fbpx

Kao što nije pravedno da se sav pritisak tzv. prve zemlje ulaska prebaci na Grčku, zbog čega njen sustav krahira, jednako tako je nesolidarno od drugih članica da odbijaju primiti izbjeglice ili ne stvaraju klimu dobrodošlice, nego šutke promatraju gomilanje ljudi u ove tri zemlje.

4a7661376a2f80faeeec6733571649eb L

Povodom zatvaranja tzv. balkanske izbjegličke rute, čime se ponovo potvrdilo da je glavni imperativ politike Europske unije načelo “daleko od očiju, daleko od srca”, te poteknute jenjavajućim interesom medija za položaj izbjeglica, porazgovarale smo s Julijom Kranjec iz Centra za mirovne studije.

SUKLADNO ZAKLJUČCIMA SA SASTANKA EU I TURSKE ODRŽANOG 7. OŽUJKA U BRUXELLESU, U PONOĆ 9. OŽUJKA ZATVORENA JE BALKANSKA RUTA, A ZEMLJE NA NJOJ PROPUŠTATI ĆE SAMO ONE MIGRANTE KOJI ZATRAŽE AZIL ILI KOJI IMAJU VALJANE DOKUMENTE. ŠTO MOŽEMO IŠČITATI IZ TOG POTEZA?

Ovotjedni pregovori čelnika Europske unije i Turske su se zakomplicirali, nažalost ne zbog nastojanja zemalja članica da pruže čim bolju zaštitu ljudima koji bježe pred nesigurnošću, već zbog nastojanja država članica da čim veći broj ljudi za što manje novca zadrže što dalje od središta EU. Europski su čelnici ponovno zanemarili činjenicu kako se rješenje dolaska nalazi u zaustavljanju rata u Siriji, i sve napore usmjerili na postizanje dogovora kontrole dolaska izbjeglica koja im očajnički treba da bi osigurali nesmetano funkcioniranje Schengena i slobodan protok kapitala, robe i usluga – no, ne i ljudi.

Ono oko čega su se lomila koplja i što je dramatično izgledalo kao nepomirljivo su zapravo dvije jednako nehumane i nimalo sigurnosti izbjeglica naklonjene opcije: daljnja izgradnja žica, ograda i drugih prepreka dolaska izbjeglica u EU, odnosno zadržavanje izbjeglica u Turskoj i nagrađivanje Turske za prihvat svake osobe koja riskira svoj život prelaskom Egejskog mora.

Zatvaranje tzv. Balkanske rute bilo je očekivano finale dosadašnjih mjera kojima je cilj bilo smanjenje i usporavanje dolaska ljudi u EU. I više nego dovoljno puta se ponovilo da sve te mjere jesu kršenje Ženevske konvencije, EU i nacionalnih prava, a ovaj dogovor je slijedom toga protuzakonit pa i kriminalan. No, to je odavno prestalo biti važno onima koji se smatraju bastionima civilizacijskih dostignuća demokracije, vladavine prava i razine zaštite ljudskih prava – onima koji su, upravo zaklinjući se u te vrijednosti i civilizacijske razlike, pokretali ratove u drugim „neciviliziranim“ područjima u kojima se ljudska prava ne poštuju.

izbjeglice updejt 4

KOJE ĆE BITI POSLJEDICE ZATVARANJA GRANICA?

Zatvaranje granica u ovom smislu je vrlo svjesno ugrožavanje života koje će prouzročiti još ozbiljnije, riskantnije, skuplje i profitabilnije krijumčarenje ljudi, kao i otvaranje novih ilegalnih ruta, što kopnenih, što morskih, na kojima ćemo svjedočiti još većem stradavanju i pogibelji ljudi. Dugoročne posljedice smještanja velikog broja izbjeglica na teritorij jedne države, i to države koja izravno graniči s ratom ugroženim područjem, koja na istoku zemlje upotrebljava tzv. policijski sat, odnosno mjere izvanrednog stanja u područjima za koja se smatra da su najviše nesklona vlastima u Ankari, te čiji državljani u 35 posto slučajeva dobivaju izbjeglički status u državama EU, tek ćemo osjetiti. No ovakva politika dodatno ohrabruje radikalizam koji proizlazi iz očaja, bezizlaznosti i siromaštva, ali i tursku politiku kršenja ljudskih, sindikalnih i manjinskih prava, kao i slobode medija.

PREDLOŽENO JE DA SE POTPUNO EVAKUIRAJU IZBJEGLICE S GRČKIH OTOKA I VRATE U TURSKU ONI KOJI SU STIGLI NAKON ODREĐENOG DATUMA (KOJI ĆE SE NAKNADNO DEFINIRATI). KOJI ZAPRAVO INTERESI LEŽE IZA OVAKVE ODLUKE?

Interesi EU da potpuno kontrolira dolazak ljudi, odnosno da taj broj svede na najmanju moguću mjeru. Na taj način, Turska će za velike novce prihvaćati izbjeglice, a EU će iz Turske premještati onoliki broj ljudi, onda i tamo gdje želi. Na taj način želi se obeshrabriti izbjeglice u pokušaju traženja sigurnih i odgovarajućih mjesta za život, a ohrabruju se krijumčari koji će sada moći podizati cijene i snižavati sigurnost putovanja, jer izbjeglice neće imati puno drugih opcija, osobito ne onih legalnih. Također, ovakav dogovor omogućuje izmicanje Grčke iz cijele priče i potpuno zatvaranje i onemogućavanje tzv. Balkanske rute i koridora. Bit će tragično i neljudski pratiti koliko često će dolaziti do situacija zatvaranja turske granice sa Sirijom kao što je nedavno bio slučaj.

KOLIKO IZBJEGLICA TRENUTNO ČEKA U GRČKOJ? S OBZIROM DA SU GRČKE VLASTI ZABRANILE PRISTUP MEDIJIMA SVIM REGISTRACIJSKIM I TRANZITNIM IZBJEGLIČKIM KAMPOVIMA U ZEMLJI, IMAMO LI POUZDANE PODATKE O TOME ŠTO SE TAMO DOGAĐA?

Prema podacima grčkih vlasti, a koji se podudaraju s informacijama koje dobivamo od aktivista iz Grčke, tamo je oko 42 000 osoba – to je grad veličine Šibenika! Od toga, čak 21 000 ljudi nalazi se u Idomeniju. Grčki aktivisti informiraju kako se sve više bivših vojnih kompleksa prenamjenjuje za smještaj izbjeglica i kako od države dolazi minimalna podrška, dok većinu podrške u hrani, odjeći i svemu drugome pružaju volonteri. Prema fotografijama i snimkama koje stižu iz Idomenija situacija je jako loša, mnogo je ljudi, a bez adekvatne infrastrukture u ovako lošim vremenskim uvjetima.

Izbjeglice s kojima smo u kontaktu kažu kako je nervoza velika s obzirom da je teško doći do provjerenih i konkretnih informacija budući se praksa zemalja na ruti mijenja iz dana u dan. Također, znamo kako su se izbjeglice iz Grčke počele deportirati u Tursku i kako će to u skorije vrijeme postati pravilo. Pitamo se kad će ih Turska počet vraćat u Siriju, pa da se krug nasilja i nepravde zatvori.

KOLIKO JE IZBJEGLICA OD POČETKA KRIZE PROŠLO KROZ HRVATSKU? KOLIKO IH JE ZATRAŽILO AZIL? IMA LI NAZNAKA DA ĆE RH ISPUNITI OBEĆANJE O RELOKACIJI IZBJEGLICA ?

Prema podacima MUP-a od 16. rujna 2015. godine u Republiku Hrvatsku ušlo je 658 068 izbjeglica. Od tog datuma do 4. ožujka 2016. 39 osoba podnijelo je zahtjev za azil. U posljednje vrijeme nije se spominjala odluka o relokaciji, a za vrijeme prošle Vlade jasno se komuniciralo da će se ta odluka početi provoditi kada prestane tranzit izbjeglica kroz Hrvatsku. Trenutno, ne vidimo razlog zbog čega se ta odluka nije već operacionalizirala.

KAKVA JE SITUACIJA U TRANZITNOM CENTRU U SLAVONSKOM BRODU? IMA LI DOVOLJNO VOLONTERA I/ILI POTREPŠTINA NA TERENU? ŠTO BI SE DOGODILO S IZBJEGLICAMA U SLUČAJU ZATVARANJA KAMPA?

U Slavonskom brodu već pet dana nije došao niti jedan vlak ili autobus sa izbjeglicama iz Srbije, što znači da novi ljudi ne prolaze koridorom i da u kampu nema novih osoba koje su upućivane dalje u smjeru zapada. Tako da je trenutni broj volontera i potrepština sasvim dovoljan.

No, ono što je iznimno problematično jest činjenica da se u kampu trenutno nalazi 318 osoba, koje se tamo nalaze već danima. To su osobe koje su vraćene iz Austrije i Slovenije i koje su de facto u detenciji. One se nalaze u sektorima kojima pristup imaju samo Crveni križ, MUP te UNHCR od nedavno za rad s djecom. U komunikaciji s njima saznajemo kako nemaju pristup informacijama, kako danima nisu imali topli obrok i adekvatnu medicinsku pomoć. Ministar unutarnjih poslova najavio je vraćanje tih osoba u Grčku, no to je potpuno neprihvatljivo iz perspektive ugrožavanja njihove sigurnosti i dostojanstva.

U Hrvatskoj i dalje postoje i funkcioniranju druga prihvatilišta, kako za tražitelje azila tako i strance, tako da ukoliko poneka osoba i uspije preći sve prepreke, strahote i zahtjeve i doći u Hrvatsku - ima je se gdje smjestiti.

U IZVJEŠTAJU O SISTEMSKOM NASILJU KOJE PROVODI HRVATSKA POLICIJA I DISKRIMINACIJI IZBJEGLICA KOJE NISU IZ TZV. SIA ZEMALJA (SIRIJA, IRAK, AFGANISTAN), NAVODI SE NEKOLIKO OBLIKA KRŠENJA PRAVA, UKLJUČUJUĆI JEZIČNE TESTOVE. MOŽETE LI POJASNITI O ČEMU SE RADI? NA TEMELJU ČEGA SE UTVRĐUJE NACIONALNOST IZBJEGLICA?

Praksa profiliranja izbjeglica po državama iz kojih dolaze pa potom regija, gradova ili dijalekata kojima pričaju, problematična je na više razina, a da ne kažem da nije u skladu s Ženevskom konvencijom. Naime, odluka o prolasku samo osoba iz Sirije, Afganistana i Iraka te zaustavljanje izbjeglica koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja jest bila vrlo ozbiljan udarac na vladavinu prava te ljude koji su potrazi za sigurnim utočištem dovodi u nesigurnu poziciju. Naime, ne postoje državljanstva koja se mogu kvalificirati za međunarodnu zaštitu, jer je međunarodni sustav azila postavljen upravo tako da se primarno ispituje individualni i individualizirani osnovani strah od progona, a tek podredno ozbiljna nepravda, odnosno rat. Državljani zemalja koji su prošle godine dobivali zaštitu u EU, poput Bangladeša i Šri Lanke, sada to više ne mogu tražiti. Dodatno, postavlja se pitanje tko donosi odluku treba li neka osoba zaštitu, ili ne.

Način na koje se donose odluke o vraćanju utemeljene su u praksi tzv. rasnog profiliranja, odnosno diskrecijske odluke policajaca ili prevoditelja donesene na temelju boje kože, jezika ili dokumenta izbjeglice te odgovorima na nekoliko proizvoljnih pitanja neutemeljenih na istinskim kriterijima prema Ženevskoj konvenciji. Dakle, postupak procjene utemeljenosti nečijeg zahtjeva za zaštitom ne provodi se po zakonom i međunarodnim dokumentima propisanom postupku.

izbjeglice updejt 7

KOJA ZEMLJA JE DOSAD PRIMILA NAJVIŠE IZBJEGLICA? JE LI VAM POZNATO KAKVA SU NJIHOVA ISKUSTVA?

Prema podacima Eurostata, najviše ljudi azil je zatražilo u Njemačkoj i to njih 441 800 ili 35 posto ukupnog broja. Slijede Mađarska sa 174 400 zahtjeva za azil ili 14 posto, Švedska sa 156 100 ili 12 posto, Austrija s 85 500 ili 7 posto, Italija s 83 200 ili 7 posto, i Francuska sa 70 600 ili 6 posto.

Ovdje je važno napomenuti da je u Mađarskoj ostao jako mali broj ljudi koji su tamo podnijeli zahtjev za azil. Možemo reći kako su pod najvećim pritiskom Njemačka, Austrija i Švedska jer ljudi koji su tamo zatražili azil namjeravaju tamo i ostati. Sve te zemlje ističu kako su im sustavi opterećeni i provele su ili najavljuju izmjene azilnog zakonodavstva u smjeru smanjenja prava osoba koje su u procesu traženja ili dobiju status izbjeglice.

Također, u tim državama dosta su glasni rasistički i ksenofobni glasovi i kampanje. Što se tiče izbjeglica, standardi su se značajno snizili, pa je tako veliki broj tražitelja azila smješten u sportskim dvoranama, trebaju čekati na prvi intervju po godinu ili više dana, i sl. Kao što nije pravedno da se sav pritisak tzv. prve zemlje ulaska prebaci na Grčku, zbog čega njen sustav krahira, jednako tako je nesolidarno od drugih članica da odbijaju primiti izbjeglice ili ne stvaraju klimu dobrodošlice, nego šutke promatraju gomilanje ljudi u ove tri zemlje.

ŠTO DONOSE PRIJEDLOZI IZMJENA ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE I ZAKONA O OBRANI TE KAKO IH KOMENTIRATE?

Centar za mirovne studije je pozvao Vladu RH da odmah povuče iz procedure izmjene Zakona o obrani i izmjene Zakona o nadzoru državne granice. Ne samo da navedeni zakonski prijedlozi nisu u skladu s ustavnim odredbama, već ih je Vlada nezakonito uvrstila u hitnu proceduru, očito želeći izbjeći kvalitetnu saborsku raspravu o ovim važnim izmjenama zakona pod izlikom humanitarne izbjegličke krize. Izmjene navedenih zakona ciljaju isključivo na militarizaciju aktualne humanitarne krize i guranje Hrvatske u svojevrsnu euro-balkansku vojnu krajinu. Tim potezom se ne doprinosi okončanju humanitarne krize, već upravo suprotno, dodatnom rasplamsavanju sukoba i radikalizaciji. Podsjećamo da vojska od početka dolaska i prolaska velikog broja izbjeglica u Hrvatskoj asistira policiji u humanitarnom i logističkom dijelu tako da je svrha ovih izmjena nešto drugačija.

POSTOJI LI KAKAV DUGOROČNI PLAN ILI STRATEGIJA INTEGRACIJE IZBJEGLICA KOJIMA SE ODOBRI AZIL U RH?

Već dugo upozoravamo na nepostojanje dugoročnog plana i uopće modela integracije izbjeglica u naše društvo. Ono što sada postoji je skup mjera odnosno praksi za olakšavanje integracije, ali ne i sveobuhvatne strategije. Do kraja 2015. godine na snazi je bio Akcijski plan za integraciju, čije je donošenje bio veliki korak naprijed, no sada je ipak vrijeme a i prilika da integraciju shvatimo ozbiljno i kao jedan od prioriteta. Izbjeglice imaju mnogo problema u svakodnevnom pokušavanju da ovdje ostvare dostojanstven život, neovisan o pomoći države ili volontera.

Tihana Bertek/ VoxFeminae

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU