fbpx

Mak Hubjer cisti spomenik

Vizuelni umjetnik Mak Hubjer već sedam godina njeguje praksu čišćenja spomenika. Ideja se javila kada je razvio interesovanje prema spomenicima kulture, ali i generalno spomenicima u javnom prostoru. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i trenutno pohađa master studij u Splitu. Za razliku od mnogih pasivnih mladih ljudi u našem društvu, Mak je odlučio da sam stvara prilike za napredak. Osnovao je Galeriju savremene umjetnosti „Brodac“, koju danas posjećuju eminentni bosanskohercegovački umjetnici.

Sve je krenulo od toga kad je odlučio da očisti jedan spomenik Vladimira Valtera Perića u Sarajevu, koji je bio u jako lošem stanju. Mak kaže da je imao instinktivnu reakciju da očisti ovaj zapušteni spomenik, pored kojeg je prolazio svakog dana.

„Odlučio sam se da taj spomenik sredim sa dvojicom kolega, sa kojima sam tada studirao. Nas trojica smo to upriličili na jedan poseban način u zaštitnim odijelima, koje danas zovu Covid odijela. Maskirali smo se da izgledamo što profesionalnije i da tako obučeni sredimo spomenik. Tada smo tu reakciju snimali i bilo je izuzetno interesantno kako su nas promatrali ljudi koji su prolazili. Policija nas je isto zagledala, ali niko se nije puno obazirao na to što radimo, misleći valjda da smo profesionalci koji rade svoj posao po nalogu“, prisjeća se Mak.

Nakon nekog vremena nastavio je sa čišćenjem spomenika u Sarajevu, koji su datirali iz različitih perioda. Mak kaže da se u početku nije bavio time šta predstavljaju određeni spomenici, već u kakvom su stanju. Pojašnjava da najviše zapuštenih spomenika datira iz socijalističkog i postsocijalističkog perioda, te ističe da mu je jako smetalo da svakog dana prolazi pored oronulih spomenika u svom gradu.

„Shvatio sam da umjetnost i performans nude drugačiji način djelovanja u javnom prostoru. Puko čišćenje nije toliko doprinosilo velikim promjenama, koliko je doprinosila moja pojava i performativan čin, koji ima za cilj da promjeni svijest ljudi o kulturnim spomenicima“, pojašnjava Mak.

Nakon što je očistio nekoliko poznatih memorijala i spomenika u Sarajevu, odlučio je više naglašavati performativni aspekt u svom radu.

„Počeo sam se zanimati šta određeni spomenici predstavljaju i koliko se mogu igrati sa tim značenjem. Shvatio sam ovaj pristup kao jednu igru, vraćajući pozornost na neka mjesta koja su skroz zaboravljena, a važno su istaknuto mjesto. Nažalost, u našem okruženju ta važna mjesta su u velikom broju zapuštena. Kad bi pogledali cijelu Bosnu i Hercegovinu shvatili bismo da imamo groblja spomenika, od kojih su i neka remek djela, kao što je partizansko groblje u Mostaru, memorijal na Sutjesci, kao i mnogi drugi koji su ostavljeni zubu vremena“, pojašnjava mladi umjetnik.

Mak ističe da je smiješno govoriti o tome koliko vlasti brinu o spomenicima, te da je dovoljno vidjeti kako se tretira današnja kultura u našoj zemlji. Kaže da je zanimljivo kada se BiH poredi sa zemljama u regionu u tome kako se tretiraju spomenici i ostavština. U tom slučaju BiH je najzanimljivija jer se najmanje činilo destrukcija spomenika, ako se izuzmu ratna dejstva i uništavanje na taj način.

„U Hrvatskoj je druga priča kod govorimo o spomenicima iz socijalističkog vremena. Nažalost, mali broj njih je opstao. Veliki monumenti na sjeveru Hrvatske su još uvijek tu, ali sitni memorijali i mali spomenici iz prošlog sistema su gotovo izbrisani. Osobito je to naglašeno u pojasu Dalmacije gdje se desila drastična prevaga između jednog i drugog vremena“, govori Mak.

Razmišljao je o tome da pokrene inicijativu da se više ljudi uključi u čišćenje spomenika. Kaže da će 24. oktobra u sklopu projekta ReMemory održati radionicu u Galeriji Brodac, na kojoj će se učiti o vrijednostima spomenika u javnom prostoru, kao i odnosu ljudi prema spomenicima. Učesnici će imati priliku da nauče kako stvarati manje intervencije u javnom prostoru, a sve s ciljem da se skrene pažnja na memorijalna mjesta i spomeničke prostore.

Mak smatra da su mladi u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri razočarani i dosta im je priče o pokretanju nečega novog. Kaže da ne brani takve stavove, ali da je to naša realnost.

„Mislim da je politika učinila svoje u proteklih 30 godina, te u velikoj mjeri srozala i ubila volju u mladima. Entuzijasta će uvijek biti, ali to se uglavnom svede na jednog ili dva čovjeka u društvu, koji pokušavaju da ponesu sav teret. Međutim, sve dok se u društvu ne počne uključivati više pojedinaca koji će formirati ozbiljne radne grupe djelovanja, neće biti ozbiljnijih promjena“, pojašnjava Mak.

Ovaj mladi umjetnik smatra da bi se kod ljudi razvio građanski aktivizam, prvo je potrebno razviti građansku svijest.

„Ne kažem da građanskog aktivizma nikako nema, ali jednostavno je tih u našem društvu“, ističe Mak.

Potaknut idejom da se stvori drugačije mjesto za susret umjetnika i umjetnica, 2016. godine je pokrenuo Galeriju savremene umjetnosti Brodac. U tome su mu pomogli kolege i kolegice sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. U početku je to bila inicijativa za mlade umjetnike koji treba tek da se profiliraju i steknu iskustvo.

„Kasnije je ova galerija postala mjestom okupljanja etabliranih umjetnika. Ona je danas mjesto stvaranja perspektiva, gdje mladi umjetnici imaju priliku stupiti u komunikaciju sa starijim kolegama. Shvatio sam da je taj model rada interesantan i važan da bi se prenosilo iskustvo na mlade umjetnike. Galerija zapravo funkcioniše kao određeni socijalni prostor“, pojašnjava.

Kaže da je biti umjetnik odmah nakon rata u BiH bilo vrjednije nego danas. Razlog tome je što su mnogi bh. umjetnici bili „pod reflektorom“ nakon ratnih razaranja, što im je pomoglo da lakše predstave svoj rad.

„Danas je drugo vrijeme, vrijeme medija. Biti umjetnik povezano je sa egzistencijom, tako da to izlazi iz okvira umjetnosti. Prednosti bavljenja umjetnošću u našoj zemlji je u tome što nema puno glamura, pa umjetnici žive ono što zapravo jeste Bosna i Hercegovina. U tome i leži suštinska kvaliteta naših umjetnika i taj socijalni angažman se može prepoznati u radu kod mnogih od njih“, pojašnjava Mak bh. umjetničku scenu.

Smatra da su mladi u BiH prepušteni sami sebi. Kao pokretači pozitivnih promjena u društvu imaju veliku ulogu, ali nemaju mehanizme. U velikom broju slučajeva mladi zavise od svojih roditelja, svog okruženja, ali i od toga šta će okolina da kaže. Mak kaže kako nas je taj sistem vrijednosti doveo do toga da mladi ne žele da se uključe u javni život.

U budućnosti planira napraviti nekoliko izložbi u Splitu – gradu u kojem trenutno boravi. Radovi će se ticati spomenika, te kroz osmjeh dodaje da mu je najvažniji plan za budućnost ostati živ i zdrav.

Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.

Piše: Mirnes Bakija; Foto: Ajdin Kamber,  eTrafika.net

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU