fbpx

U Berlinu je nedavno predstavljena prva studija o tome kako izbjeglice koji su došli u Njemačku ‘razumijevaju demokraciju’ i koliko su ‘spremni na integraciju’, a provela ju je Visoka škola za medije, komunikaciju i gospodarstvo (HMKW). Rezultati pokazuju da većina izbjeglica podržava demokratski poredak, ali i da su u pitanjima morala prilično konzervativni, paradoksalno najsličniji stavovima kakve njeguje ksenofobna Alternativa za Njemačku (AfD)

izbjeglicetpor

U glavnom gradu Njemačke u proteklih je godinu dana smješteno oko 50 tisuća izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana, što je proces koji se nije odvijao baš glatko. Berlinske su službe, za razliku od ostatka Njemačke, notorno neorganizirane, pa se lokalna agencija za izbjeglice Lageso vrlo brzo našla u medijima zbog svoje nesposobnosti da se nosi s izazovom izbjegličke krize, zbog čega su se iscrpljene izbjeglice gurale na kiši pred zgradom Lagesa čekajući satima da dođu na red ili su izbijale masovne tučnjave zbog prenatrpanosti izbjegličkih smještaja. 

No dio incidenata bio je izazvan i različitim kulturalnim porijeklom i stavovima, što su kritičari izbjegličke politike kancelarke Angele Merkel, napose desno-populistički AfD Frauke Petry, koristili za širenje straha i ksenofobije o ‘islamu koji ne pripada Njemačkoj’.

Što izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana doista misle o demokraciji, religiji, društvu i kakve su njihove moralne vrijednosti, moglo se čuti tek iz pojedinačnih, često nasuprotnih primjera. Sada je provedena prva znanstvena studija o stavovima izbjeglica o demokraciji i njihovoj spremnosti za integraciju u njemačko društvo, a ovaj tjedan predstavljena je u Berlinu. 

Studiju nazvanu jednostavno Flüchtlinge 2016, tj. Izbjeglice 2016 predstavio je čelnik Visoke škole za medije, komunikaciju i gospodarstvo (HMKW) Ronald Freytag, istaknuvši da se ogromna većina ispitanih - anketirano je 445 izbjeglica - izjasnila za demokratski poredak; samo troje je bilo za drugačije uređenje od demokratskog.  

izbjeglicetpor1

Istraživači HMKW-a su pitali detaljnije o tome što izbjeglice smatraju vrijednostima demokracije, pa se pokazalo da 84 posto ispitanih smatra da i manjine trebaju imati pravo javno predstavljati svoje stavove i imati jednaka prava, ali tek 38 posto misli da je u redu satirički se izrugivati političarima. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio bi zadovoljan većinskim izostankom smisla za politički humor među izbjeglicama.

Rezultati pokazuju da je neutemeljeno plašenje građana šerijatom i džihadom - 87 posto ispitanih je za odvajanje države i religije te smatra da je vjera privatna stvar, i to iz uzorka koji u 92 posto čine muslimani. Iako je u islamu zabranjeno mijenjati religijsku pripadnost, više od pola ispitanih je za slobodan izbor vjeroispovijesti te se može zaključiti da izbjeglice imaju pretežito sekularne stavove. Kada je pak riječ o ravnopravnosti spolova, 81 posto žena i 77 posto ispitanih muškaraca se o tom pitanju izjasnilo ponuđenim odgovorom ‘apsolutno za’. 

Njemačku većina izbjeglica vidi pozitivno te želi više kontakata s domaćim stanovništvom. I Angelu Merkel ocjenjuju vrlo pozitivno, očito i dalje cijeneći činjenicu da ih je primila u Njemačku.

S druge strane, moralni stavovi izbjeglica su, čini se, znatno konzervativniji u odnosu na njemački društveni mainstream. 

Oko pola ispitanih smatra da je seks prije braka grijeh koji treba kažnjavati. Kao susjede bi izbjeglice najradije imali obitelji s mnogo djece, dok ih značajno manji broj želi u susjedstvu nevjenčane heteroseksualne i/ili gej parove i Židove. 

Njemački su mediji komentirali te rezultate s gorčinom, konstatirajući kako ispada da izbjeglice imaju slične stavove o seksualnosti kao arhikonzervativni AfD, koji se također protivi LGBT pravima i želi vratiti u Njemačku obiteljski moral i politiku 1950-ih.

Studija je provedena u lipnju i srpnju ove godine u tri izbjeglička doma Crvenog križa u Berlinu i to tako da su ispitanici odgovarali pismeno na niz pitanja na papiru. Upitnici su bili dostupni na arapskom, farsiju i engleskom jeziku. Iz HMKW-a poručuju da studija ipak nije do kraja reprezentativna jer su većina ispitanih bili visokoobrazovani. 

Ohrabrujuće je to da se njih više od 90 posto izjasnilo spremnima za integraciju u njemačko društvo i što brže učenje njemačkog jezika i običaja. Većina ih se želi dodatno obrazovati i zaposliti se. Studija zaključuje kako su ‘iznimno pozitivne radoznalost i otvorenost izbjeglica za integraciju’ te da ih se treba educirati o vrijednostima liberalne demokracije. ‘To je lakše reći nego ostvariti, ali razumnu alternativu tome ne vidimo’, zaključili su u prvoj studiji o društveno-političkim stavovima izbjeglica koju je provela berlinska Visoka škola za medije, komunikaciju i gospodarstvo.

tportal

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU