fbpx

W 56391

 Angele Merkel je najavila da se više neće kandidirati na izborima za savezni parlament (EPA)

Izbori za čelo CDU-a održat će se sredinom januara a pobjedu bi mogao odnijeti konzervativni Friedrich Merz, politički protivnik liberalnog kursa Angele Merkel.

Pred Njemačkom je godina koja će promijeniti mnogo toga na političkoj pozornici, prije svega zbog odluke kancelarke Angele Merkel da se više neće kandidirati na izborima za savezni parlament, što praktički znači da se oprašta od visoke politike.

Savezni izbori bit će održani 26. septembra i ako se situacija do tada drastično ne promijeni, demokršćanska Unija CDU/CSU ima najveće šanse da i ovaj put postane najjača snaga u parlamentu, prenosi Hina.

Vođenje zemlje kroz korona krizu, koje građani, posebno zbog uspješnog suzbijanja pandemije na proljeće, doživljavaju kao veliki uspjeh vlade Angele Merkel te siguran nastup nekoliko vodećih demokršćanskih političara tokom pandemije demokršćanskoj Uniji su donijeli značajan rast popularnosti.

Olaf Scholz ne odustaje od kancelarske pozicije

Za to su, osim Angele Merkel, zaslužni ministar zdravstva Jens Spahn i premijer Bavarske i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CSU) Markus Soeder.

Po zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja, Uniju bi biralo 37 posto glasača, što je gotovo pet posto više nego na izborima 2017. godine.

No, problem za daljnji nastavak koalicije sa socijaldemokratima je pad popularnosti Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), koja trenutno uživa podršku svega 15 do 16 posto birača, što predstavlja pad od pet posto u usporedbi s posljednjim izborima.

To trenutnog vicekancelara i kandidata SPD-a za mjesto kancelara Olafa Scholza nije spriječilo da javno izrazi želju zauzeti kancelarsku poziciju nakon sljedećih izbora za Bundestag.

Mjesto SPD-a, kao druge po redu najjače stranke u Njemačkoj, već je odavno preuzela stranka Zeleni, koja sve jače pretendira na sudjelovanje u radu sljedeće vlade, a neki unutar stranke čak maštaju o prvom zelenom kancelaru/kancelarki.

Zeleni stigli do stabilnih 20 posto

Dvojac na čelu Zelenih, Annalena Baerbock i Robert Habeck, stranku je doveo do stabilnih vrijednosti iznad 20 posto, čime se potencijalno nude Uniji CDU/CSU kao mogući koalicijski partner na saveznom nikvou.

U nekoliko saveznih pokrajina crno-zelena koalicija izvrsno funkcionira već godinama.

Zeleni, također, imaju ambicije postati vodeća stranka u koaliciji lijevog centra sa SPD-om i strankom Ljevice.

No, dok su Zeleni i SPD već jednom u prošlosti dokazali da mogu voditi uspješnu koaliciju na saveznom nivou, stranka Ljevica, koja je djelomično nasljednica režimske stranke SED iz doba bivše Njemačke demokratske republike, još je uvijek za mnoge nespremna za preuzimanje odgovornosti na saveznom nivou.

No, koaliranje Zelenih s Unijom CDU/CSU moglo bi se pokazati kao nemoguća misija, i to prije svega zbog promjene koja će se dogoditi na vrhu Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Odlučujući izbor na vrhu CDU-a

Izbori za čelo stranke, koji su cijelu prošlu godinu odgađani zbog pandemije korona virusa, bit će održani sredinom januara i tu bi pobjedu mogao odnijeti konzervativno krilo stranke s kandidatom Friedrichom Merzom, političkim protivnikom liberalnog kursa Angele Merkel.

Kao protukandidati su tu još i aktualni premijer savezne pokrajine Sjeverna Rajna – Vestfalija Armin Laschet i stručnjak za vanjsku politiku Norbert Roettgen, no sva ispitivanja javnog mišljenja daju prednost Merzu, koji ima jaku podršku privrednog krila stranke.

Početmkom godine Merz je ponovo potvrdio da on kao kancelar nikada ne bi učinio ono što je Merkel učinila 2015. godine, pustivši više od milion izbjeglica u zemlju.

S Merzom na čelu stranke svako bi koaliranje sa Zelenima bilo malo vjerovatno.

Kao drugi potencijalni kandidat Unije za mjesto kancelara sve češće se nameće premijer Bavarske i predsjednik CSU-a Markus Soeder.

Obojica političara, Merz i Soeder, daleko su od liberalnog kursa Angele Merkel, pod kojom bi Zeleni još i mogli zamisliti koaliciju s demokršćanima.

Mukotrpno koaliranje 2017. godine

U svakom slučaju, bez Angele Merkel na čelu demokršćanskog bloka Uniji će biti teže koalirati sa strankama ljevice.

Već se i formiranje koalicije sa socijaldemokratima nakon izbora 2017. godine pokazalo mukotrpnim.

Uniji bi kao koalicijski partner najviše odgovarala Liberalno-demokratska partija (FDP), koja, međutim, ako se nešto drastično ne promijeni do jeseni, neće imati dovoljno mjesta u Bundestagu da bi omogućila crno-žutu koaliciju.

Izgledi stranka na parlamentarnim izborima ovisit će i o nekoliko izbora za parlamente u važnim saveznim pokrajinama.

To se, prije svega, odnosi na izbore u Baden-Wuerttembergu u martu.

Ovdje je uspješno na vlasti već pet godina koalicija Zelenih i CDU-a, sa zelenim premijerom Winfriedom Kretschmannom.

U Berlinu CDU ‘opsano prijeti’ SPD-u

O njegovom uspjehu ovisi i pozicija Zelenih u eventualnim pregovorima s demokršćanima nakon saveznih izbora.

Istog dana, 14. marta, bit će održani izbori u susjednoj pokrajini Porajnje-Falačka, gdje vladajućem SPD-u prijeti poraz od CDU-a.

Nakon toga će krajem aprila biti održani ponovljeni izbori u Tirinškoj, a potom slijede izbori za parlament savezne pokrajine Saska-Anhalt početkom juna.

Na jesen slijede izbori u Mecklenburg-Prednjem Pomorju i gradu-saveznoj pokrajini Berlinu.

U Berlinu je već godinama na vlasti lijeva koalicija, sa SPD-om na čelu, no trenutno u anketama vodi CDU.

Izvor : Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

April 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2