fbpx

bugarska imigranti afp main 0 2

Federalni zavod za migracije i izbjeglice odbio je od kraja 2015. godine 97 posto svih zahtjeva za azil čiji su podnositelji iz regije.

Njemački Osnovni zakon garantira pravo na azil politički progonjenim osobama, ali tražitelji azila iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i sa Kosova nemaju šansu da budu priznati kao politički progonjeni, prenosi Deutsche Welle.

Njemačka je krajem 2015. godine proglasila sve države zapadnog Balkana za "sigurne zemlje porijekla", one u kojima nema političkih progona.

Od tada je Federalni zavod za migracije i izbjeglice odbio 97 posto svih zahtjeva za azil čiji su podnositelji sa zapadnog Balkana.

Do konačne odluke ti ljudi moraju – baš kao i ostali tražitelji azila – živjeti u domovima za izbjeglice; ne smiju raditi, a oblast po kojoj im je dozvoljeno kretanje smiju napuštati samo uz posebnu dozvolu BAMF-a, prenosi DW.

Specijalne komisije u svim pokrajinama

Kada njihovi zahtjevi budu odbijeni, moraju napustiti Njemačku.

Jedan mali broj migranata sa zapadnog Balkana je nakon 2015. godine dobio status ljudi koje štiti Njemačka.

Ti ljudi su tražili da budu priznati kao "posebni slučajevi".

Njihove zahtjeve je razmatrala specijalna komisija, a takve komisije postoje u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

U gradu-pokrajini Berlinu ta komisija zasjeda u okviru Senata za unutrašnje poslove i sport.

Njeni članovi su predstavnici opunomoćenika pokrajinske vlade za migracije i integraciju, kao i za pitanja žena, zatim predstavnici katoličke i evangelističke crkve, krovnog udruženja dobrotvornih organizacija Liga Berlin, kao i nevladinih organizacija Vijeće za izbjeglice Berlin i Vijeće za migracije Berlina-Brandenburga.

Glavni kriteriji u 'posebnim slučajevima'

"Komisija za posebne slučajeve se bavi sudbinama ljudi koji zapravo moraju napustiti Njemačku", kaže predsjednik ove komisije Peter Marhofer.

"No ponekad se u zakonu pronađe neki propis na osnovu kojeg se nekome ipak može odobriti ostanak u Njemačkoj; to može, naprimjer, biti lična odluka senatora za unutrašnje poslove i sport."

Glavni kriteriji u "posebnim slučajevima" su dužina boravka u Njemačkoj i stepen u kojem je dotični integriran ili se nastoji integrirati.

Najvažnije pitanje je da li je ta osoba u stanju svojim radom osigurati sebi egzistenciju.

Kada je riječ o došljacima sa zapadnog Balkana, tu često nije dovoljno ni stalno zaposlenje, čak ni ako nadležna komisija preporuči izdavanje boravišne dozvole.

"Razlog za to je što je većina ljudi sa zapadnog Balkana u Njemačku došla tek u posljednje dvije godine. Zato su i njihove mogućnosti da ostanu u Njemačkoj male", objašnjava Marhofer.

Samo prema važećim zakonima

Uz podršku berlinske Komisije za posebne slučajeve, 2017. godine je 38 tražitelja azila ipak dobilo dozvolu boravka; 80 zahtjeva je odbijeno i njihovi podnositelji su morali napustiti Njemačku.

Ali, odbijani su i oni za koje je Komisija preporučivala pozitivnu odluku.

"Komisija za posebne slučajeve u takvim slučajevima preporučuje izdavanje boravišne dozvole, jer se bori protiv važećih pravnih odredbi, ali to je politički stav, za koji nema pravnog osnova", objašnjava Tino Brabec, zadužen za odnose s medijima pri Senatu za unutrašnje poslove i sport.

I njegov pretpostavljeni, sam senator, ne smije odlučivati proizvoljno, već prema važećim zakonima.

On kaže da su u 462 slučaja deportacije iz Njemačke ljudi sa zapadnog Balkana u prošloj godini samo primijenjeni federalni zakoni.

Zabrana za čitav šengenski prostor

Tražitelji azila koje je odbila Komisija za posebne slučajeve imaju još mogućnost obratiti se odborima pokrajinskih parlamenata za peticije u saveznim pokrajinama u kojima žive.

"Naši zakoni ne predviđaju mogućnost prelaska u status radne migracije. Dakle, nemoguće je prelazak sa jednog na drugi kolosijek", kaže Marhofer.

Tražitelji azila sa zapadnog Balkana čiji su zahtjevi odbijeni moraju računati s tim da će dobiti zabranu ponovnog ulaska ne samo u Njemačku, već u čitav šengenski prostor.

Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu je blokiralo i mogućnost da ti ljudi u njemačkim ambasadama u zemljama zapadnog Balkana podnesu zahtjev za radnu vizu.

Izvor: Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Septembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6