fbpx

4lova

Korupcija i vladavina prava su novo strateško bojište u nadmetanju na svjetskoj sceni 

Kad to kaže – pa još i napiše u nacionalnom dnevniku kakav je Washington Post – čovjek s ugledom Dejvida Petreusa (David Petraeus) možete mu vjerovati: čovjek je komandovao američkim snagama na bojišnicama ovog stoljeća i bio je direktor američke obavještajne agencija (CIA). Ovih dana Petreus, zajedno s demokratskim senatorom iz Rod Ajlenda (Rhode Island) Šeldonom Vajthausom (Sheldon Whitehouse) u autorskom tekstu pod naslovom „Korupcija autokrata je oružje – i slabost“ kaže kako se tri decenije nakon završetka hladnog rata povlači nova linija podjele i sukobljavanja. Na jednoj strani su zemlje koje počivaju na nepovredivim pravima pojedinca i vladavini prava a na drugoj države u kojima je sva moć u rukama jedne ličnosti ili partije odgovorne samo sebi i podmazane korupcijom.

Sumnjičavci mogu pitati a kakav su to autoritet u pitanjima demokratije i vladavine prava Sjedinjene Države kad baš ovih dana blizak saradnik i šef izborne kampanje aktuelnog američkog predsjednika u dvije različite presude biva osuđen na sedam i po godina zatvora uz moguće dalje presude ali odgovor je očit: baš te presude pokazuju da i uprkos predsjedničkim osporavanje demokratskih institucija poput nezavisnog pravosuđa i kritičke štampe te institucije nastavljaju da obavljaju svoje ustavne dužnosti.

Osim toga – ovaj slučaj pokazuje i koliko su u pravu autori citiranog članka u Washington Postu kad upozoravaju kako su korupcija i vladavina prava novo strateško bojište u nadmetanju na svjetskoj sceni: Trampov blizak saradnik (Paul Manafort) pored ostalog je osuđen i zato što je od proruskih ukrajinskih krugova za lobiranje u Washingtonu uzeo 50 miliona dolara koje je sklonio u stranim bankama i izbjegao da se registruje kao plaćeni lobista i da na taj prihod plati porez od nekih šest miliona dolara..

Opijen pobjedom u hladnom ratu, Zapad je, predvođen Sjedinjenim Državama, godinama smanjivao ulaganja u promociju demokratije i ljudskih prava u svijetu prepuštajući tako autokratskim vođama – poput Putina – prostor za širenje koruptivnog uticaja naročito nad zemljama koje nisu kompletirale tranziciju iz višedecenijske jednopartijske vlasti do prihvatanja demokratskih vrijednosti. U takvim podnebljima – kako upozoravaju autori citiranog teksta - cvjeta korupcija kao instrument spoljne politike; novac se koristi za jačanje uticaja u drugim zemljama; potiskuje se ideja vladavine prava i oblikuju se vlade po vlastitom modelu.

Posljednjih godina u Americi su pojačana nastojanja da se prati, suzbija i kažnjava korupcija. Tako je 2016. godine usvojen Global Magnitsky Act po ruskom poreskom službeniku Sergeju Magnitskom koji je uhapšen, mučen i umro zatvoru zato što je istraživao poresku utaju od 230 miliona dolara. Tim zakonom se američki predsjednik ovlašćuje da sankcioniše korupciju i kršenja ljudskih prava u svijetu pored ostalog i tako što će prekršiocima i njihovim sljedbenicima zamrzavati imovinu i onemogućavati putovanja u Sjedinjene Države. Na listu sankcionisanih dospjeli su, osim desetina bliskih saradnika ruskog predsjednika Putina, i dvojica prvaka vladajuće stranke u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska od kojih je jedan (Milorad Dodik) i aktuelni predsjedavajući državnog Predsjedništva.

A zašto bi američke – pa i evropske – sankcije brinule korumpirane državnike i njihove saučesnike u pustošenju društvenih dobara? S njima se smanjuje prostor da novac stečen korupcijom troše u razvijenim zemljama na kupovinu nekretnina i luksuzne robe, školovanje djece na prestižnim univerzitetima, liječenje u vrhunskim bolnicama.

Kada svi najpozvaniji partneri u zakasnjelom projektu bosanskohercegovačkog pristupanja euroatlantskim integracijama u svakom popisu kriterija za pridruženje – i svakom susretu s predstavnicima Bosne i Hercegovine – ističu sistemsku korupciju kao njen najveći problem onda je to i refleksija globalnog nastojanja da se širenjem zone vladavine prava suzbija prostor za koruptivno djelovanje i uticaje. Pored ostalog – na teritorijama na kojima je uspostavljena vladavina prava sve teže je prenositi novac stečen koruptivom praksom; prebacivati ga kroz bankarske tokove i račune; skrivati ga u fiktivnim kompanijama registrovanim samo za pranje nezakonito stečenog novca koji se onda u najekstremnijim primjerima koristi i za držanje u pokornosti država koje još nisu učinile odlučujuće korake u pripadanju svijetu vladavine prava ali i za potkopavanje ustavnih institucija i povjerenja javnosti u zemljama razvijene demokratije.

Obilje je primjera takvog štetnog uticaja. Najočitiji su oni o ruskom miješanju u američke izbore 2016. godine sa provalom u kompjuterske sisteme i komunikaciju vodećih ličnosti Demokratske stranke; potkopavanje institucija evropske liberalne demokratije i nastojanje da se spriječi širenje teritorija vladavine prava i na područje Zapadnog Balkana na kojem su Crna Gora i Sjeverna Makedonija napravile odlučne korake odlukom o pristupanju NATO-u dok su euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine zamrznute i zbog ruskog insistiranja u međunarodnim forumima kako to nije „jedino rješenje“ i zbog vjerovanja vladajućih krugova u Srbiji kako bi se uprkos eskalaciji strateškog sukobljavanja ideala vladavine prava nasuprot vladavini kleptokratije nekako moglo sjediti na dvije stolice na granici dva nepomirljiva svijeta.

RSE 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU