fbpx

601CC202 5E7C 4ED0 9C4E AED422AD3C26 w1023 r1 s 810x455

Pojava korona virusa i mjere ograničenog kretanja otežale su dvadesetpetogodišnjoj Baranki Maji Vukčević, da cilj koji je postavila u borbi protiv gojaznosti dovede do kraja.

„U maju prošle godine krenula sam odlučno u borbu protiv gojaznosti i smršala 25 kilograma. Kada me pitaju kako sam uspjela odgovaram jasno – jaka volja, disciplina i ogroman rad; kako fizički tako i psihički“, kaže Maja za Radio Slobodna Evropa (RSE).

No, osim ograničenja u kretanju jedna od mjera je i zabrana sportskih i rekreativnih aktivnosti.

„Zbog aktuelne situacije nemam treninge onog intenziteta koje sam imala, u teretani i na otvorenom, a iz dosade posežem za hranom sve češće i jedem znatno više nego što bih smjela“, navodi sagovornica RSE.

Kad je bilo dosta?

Maja novonastalu situaciju pokušava da prebrodi tako što koristi neke kućne rekvizite i improvizuje. Kaže da se cijelog života na neki način bori sa kilogramima ali da je uvijek manje ili više trenirala, kroz škole sporta i treninge odbojke.

„Nekada sam pokušavala raznim dijetama, posebnim režimima ishrane, ali ništa nije bilo dugotrajno sve do prošle godine, kada sam rekla da je dosta i da je vrijeme za dugotrajne promjene“, navodi Maja, opisujući šta je prethodilo putu koji joj je korona prepriječila.

Vjeruje da će sve biti lakše kasnije, kada se život vrati u normalu i ukinu se, ili makar popuste, propisane zabrane.

Da li je hrana mehanizam odbrane?

Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za RSE objašnjava fenomen uzimanja hrane i onda kada nema objektivne potrebe za njom:

„Ljudi u izolaciji jedu. To je neki mehanizam odbrane kod čovjeka koji pomisli: ‘Kad god sam uplašen ja jedem jer mnogo hrane znači mnogo snage, a kada sam jak onda ću pobijediti’“. To je tako u životu. Neko kada ima probleme u životu prestane, a neko počne da jede“.

Precizira da je dosada objašnjenje kada se konzumira hrana u većoj mjeri nego što je potrebno organizmu.

Kako protiv dosade?

„A dosadu liječiti? Potrebno je naći ono što duši prija. Uvijek ljudima sa tim problemom savjetujem da pjevaju i da lijepo pričaju. Kažem im da uče da recituju. Kažem im da, umjesto da usta zapušavate hranom trudite se da iz tih usta izlaze divne riječi“.

Naravno, navodi Stupar Đurišić, ukoliko je neka ličnost specifična pa neće na taj način da se bori, onda je potrebno da nađe nešto što bi joj um zadovoljilo:

„Preko hrane se pokušava duša zasititi.“

Zbog pandemije virusa korona i zabrana kretanja, većini su promijenjene životne navike i sada su “vezani” za kuću. Mnogi slobodno vrijeme provode na društvenim mrežama, koje su sve češće mjesto razmjene recepata, kulinarskih savjeta i utiska.

Zatvoreni restorani, kao jedna od mjera borbe protiv pandemije, doprinose trendu pripreme hrane kod kuce, kao i zalihe osnovnih namirnica koje je vecina građana napravila prvih dana nakon pojave virusa.

Oprezno sa receptima

Specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije Snežana Barjaktarović Labović, za RSE kaže da nema ništa protiv takve prakse, ali da se treba ograničiti u primjeni recepata aktuelnom vremenu, kada mnogi više energije unose nego što uspiju da je potroše:

„Normalno je da se dijele recepti, savjeti ali treba biti umjeren sa pripremom. Zamolila bih sve dame koje su ovih dana u tom smislu aktivne da svaku recepturu, gdje je isključivo bijelo brašno, zamijene u maksimalnoj količini nekim integralnim brašnom. U svaku recepturu gdje ide, na primjer,100 grama šećera, tu količinu prepoloviti.“

Doktorka Barjaktarović Labović , apeluje na sve da se pridržavaju osnovnih postulata ishrane, odnosno da vode računa šta jedu, koliko, šta pripremaju i kada.

„Nalazimo se u fazi koja ograničava potrošnju energije, što je posledica smanjenog kretanja. Kada god unesemo više energije nego je potrošimo idemo u gojaznost i to je nešto čega moramo biti svjesni ovih dana“.

Principi zdrave ishrane

„U izboru mlijeka i mliječnih proizvoda treba uzimati one koji imaju imaju manje procente masnoće. Treba što češće jesti ribu a crveno meso najviše dva puta sedmično. Jedina grupa namirnica kojom se ne moramo ograničavti je povrće, samo treba biti oprezannjegovom začinjavanju“, poručuje Barjaktarović Labović.

Prezeto sa portala Radio Slobodna Evropa

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU