fbpx

Priča o Karimu Zaimoviću, jednom od najtragičnijih likova na našim prostorima, inspirirala je cijelu seriju tekstova o umjetnicima koji su usprkos preranom odlasku ostavili snažan utjecaj na umjetnost i društvo. Tinejdžerska eskalacija talenta dobroćudnog introverta sa sarajevskom dušom možda je najbolji primjerak takve više puta ponavljane tužne priče u kojoj uvijek fali neki dio.

Karim Zaimovic1 658x434

Neki umjetnici su poput munje. Pojave se na kratko na nebu, žestoko ga proparaju, obasiju ga i tek što se oči naviknu, s njega nestanu. Ipak trag ostaje urezan, a njihovo nasljedstvo posebno i upečatljivo. Jedan od takvih je bio i Karim Zaimović. Njegovi lik i djelo inspirirali su seriju tekstova naziva Portret umjetnika u mladosti i upravo zbog tog je ovaj zauvijek mladi Sarajlija, jedan od najtragičnijih likova posljednjeg rata, zaslužio da se njegovom 'štorijom' otvori serijal.

Karim Zaimović je rođen 6. svibnja 1971. godine u Sarajevu, gradu u kojem je proveo cijeli svoj život, svoju mladost. Njegov mladi život je prekinut pri samom kraju opsade Karimovog grada kada ga je u kolovozu 1995. usmrtio geler 'ne veći od zrna riže'.

Taj geler ubio je umjetnički duh ratnog Sarajeva i usmrtio jednog od najsvestranijih umjetnika generacije s početka 70-ih.

Stripovski autoritet prije punoljetstva

Da nije riječ o praznim hvalospijevima mrtvome mladiću i umjetnom stvaranju simbola, potvrđuju riječi njegovog suvremenika, prijatelja i jednog od najboljih živih književnih autora ovih prostora Miljenka Jergovića.

- Prve tekstove o stripu objavio je u časopisu Lica. Bilo je to 1984. godine. Propisao je ozbiljno, oslobođen klinačkih i pubertetskih egzaltacija, odmah kao da i nema namjeru baviti se u životu ičim drugim osim stripom. Nakon prvoga, uslijedili su u urednome mjesečnom, pa tjednom ritmu i drugi tekstovi, u nizu koji će biti prorijeđen samo za vrijeme služenja vojnoga roka u JNA, i trajat će sve do kraja. Prije punoljetstva već je bio najvažniji autoritet za strip u Bosni i Hercegovini, a tekstove su mu naručivale praktično sve važne bosanske novine, napisao je veliki autor u Subotnjoj matineji secirajući talent svog pokojnog prijatelja.

Nakon tinejdžerske eskalacije talenta ovaj dobroćudni introvert je nastavio svoj umjetnički razvoj, naslijeđen od svog oca, poznatog bosanskog slikara Mehmeda Zaimovića. Mladi umjetnik je upisao Likovnu akademiju pa se ekspresno prebacio na komparativnu književnost. A onda je došao rat.


Rat

Karim je pisao humoristični podlist ali i ozbiljne teme za BH Dane. Vodio je i sve samo ne običnu radijsku emisiju pod nazivom Josif i njegova braća. S crnom šiltericom u 23 časa na radiju Zid Sarajeva ‘dobri duh’ grada na Miljackoj pričao je fantastične priče o izmišljenim bićima razbijajući sliku da je ratno Sarajevo samo ratno i ništa više, kao što to jednom prilikom zabilježila Hana Čolić iz Karika.

Kao izvrstan poznavatelj duha i povijesti bosanske metropole, kao pisac bezgranične mašte i spretnog pera stanovnike grada pod opsadom na kratko je odvodio u svoj magični svijet i davao im odmak od surove realnosti. Njegovi suvremenici su tvrdili kako je u kolumnama predstavljao užase stvarnosti dok su priče bile bijeg iz iste.

- Sve što je Karim pričao i pisao bio je dašak prošlosti i one njihove ratne sadašnjosti. Šokantno je koliko je u tome bilo istine i za buduće događaje. Koliko se sve njegove riječi odnose i na Sarajevo danas, izjavio je kazalištarac Jasenko Pašić za već spomenute Karike opisujući Karimov opus.

karim zaimovic2

Tajna džema od malina

Bitno je naglasiti da su Zaimovićeve priče sabrane u djelu Tajna džema od malina, a od 2013. u sarajevskom Ratnom teatru igra i adaptirana predstava s istom temom. Tajna džema od malina je lektira u bh školama, a u Hrvatskoj je izdana tek 2011. godine u nakladi Matice hrvatske iz Bizovca. Riječ je o neobično snažnoj knjizi koja je, kako kaže njegov prijatelj i književnik, započeta kao scenarij za stripove i filmove pišući je bez ozbiljnih literernih ambicija. No kao što to obično biva, mladog i talentiranog autora, rezultat ga je prevario.

– Pisao je kao nitko u našim književnostima nije, zaključio je Jergović.

Tajna džema od malina zajedno sa svojim mladim kreatorom postali su tijekom vremena jedna od najbitnijih sarajevskih knjiga uopće, a kako to s prerano preminulim velikanima zna biti, oko Zaimovića se splela i legenda. Nije rijetkost da njegovi poznanici s vremena na vrijeme zaključe kako je Karim predvidio svoju smrt.

‘Ali oni su tu blizu. To znam, nemam još puno vremena, smrt’ ostalo je zapisano u bezimenoj priči o njemu samom. Predvidio je da će preminuti od gelera nedaleko od svog studija. Stvarnost nije bila mnogo drugačija. Samo nije bilo zvukova pjesme Killing me softly koju je zamislio kao lajt motiv već je umjesto The Fugeesa svoju posljednju stvar svirao rat u Sarajevu.

Tragična sudbina prekinula je stvaralački zanos dječaka koji je utjelovio duh bosanske metropole i iako nikada nećemo saznati što je Karim Zaimović mogao još ponuditi, ono što je iza njega ostalo može se nazvati remek djelom ili kako to mnogi poznavatelji umjetnosti kažu, najbitnijom sarajevskom knjigom. A samo mu je 25 bilo.

Srednja.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU