fbpx

razliciti nacini razmisljanja mali princ

Posljednjih godina filozofija je sve popularnija kao školski predmet zahvaljujući korisnosti logike i rasuđivanja kojima podučava. U nekim slučajevima predmet filozofije se gotovo u potpunosti ograničio na samo jedan cilj: kritičko mišljenje. To je vrlo zanimljivo zato što se, čini se (prema AskPhilosophy), filozofija u školama ranije čak izbjegavala, jer je preispitivala valjanost svega i na taj način “poticala revoluciju”.

Međutim, tužno je da se i filozofija i razmišljanje svode na nešto toliko jednodimenzionalno kada su zapravo i jedno i drugo vrlo bogati i višestrani. Albert Einstein, jedan od najvećih fizičara svih vremena, dao je brojne izjave o različitim načinima razmišljanja. Kada je riječ o važnosti koju pridajemo racionalnom umu, rekao je: “Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um – vjerni sluga. Stvorili smo društvo koje poštuje slugu, a zaboravlja na dar.”

Mašta je još jedna važna kognitivna vještina i prema Einsteinu: “Mašta je važnija od znanja. Znanje je ograničeno. Mašta okružuje svijet.” On je također vjerovao “u intuiciju i inspiraciju ” i govorio je o “glazbenom” načinu razmišljanja. Kada su ga pitali o njegovoj teoriji relativnosti, rekao je: “Javila mi se intuitivno, a glazba je bila pokretačka snaga u pozadini te intuicije. Moje otkriće je rezultat glazbene percepcije.” Također je rekao: “…Često razmišljam kroz glazbu. Svakodnevno sanjarim kroz nju. Vidim svoj život u obliku glazbe…”

Također postoji i analogno razmišljanje. Analogno razmišljanje nam pomaže razumjeti nešto nepoznato uspoređujući to s nečim poznatim. Analogije su čovječanstvu tisućama godina omogućavale dokučiti nešto što je iznad dometa naših osjetila. Analogije se javljaju u različitim formama, čak i mit može biti analogija. Steve Jobs se smatra velikim zagovornikom analogija.

Je li važno kako razmišljamo? Da, jer naše misli oblikuju svijet koji vidimo i aspekte toga svijeta koje percipiramo. Zamislite stablo i koliko različitih načina postoji da se ono promatra i o njemu razmišlja. Da smo trgovac stablima, možda bismo samo vidjeli njegovu novčanu vrijednost na tržištu. Kao umjetnik, promatrali bismo ga na drugačiji način i primijetili bismo mnoge stvari koje drugi ne bi. Da smo znanstvenik, opet bismo drugačije pristupili, ovisno od onoga što nas posebno zanima. Sada zamislite da stojite ispred stabla u pjesničkom zanosu – zar ne bi taj poetski način razmišljanja otvorio vaše srce i dušu?

Možda smo, dajući previše važnosti logičkom ili analitičkom razmišljanju, ne uzevši u obzir druge, jednako važne načine razmišljanja, stvorili mnoge probleme i destruktivne obrasce. U svemu što postoji nalaze se polariteti te vjerujem da čisto racionalno razmišljanje treba uravnotežiti razmišljanjem srcem…

Zamislite, postoji i poetsko razmišljanje, čak postoji i program na Sveučilištu Stanford o poetskom razmišljanju. Vrijednost poetskog razmišljanja je divno opisana ovim često citiranim riječima Antoinea de Saint-Exuperyja: “Čovjek samo srcem dobro vidi; bitno je očima nevidljivo.”

Možda je vrijeme da se filozofija i razmišljanje shvate mnogo šire i dublje, kao nešto što podrazu­mijeva racionalno i intuitivno, logično, analogno i poetsko. Nešto što nam omogućava da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života. Platon u Teetetu kaže: “Razmišljanje je razgovor duše sa samom sobom”, filozof Jorge Angel Livraga je jednom rekao: “Filozofija je glazba skladana dušom u tihoj dimenziji nevidljivog”, a Buddha: ­”Što mislimo, to postajemo”…

Autor: Sabine Leitner
S engleskog prevela: Ksenija Nikčević, Nova Akropola

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

Some Call Us Balkans

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU