fbpx

pasosposao123

Kako preživjeti narednih šest-sedam mjeseci, pitaju se radnici u ugostiteljstvu i turizmu u Bosni i Hercegovini

Piše: DARKO OMERAGIĆ

Propast je riječ koja najbolje opisuje stanje turizma u Bosni i Hercegovini u prvih osam mjeseci ove godine. Ova slika se, nažalost, neće popraviti ni do kraja godine, a malu nadu budi najava da će biti spremne vakcine protiv koronavirusa i da će se svjetska ekonomija početi oporavljati početkom naredne godine.

Turističke brojke su katastrofalne i govore više od hiljadu riječi. Broj turista u junu ove godine u BiH manji je za 85% u odnosu na juni prošle godine. Turizam je pao u cijelom svijetu, a jedino se Hrvatska s brojem turista od oko 50% u odnosu na prošlu godinu može pohvaliti kakvim-takvim rezultatima. Iskorištenost kreveta u svim smještajnim kapacitetima u BiH je tek 5,4 posto, pokazuju posljednji podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

I ono malo turista koji su posjetili našu zemlju i prenoćili u nekim od registrovanih objekata uglavnom je stiglo iz regiona, a ponajviše iz Srbije, zemlje čijim građanima BiH nije postavljala (teške) uslove za ulazak u zemlju tokom pandemije. Od ukupnog broja turista koji su našu zemlju posjetili u junu, a bilo ih je tek 26.542 – čak 46,1% stiglo je iz Srbije, 21,3% iz Hrvatske, Crne Gore 3,8%, Slovenije 3%, Njemačke 4,4%, Mađarske 2,5% i 2,3% iz Saudijske Arabije. Ostatak od 16,6% noćenja ostvarili su turisti iz ostalih zemalja.

 

Ni turista ni zarade

Od početka pandemije Porezna uprava FBiH svakih sedam dana objavljuje podatke o broju zaposlenih; iz njih se najbolje vide posljedice ekonomske krize, koja je ugasila brojna radna mjesta. Unatoč optimizmu federalnog premijera Fadila Novalića, najnoviji podaci koji su objavljeni u trenutku pisanja ovog teksta pokazuju da je broj zaposlenih ponovo u padu. Tako je krajem augusta u FBiH bilo zaposleno 516.237 radnika, što je 566 manje nego sredinom tog mjeseca i 8.630 više nego 5. maja, kada je zabilježen najmanji broj zaposlenih u FBiH od početka pandemije.

Bez ikakve sumnje, najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u sektorima turizma, ugostiteljstva i trgovina. Broj zaposlenih pada i u prerađivačkoj industriji, ali ćemo se njime baviti u drugom tekstu.

Pad turizma i ugostiteljstva vidljiv je golim okom u Mostaru i Sarajevu. Turista, a samim tim i zarade nema ni na vidiku. Radnje bez kupaca i prazna turistička središta diljem BiH pravi su pokazatelj ekonomskih posljedica koje je koronavirus ostavio na našu zemlju. Nadu budi odluka Vijeća ministara BiH od 10. septembra da Bosna i Hercegovina konačno (od 12. septembra) otvori granicu za sve strane državljane koji posjeduju negativan PCR test ne stariji od 48 sati. Odluka je donesena tek 10. septembra i veliko je pitanje koliko će ona s takvim kašnjenjem moći popraviti štetu. Prije 10. septembra u BiH su mogli ući samo državljani zemalja članica Evropske unije sa negativnim PCR testom, ali to bh. turizmu očito nije ništa značilo, jer najviše se očekuje upravo od turista iz zemalja Perzijskog zaljeva koji u našoj zemlji ostvaruju najveći broj noćenja (14,2 noći u prosjeku).

Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH Amir Hadžić početkom augusta je izjavio da je ugostiteljsko-turistička profesija u BiH zbog pandemije potpuno potonula i pitanje je kada će se oporaviti. Najgore su prošli oni koji su sav svoj imetak uložili u otvaranje nekog motela nadajući se da će samo tim biznisom prehraniti porodicu. Iako je Svjetska turistička organizacija procijenila pad turizma na oko 75%, BiH je uspjela i tu brojku prebaciti pa je, kako sada stvari stoje, naša zemlja na oko 85% pada.

Jedina svijetla tačka bh. turizma ove godine su Neum i još nekoliko planinskih destinacija.

Federacija BiH je kasnila s isplatama subvencija turizmu, koje su počele da stižu tek krajem augusta i početkom septembra, i to u skromnom iznosu od dvadesetak miliona KM, a Republika Srpska je krahirala s turističkim vaučerima. Ovu akciju hotelijeri su proglasili promašenom jer je vaučere koristilo svega 1.000 osoba u RS.

Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH, rekao je da su građani u FBiH od turističkih agencija tražili povrat novca od avansa koje su uplatili krajem prošle i početkom ove godine. Međutim, agencije taj novac nemaju, pa je i taj problem ostao neriješen.

Pustoš na Baščaršiji u Sarajevu i u okolini Starog Mosta u Mostaru najbolje pokazuje kakva je turistička sezona u BiH. Sarajevski hoteli koji su živjeli od turista iz zemalja Zaljeva gostiju nemaju, pa je ogromna većina kuhara, konobara i ostalog pratećeg osoblja završila na biroima za zapošljavanje.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH za Radničku solidarnost je rekao:

„Mi smo počinili jednu vrstu turističkog samoubistva. Nemam drugi izraz za ono što je uradila država bh. turizmu. Ne postoje toliki poticaji koji će nadomjestiti gubitak tržišta. U julu je Vijeće ministara BiH dopustilo ulazak državljanima zemalja EU, Crne Gore i Srbije, ali to nije bilo dovoljno za spas turističke sezone. Nas zanima dolazak tradicionalno dobrih turista iz zemalja Zaljeva, a to su turisti iz Bahreina, Emirata, Kuvajta, Omana i Katara, koji su poželjni turisti za cijelu BiH zbog dužine boravka i visoke vanpansionske potrošnje. Oni su prosječno izvan hotela trošili između 5.000 i 12.000 KM tokom svog boravka u BiH. Mi smo zabranili ulazak turistima iz tih zemalja, pa čak i turistima iz Turske, i nismo uspjeli da spasimo makar kraj turističke sezone.“

 

Šta (ni)smo naučili?

Zanimljivo je da su Hrvatska, Srbija i Crna Gora, za razliku od BiH, rizikovali i državljanima zaljevskih zemalja dopustili ulazak. Jedan od primjera kratkovidosti države osjetio se u Natron Hayatu u Maglaju, gdje je remont postrojenja kasnio više od 30 dana jer trojica eksperata iz zaljevskih zemalja nisu mogli ući u BiH da završe podešavanje turbine od 25 megavata čak ni nakon što je Privredna komora FBiH Vijeću ministara BiH predložila proceduru njihovog dolaska u BiH.

No, vratimo se bh. turizmu, kojeg po svemu sudeći neće spasiti ni odluka Vijeća ministara BiH da se stranim državljanima dopusti ulazak u BiH. Ovo je upravo na dan donošenja odluke Vijeća ministara BiH potvrdio Senad Halilović, predsjednik Udruženja turističkih privrednika u BiH. Rekao je da će se stari turisti u BiH početi vraćati tek na proljeće naredne godine. Halilović je iznio i crnu prognozu, za koju se nadamo da se neće obistiniti: da će BiH dogodine dostići tek 40% gostiju koje smo imali 2019. godine, a da će se staro stanje iz pretpandemijske godine vratiti tek za pet godina. Halilović nije bio ništa optimističniji ni kada je govorio o narednim sedmicama:

„Veliki broj otkaza radnicima u ugostiteljstvu očekujemo u oktobru i novembru, kada će troškovi održavanja objekata biti mnogo veći nego što su sada. Tada nas očekuju veliki problemi“, rekao je Halilović.

Prema svemu sudeći, pred ugostiteljima i turističkim radnicima je najmanje još šest-sedam teških mjeseci, nakon kojih će se vratiti gosti od kojih žive. A kako i od čega će taj period preživjeti –pričat će oni koji prežive.

Radnički univerzitet

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 5.5%
Ne - 81.7%
Možda - 11%

Ukupno glasova: 109
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU