fbpx

20171221165001 457111

Kada bih samo mogla da dobijem neka lična dokumenta radila bih sve, čak i čistila toalete, riječi su ovo Nuhije (54) iz BiH, koja nema državljanstvo, koje je preduslov za ostvarivanje osnovnih prava.

Osim Nuhije, za još 67 osoba u BiH postoji rizik od apatridije, rezultat je do kojeg je došao UNHCR prilikom istraživanja.

“Ovih 68 osoba je u opasnosti da ostanu bez državljanstva jer nisu po rođenju upisani u matičnu knjigu rođenih, pa se vodi postupak njihove identifikacije i upisa u matičnu knjigu rođenih kako bi se spriječilo da dođe do apatridije i da oni ostanu bez državljanstva”, istakli su u UNHCR-u, na skupu koji je održan u Sarajevu u okviru njihove globalne kampanje IBELONG za okončanje apatridije u svijetu, koja je pokrenuta 2014. godine na period do 2024.

Pojasnili su da je apatrid osoba koja nema legalno državljanstvo nijedne zemlje, a nedostatak državljanstva takve osobe čini pravno nevidiljivim.

Prema njihovim podacima, u Evropi danas živi 600.000 ljudi koji su bez državljanstva ili su u riziku od apatridije, uključujući 8.500 ljudi u jugoistočnoj Evropi. Većina ljudi koji su u riziku od apatridije na zapadnom Balkanu pripada nacionalnim manjinama, naročito romskoj populaciji.

Istakli su da UNHCR podržava napore vlasti u regiji da uz pomoć zakonskih i administrativnih mjera privedu apatridiju kraju i pomognu ljudima da nastave život bez okrutnog stanja nevidljivosti.

En Kristin Erikson, regionalna predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Evropu i predstavnica u BiH, kazala je da je ohrabrena značajnim napretkom u rješavanju nehumanog fenomena – apatridije.

Emir Prcanović, izvršni direktor “Vaša prava BiH”, kazao je da se dešava da naši ljudi dobiju djecu u Njemačkoj, pa da se zbog neukosti ne mogu sjetiti gdje je dijete rođeno, a onda oni posreduju kako bi dijete dobilo rodni list.

Predrag Jović, zamjenik ministarke za ljudska prava i izbjeglice BiH, kazao je da je BiH postigla mnogo u smanjenju broja onih pod rizikom od apatridije.

“Moramo raditi na preostalim slučajevima i uspostaviti održiv sistem kako bi se osigurala registracija rođenja i državljanstva, tako da nijedno dijete rođeno u BiH ne ostane bez dokumenata”, istakao je Jović.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH su naveli da ljudi bez dokumenata ostaju na marginama društva i bez zaštite, a posebno su ugrožena djeca.

BiH je potpisnica dvije ključne međunarodne konvencije o apatridiji te, kako kažu, ovo ministarstvo će kontinuirano pokušavati da se odupre ovoj pojavi. Kako ističu, jedna od mjera je i održivi sistem za rješavanje problema Roma bez dokumenata, a koji, pojašnjavaju, treba da rezultira smanjenjem broja Roma bez dokumenata s aktuelnih tri odsto na pola odsto do 2020. godine.

Miralem Biberović, Rom iz Živinica, koji pomaže nadležnima u vođenju projekta u okviru IBELONG kampanje, kazao je da ljudi u njihovim zajednicama žive na marginama društva.

“Neophodno je da vlast i mi sami postignemo još više kako nijedan Rom ne bi ostao bez rodnog lista ili dokumenata”, kazao je Biberović.

(Nezavisne)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Novembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6