fbpx

mladi nezaposleni

 Foto: ilustracija

Posljednji rezultati Balkan barometra, godišnjeg istraživanja koje provodi Vijeće za regionalnu saradnju, pokazuju da se 9 posto poslodavaca na Zapadnom Balkanu izjasnilo kako ne bi zaposlilo Rome, bez obzira na njihove kvalifikacije, a 15 posto smatra da bi se angažovanje Roma u njihovoj kompaniji negativno odrazilo na radnu atmosferu

U Bosni i Hercegovini ne postoje tačni podaci o tome koliko je Roma zaposleno u javnom sektoru.

Međutim, mnoga istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da se Romi teže zapošljavaju u institucijama, te da teže dobijaju šansu od drugih ljudi.

Osim toga, zbog dugogodišnje neadekvatne uključenosti u obrazovne procese velika većina radno sposobnog romskog stanovništva je niskokvalificirana radna snaga što ih sprječava da apliciraju na veliki broj radnih mjesta. Prema nekim istraživanjima, ukupna zaposlenost Roma u Bosni i Hercegovini iznosi tek 11 posto.

Jedno regionalno istraživanje nedavno je pokazalo da se 9 posto poslodavaca na Zapadnom Balkanu izjasnilo kako ne bi zaposlilo Rome, bez obzira na njihove kvalifikacije.

Dokazana diskriminacija Roma

Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za Udar su kazali da nemaju podatke o broju zaposlenih Roma u javnom sektoru, niti podatke da li postoji kvota zapošljavanja za nacionalne manjine.

Prilikom zapošljavanja u državne institucije kandidati mogu, a i ne moraju da se izjasne, a ukoliko se izjasne kao nacionalna manjina svrstavaju se u kategoriju ostali , te iz tih podataka ne možemo izvući broj zaposlenih Roma – kazali su iz Ministarstva.

Vijece ministara1

Dodaju da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice vodi evidenciju koliko je Roma zaposleno kroz implementaciju grant sredstava za zapošljavanje Roma koja se dodjeljuju Zavodima za zapošljavanje i isključivo su namijenjena za zapošljavanje Roma.

Prema raznim istraživanjima konstatovano je da Romi u većini slučajeva teže dolaze do posla i da nemaju jednake šanse, te upravo iz tih razloga država svake godine obezbjeđuje sredstva za zapošljavanje Roma u iznosu od cca. 700.000,00 KM – rekli su nam iz ovog Ministarstva.

Naglasili su i da u prethodnom periodu nisu imali registrovane slučajeve žalbi zbog diskriminacije.

Problem nastaje već tokom obrazovanja

Iz Institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine za Udar su kazali da su Romi svakako suočeni sa različitim preprekama pri zapošljavanju u svim sektorima.

U smislu postojanja diskriminacije možemo reći da postoji, jer je i dalja tendencija da se grupa koja je u nejednakom položaju tretira kao jednaka. Zanemarivanje specifične pozicije u kojoj se nalaze Romi može dovesti do diskriminacije, posebno uzimajući u obzir dugogodišnji loš tretman Roma i niz predrasuda s kojima se suočavaju – rekli su.

Dodali su da ne postoje primjeri direktne diskriminacije, ali da je indirektna diskriminacija prisutna u određenoj mjeri.

 ombudsmeni1

Ombudsmeni BiH (Foto: ombudsmen.gov.b)

Stoga, iako postoje određeni programi u svrhu povećanja zapošljavanja Roma samo postojanje istih ne znači da je dugogodišnja diskriminacija Roma otklonjena – naglasili su iz Institucije Ombudsmena.

Kada je u pitanju broj Roma zaposlenih u javnom sektoru, kazali su da postoje „kvote“ odnosno proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, u okviru kojih se vode i nacionalne manjine.

U vezi usklađenosti zastupljenosti i proporcionalnosti iste sa rezultatima popisa izradili smo i specijalni izvještaj – rekli su.

Ističu da Romi, kao i svi ostali građani, imaju jednake prilike pri zapošljavanju u javnom sektoru, ali zbog dugogodišnje neadekvatne uključenosti u obrazovne procese velika većina radno sposobnog romskog stanovništva je niskokvalificirana radna snaga što ih sprječava da apliciraju na veliki broj radnih mjesta.

Dodali su da su unazad par godina imali desetak žalbi Roma u vezi zapošljavanja, neke do njih nisu sadržavale isključivo navode o diskriminaciji, nego i neke druge povrede prava iz radnog odnosa.

Naravno, taj broj je i relativno malen upravo zbog nedovoljne uključenosti Roma u tržište radne snage.

Najznačajniji rezultat tog problema koji smo prepoznali, ne samo kroz žalbe Roma nego i drugih građana, je činjenica da javni sektor, kako organi uprave tako i javna preduzeća, nisu u svim slučajevima bila obavezna raspisivati javne konkurse za popunu radnih mjesta – kazali su iz Institucije Ombudsmena BiH.

Dodali su i da su, s ciljem da se omogući apliciranje što većem broju lica na pozicije u javnom sektoru, uputili inicijative za izmjenu entitetskih zakona o radu.

Između ostalih i na osnovu naše inicijative usvojene su izmjene i dopune Zakona o radu Federacije BiH koje propisuju obavezu raspisavanja javnog konkursa prilikom zapošljavanja u javnom sektoru – zaključili su.

Obećanje premijera zemalja regiona

Iz Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) za Udar su napomenuli da su u julu 2019. godine, u Poznanu, premijeri Zapadnog Balkana usvojili Deklaraciju o integraciji Roma u svoje ekonomije.

poznan premijeri1

Lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisli su 5. jula 2019. u Poljskoj Deklaraciju o integraciji Roma.

Deklaracija predstavlja niz ciljeva koje ove ekonomije trebaju postići prije nego postanu članice Evropske unije, a jedan od njih je i mogućnost zapošljavanja bez diskriminacije, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.

U oblasti zapošljavanja, Deklaracija, koju je usvojila i Bosna i Hercegovina, postavlja cilj povećanja stope zaposlenosti Roma/kinja u javnom sektoru do stope proporcionalne  zastupljenosti Roma/kinja u ukupnom broju stanovnika, kao i  generalno povećanje zaposlenosti Roma/kinja na minimum 25 posto.

Također, premijeri su se obvezali da će jačati vladine strukture u borbi protiv diskriminacije Roma i da će osigurati odgovarajuću pravnu pomoć svim žrtvama diskriminacije.

Kada je riječ o zaposlenosti Roma u Bosni i Hercegovini, prema istraživanju iz 2017. godine koje je proveo UNDP, ona je iznosila 11 posto, dok je nacionalni prosjek zaposlenosti bio 40 posto – kazali su nam.

Dodali su da je isto istraživanje pokazalo da je 63 posto Roma uključeno u rad u neformalnoj ekonomiji, u poređenju sa 17 posto ne-Roma koji žive u njihovoj blizini.

Podaci iz službi za zapošljavanje pokazuju da je ukupno 2,645 Roma registrovano kao nezaposleni i da trebaju biti uključeni u različite programe zapošljavanja, međutim, pretpostavka je da je ovaj broj barem dvostruko veći – rekli su.

 balakn barometar

Rezultati Balkanskog barometra, predstavljeni prošle godine u Sarajevu. Na fotografiji Majlinda Bregu, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju.

Posljednji rezultati Balkan barometra, godišnjeg istraživanja koje provodi Vijeće za regionalnu saradnju, pokazuju da se 9 posto poslodavaca na Zapadnom Balkanu izjasnilo kako ne bi zaposlilo Rome, bez obzira na njihove kvalifikacije, a 15 posto smatra da bi se angažovanje Roma u njihovoj kompaniji negativno odrazilo na radnu atmosferu.

Također, 33 posto stanovnika, prema istom istraživanju, nije spremno da radi za romskog poslodavca.

Ovi podaci nam govore da se i u oblasti zapošljavanja, kao uostalom i u svim drugim oblastima, susrećemo se sa takozvanim anticiganizmom – specifičnim oblikom rasizma, kojeg pokreću predrasude i stereotipi o Romima koji su, nažalost, i dalje žrtve različitih oblika diskriminacije, uključujući segregaciju u školama, govor mržnje i diskriminaciju na radnim mjestima – zaključili su.

Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje, i član Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, kaže za Udar da ne postoje jasni podaci o diskriminaciji Roma prilikom zapošljavanja, pa tako i zapošljavanja u javnom sektoru iz razloga što ne postoji relevantan broj takvih slučajeva koji bi bili prijavljeni nadležnim institucijama.

Osobe koje ne dobiju posao često subjektivno izražavaju osjećaj da su diskirminarani po nekom osnovu, a često za to u zakonu nemaju uporište. Zato se o diskriminaciji ne može govoriti bez konkretno prijavljenih slučajeva ili barem jedne analize slučajeva u kojima bi postojalo pozivanje na diskriminaciju. Nažalost mi takvim podacima ne raspolažemo – kazao je Pupić.

Međutim, istaknuo je da broj Roma i Romkinja u javnom sektoru nije veliki.

Važno je reći da ne postoje ‘kvote’ za zapošljavanje bilo koje etničke skupine, pa ni nacionalnih manjina. Ono što postoji jesu preporuke nadležnih institucija da bi broj zaposlenih osoba u javnom sektoru trebao da procentualno odgovara rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine. Također, evidentno je da ne postoji niti jedna administrativna jedinica u kojoj je ispoštovana ova preporuka – naglasio je Pupić.

 boris pupić

Boris Pupić (Foto: Udar arhiva)

Kada su u pitanju uslovi i jednake šanse za zapošljavanje Roma, Pupić nam je kazao da je ubijeđen da je Romima i Romkinjama mnogo teže doći do posla.

Naveo je da za to postoji više razloga, a na prva dva mjesta stavio je nizak obrazovni profil romske populacije, što smanjuje broj ponuda i šansi za zapošljavanje, te predrasude o Romima, što može voditi diskriminaciji.

Imam dojam da bi se Romi lakše zapošljavali u javnom sektoru i preduzećima koja djeluju u javnom sektoru nego u privatnom sektoru. Analiza programa zapošljavanja Roma jasno ukazuje da je većina Roma koji su zaposleni putem programa zapošljavanja Roma, zaposlena u javnim preduzećima i tako je već duži vremenski period. Međutim, problem je što se u ovim preduzećima zapošljavaju osobe sa niskim kvalifikacionim stupnjem, na jednostavnim poslovima, te se ove osobe nakon isteka sufinansiranja ponovo vraćaju na evidencije nezaposlenih osoba – zaključio je Pupić.

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Civil Rights Defenders

Izvor: Portal UDAR

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU