pitanje da li su sve evropske prijestonice spremne da dio poluga evropske politike prepuste visokom predstavniku. Naime, značajan dio briselskih krugova smatra da bi vraćanje jače uloge OHR-a bilo štetno evropskom putu BiH, imajući u vidu činjenicu da mišljenje EU o kandidaturi BiH predviđa gašenje, a ne jačanje OHR-a. Kako se čini, barem dio evropskih diplomata, uključujući i njemačke, osjeća zabrinutost kako će se OHR i Kancelarija EU koordinisati.

Ovo je jedan od osnova za SAD da ne žure sa svojim odobravanjem, jer njihov akcent je odnos s Njemačkom, ali u kontekstu Evrope.

Faris Kočan, saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i poznavalac evropske politike u našem regionu, kaže za "Nezavisne" da će imenovanje Šmita biti jedan od prvih testova da li nova saradnja Vašingtona i Brisela funkcioniše u praksi.

"Takvim pristupom SAD daju EU do znanja da žele koordiniranu saradnju i akcije bez vlastitih posebnih izaslanika za region, i na takav način daju regionu do znanja da će dolaziti do koordiniranog djelovanja, što je veoma bitno za promociju demokratije, vladavine prava, ljudskih prava i unapređenja u polju civilnog društva", smatra on.

Vezano za pisma koja su zemlje članice EU upućivale Briselu, Kočan smatra da je zapadni Balkan za EU važan iz dva aspekta, od kojih se jedan odnosi na sve jaču i koordinisaniju ulogu Kine i Rusije u regionu, a drugi na činjenicu da se korona kriza ne može riješiti ako i Balkan ne bude uključen.

Inače, kad se radi o Blinkenu, u pitanju je osoba, kao što je i Bajden, koja odlično poznaje BiH. Jedan sagovornik nam je skrenuo pažnju na zanimljiv podatak iz predsjedničke biblioteke Bila Klintona. Naime, Blinken je 1996. pisao Klintonov govor u kojem se obraćao građanima BiH. Klinton je planirao da se obrati sa "dragi Bosanci", a Blinken je tražio da se ovo ispravi.

"Bolje bi bilo da kaže 'građani BiH', jer Srbi sebe ne smatraju Bosancima", rekao je Blinken, kako stoji u jednoj depeši iz biblioteke.

Nezavisne

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Industrija - 11.7%
Toplane i privatna ložišta - 15.8%
Institucije vlasti - 72.5%

Ukupno glasova: 120
Glasanje u ovoj anketi je završeno

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Januar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6