fbpx

5yanati

Sve više mladih Nijemaca se poslije završenog zanata odlučuje za upis na fakultet. Prošle godine je bilo skoro 57.000 takvih slučajeva. Poslije završenih zanatskih smjerova moguć je čak upis i na medicinu.

Na univerzitetima u Njemačkoj je u 2016. godini studiralo ukupno 56.900 studenata koji su se poslije završenog zanata odlučili za upisivanje na studije. U poređenju sa 2010, njihov broj se udvostručio. Ovo je rezultat nedavnog istraživanja Centra za razvoj visokoškolskog obrazovanja (CHE). Međutim, u poređenju sa ukupnim brojem studenata upisanih u prvi semestar u Njemačkoj, studenti koji dolaze sa takozvanim "trećim stepenom" čine samo 2,6% upisanika.

Kritike i polemike

Već deset godina u Njemačkoj postoji mogućnost da se srednjoškolci za određeni studij kvalifikuju kroz neki zanatski smjer. Na primjer, ocjena iz položenog zanatskog ili specijalističkog ispita može zamijeniti maturski rad prilikom upisa na fakultet.

U Bundestagu je nedavno zbog povećanja onih koji „sa strane" uskaču na fakultete izazvalo različite reakcije. Kai Gehring, stručnjak za visoko obrazovanje u parlamentarnoj grupi Zelenih, smatra da su ti brojevi i dalje preniski i kritikuje različita pravila prijema na fakultete u pojedinim saveznim pokrajinama: "To je i dalje daleko od promjene obrazovnog sistema", napisao je ovaj političar na Twitter-u.

AfD-ov parlamentarac Götz Frömming, međutim, takav razvoj posmatra sa skepsom i žali se - također preko poruke na Twitteru – na opadajući nivo obrazovanja: „Uskoro će se gimnazije pretvoriti u osnovne, a univerziteti u večernje škole. Crveno-zeleni slave jer ‘konačno smo svi isti‘."

Zanatlije upisuju čak i medicinu

Od studenata koji su se poslije završenog zanata upisali na fakultet, tokom 2016. godine ih je ukupno 7.200 uspješno završilo studije. To je također novi rekord, kada je u pitanju statistika ove pojave.

Za CHE-ovog generalnog direktora Franka Ziegelea, ovakav razvoj predstavlja jedinstven uspjeh: "Kombinacija zanatskog i visokog obrazovanja sve više postaje normalna pojava", izjavio je on na prezentaciji najnovijih statističkih podataka i dodao: "Medicinske sestre i zanatlije danas više nisu egzotika u kampusu."

Više od polovine brucoša bez završene mature, prema podacima CHE-a, odlučuju se za studije pravnih, ekonomskih i društvenih nauka. Oko 20 posto njih je upisano na inženjerske smjerove. Moguć je čak upis i na medicinske fakultete, jer od 107.000 studenata na tim fakultetima, njih 700 spada u red onih bez položenog maturskog ispita.

Žene se češće odlučuju za studij

Po prvi put je Centar za razvoj visokoškolskog obrazovanja analizirao podatke o spolu i starosti studenata koji su se nakon zanata upisali na fakultet. Oko polovine njih je u starosnoj dobi između 20 i 30 godina. Ali i oni stariji u dobi od 30 do 40 godina su relativno česti sa udjelom od oko jedne trećine. Zanimljivo je i da je više žena od muškaraca, čak i u grupi starijoj od 40 godina preovladavaju žene.

(DW) 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Novembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6