fbpx

Deskriptivna, evaluativna komponenta pojma o sebi jest samopoštovanje. Drugim riječima, samopoštovanje predstavlja procjenu pojma o sebi. Jesam li vrijedan/na kao osoba? Prihvaćam li sebe? Koliko sam uspješan/na u onome što mi je važno? Koliko sam sposoban/na? Odgovori na ta i slična pitanja usko su povezani s načinom na koji se osoba vrednuje tj. sa samopoštovanjem.

vl 620x330

Pojam o sebi i samopoštovanje

Način na koji pojedinac doživljava sebe, važna je sastavnica ličnosti, posebice stoga što je slika o sebi povezana s percepcijom drugih osoba, situacija i pogleda na svijet. Taj se koncept u suvremenoj psihologiji naziva pojam o sebi (također: self-koncept, samopoimanje), a opisuje skup svih važnih informacija, stavova i vjerovanja koje osoba ima o sebi. Može ga se definirati i kao mentalnu reprezentaciju vlastite ličnosti, koja se razvija kroz iskustva s okolinom. Pojam o sebi dinamičan je odnosno podložan promjenama u skladu s novim iskustvima, područjima djelovanja osobe te mišljenjima drugih poput roditelja, učitelja ili vršnjaka.

Deskriptivna, evaluativna komponenta pojma o sebi jest samopoštovanje. Drugim riječima, samopoštovanje predstavlja procjenu pojma o sebi. Jesam li vrijedan/na kao osoba? Prihvaćam li sebe? Koliko sam uspješan/na u onome što mi je važno? Koliko sam sposoban/na? Odgovori na ta i slična pitanja usko su povezani s načinom na koji se osoba vrednuje tj. sa samopoštovanjem.

Adolescencija: vrijeme oluje i stresa?

Koncept samopoštovanja često se može pronaći u knjigama iz područja popularne psihologije i priručnicima samopomoći. Navodi se kao jedan od osnovnih uzroka uspjeha ili neuspjeha, ovisno o tome je li vrednovanje sebe pozitivno ili negativno. Na tragu „kulta samopoštovanja“, prvenstveno prisutnog u SAD-u, jest i velika zabrinutost oko načina na koji tinejdžeri, odnosno adolescenti doživljavaju sebe te kako samopoštovanje utječe na njihovu uspješnost.

Istraživanja su pokazala da između jedne trećine i jedne polovine adolescenata, posebice mlađih, ima nisko samopoštovanje. Iako se u mnogo slučajeva ono stabilizira u kasnijim godinama, nisko samopoštovanje ne treba ignorirati s obzirom na to da je povezano s maloljetničkom delinkvencijom, razvojem anoreksije, depresijom, samo-ozljeđivanjem, a u ekstremnim situacijama i suicidom. Nadalje, povezanosti su pronađene između lošijieg akademskog uspjeha, prijevremenog prekida školovanja, zloupotrebe alkohola i opojnih sredstava, ovisnosti i neodgovornog seksualnog ponašanja.

No, priroda odnosa negativnih ishoda i niskog samopoštovanja nije razjašnjena. Još uvijek nije ustanovljeno uzrokuje li nisko samopoštovanje spomenute psihološke poteškoće ili je ono njihova posljedica. Opreznim poopćavanjem do sada dobivenih rezultata, može se zaključiti kako se nisko samopoštovanje ne javlja kod svih adolescenata, kako je to tvrdio Erikson opisavši ranu adolescenciju kao period „oluje i stresa“. No, pojedincima kod kojih se javlja može uzrokovati ozbiljne probleme.

Izvori niskog samopoštovanja kod adolescenata

Koje su skupine tinejdžera najsklonije niskom samopoštovanju? Istraživanja u zapadnoj kulturi su pokazala da djevojke tijekom adolescencije imaju značajno nižu razinu samopoštovanja od mladića. U tom se periodu javljaju prva romantična iskustva i traženje partnera, pri čemu djevojke osjećaju poseban pritisak kada se radi o fizičkom izgledu. Današnje društvo naglašava važnost tjelesne privlačnosti kod žena, a prikazivanjem manekenki i modela, u različitim časopisima za mlade djevojke, često stvara nerealistična očekivanja i standarde u vezi vlastitog izgleda. Atraktivniji pojedinci prihvaćeniji su u društvu, reflektirajući mit kako je lijepo ujedno i dobro. Stoga nije začuđujuće da je procjena fizičkog izgleda ujedno i najviše od svih karakteristika povezana s razinom samopoštovanja u adolescenata.

Drugi važan čimbenik, kada se radi o samopoštovanju, jest socioekonomski status. Adolescenti iz obitelji srednjih i viših slojeva u pravilu imaju višu razinu samopoštovanja od siromašnijih vršnjaka. Roditelji koji raspolažu s više materijalnih sredstava mogu mladima pružiti kvalitetnije obrazovanje u boljim i prestižnijim školama te im pomoći da razviju posebne talente i interese poput sporta, glazbe i sličnih. Uspjehom u tim, adolescentima važnim, područjima povećava se njihovo samopoštovanje. Resursi mogu pomoći i učenicima s posebnim potrebama te onima koji imaju različite probleme u školi. Pri tome, oni s više novaca mogu si priuštiti dodatnu pomoć u vidu instrukcija kako bi spriječili ili umanjili doživljaj neuspjeha. Osim intervencija ovog tipa, statusni simboli poput najnovijih mobitela i gadgeta ili markirane odjeće također utječu na samopoštovanje adolescenata pa se oni, kojima roditelji ne mogu priuštiti neke luksuze koje posjeduju njihovi vršnjaci, mogu osjećati isključenima ili manje vrijednima.

Osjećaj sposobnosti, odnosno kompetencije također je važan prediktor samopoštovanja – posebice ukoliko se radi o područjima koja su važna adolescentima ili značajnim osobama iz njihove okoline. Roditelji pri tome često naglašavaju akademske sposobnosti, dok vršnjaci više vrednuju socijalne kompetencije i fizički izgled. Neuspjeh u tim područjima može negativno utjecati na mišljenje adolescenata o sebi, posebice ako se radi o određenom području koje i adolescent smatra važnim. Učestalo kritiziranje od strane roditelja i profesora, kao i ostalih autoriteta, može naštetiti samopoštovanju djece i adolescenata. S obzirom na to da su ukazivanje na pogreške i kritika neizbježan dio odgojnog procesa, potrebno je potkrijepiti ih s prijedlozima drugačijih načina ponašanja kao i pohvalama uspjeha u područjima koja su adolescentima važna.

Kako pospješiti samopoštovanje adolescenata?

Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, osmišljeno je mnoštvo intervencija kako bi se adolescentima pomoglo da steknu pozitivniju sliku o sebi. Dok su stariji programi imali za cilj pomoći im da se osjećaju dobro onakvi kakvi jesu, danas se intervencije usmjeravaju na specifična područja poput škole, socijalnih kompetencija i drugih. Pri tome se individualno radi s učenicima na realističnoj procjeni njihovih mogućnosti te identificiranju glavnih uzroka niskog samopoštovanja, kao i područja koja su im od najveće važnosti. Ukoliko adolescenti visoko vrednuju školski uspjeh, moguće je osmisliti različite strategije za postizanje akademskih ciljeva, imajući u vidu njihove karakteristike odnosno snage i slabosti.

Neke od općenitih smjernica za roditelje uključuju pohvale, koje bi trebale biti opisnog karaktera te u kojima je jasno koje ponašanje smatraju pozitivnim. Također se potiču pohvale osobina ličnosti djeteta pa se može naglasiti kako je ono ljubazno ili velikodušno. Kada je potrebno kritizirati, treba pripaziti da se negativne izjave odnose na ponašanje, a ne na osobnost adolescenta. Umjesto „Lijen si!“, bolje je reći „Volim kada spremiš sobu jer mislim da je i tebi lakše pronaći što trebaš kada je na svome mjestu.“ Roditelji bi, posebice s djevojčicama, trebali potaknuti razgovor o zdravom životu i prehrambenim navikama, te ih poticati na pozitivno vrednovanje svoga tijela i sagledavanje sebe kao cjeline, umjesto uspoređivanja s modelima ili usmjeravanja na dijelove koji im se ne sviđaju.

Poticanje adolescenata u interesima i hobijima te vrednovanje njihovih uspjeha u tim područjima, također je važno. Umjesto naglašavanja samo jednog aspekta u kojemu se mogu ostvariti, poput onog akademskog, potrebno je ukazati na mnoge postojeće mogućnosti. U radu s mladima niskog samopoštovanja, također je važno prepoznati izvore socijalne podrške te ohrabriti mlade da se suoče s problematičnim i teškim situacijama, za razliku od izbjegavanja istih.

Najvažnije je pri tome zapamtiti kako se do poboljšanja slike o sebi, odnosno više razine samopoštovanja ne može doći isključivo razgovorom. Mladima treba pružiti priliku da iskažu svoje talente i mogućnosti, budu uspješni u području koje smatraju važnim, kao i pokazati im da se njihov uspjeh prepoznaje i cijeni. Na taj način razviti će pozitivnije mišljenje o sebi te se lakše nositi s mogućim neuspjesima u adolescenciji, ali i kasnijem životu.

Izvor: Mia Karabegović/www.istrazime.com

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU