fbpx

studenti 635x300

Godinama studenti sarajevskog Univerziteta za informacioni sistem “ISSS” izdvajaju po 20 KM. Danas 14 godina nakon pokretanja ISSS za čije je funkcionisanje i razvoj naplaćeno, po procjenama 8,4 miliona KM, ne radi u potpunosti i u planu je njegovo gašenje. Razloge treba tražiti u samovolji jednog profesora kao i u činjenici da odgovorni za pljačku studenata nisu niti će biti sankcionisani.  

Piše: Merjem Tabak i Predrag Blagovčanin

Cijena korištenja ISSS-a jednaka je za sve fakultete i iznosi 20,00KM. Polovina se uplaćivala na račun fakulteta, a polovina na račun Rektorata do ove akademske godine, a danas kompletan iznos ide na račun Kantona Sarajevo.

Prema procjenama, svake godine na UNSA se upiše oko 30.000 studena koji za ISSS izdvoje ukupno 600.000 KM. Prostom matematikom dolazimo do podatka da je za informatizaciju do sada izdvojeno 8,4 miliona KM. Krenimo redom.

Studentski informacioni sistem (ISSS) uspostavljen je krajem 2006. godine na većini fakulteta Univerziteta u Sarajevu.  Osnovna funkcija ISSS-a je provođenje bolonjskog načina studiranja koji podrazumijeva modernizaciju informatizaciju fakulteta i akademija koji se tiču nastave, prijave ispita, ocjenjivanja, izdavanja uvjerenja i drugih svakodnevnih potreba studenata.

ISSS je zamišljen kao softver koji će omogućiti profesorima, referentima studentske službe, te studentima Univerziteta u Sarajevu pristup upisu ocjena, prijave ispita te generalno smanjiti birokratiju na fakultetima. Dok je UTIC kao organizacijska jedinica Univerziteta zadužena da vrši informacijsku podršku sa ciljem razvoja i normalnog funkcioniranja ISSS-a.

Uplaćeni milioni za softver koji ne radi

Projekt aplikativnog rješenja Studentske službe integriranog Univerziteta u Sarajevu ISSS definiran je sredinom 2004. godine kao prvi i najvažniji softverski projekt koji treba implementirati u funkciji izgradnje integriranog UNSA i primjene ”bolonjskog” koncepta studija.

Razvoj softvera za Studentsku službu Univerziteta u Sarajevu finansiran je sredstvima Svjetske banke iz 2004. godine. Osnovni zahtjevi u tenderu bili su da aplikacija bude jedinstvena za čitav UNSA te da ista postane vlasnik aplikacije odnosno programskog koda.

Prema dostupnim podacima na tenderu vrijednom 180.000 USD Svjetske banke izabrana je firma Glocoms iz Chicaga sa kojom je krajem decembra 2004. godine potpisan ugovor. Firma Glocoms za lokalne konsultante bira domaći konzorciji sastavljen od dvije firme iz Sarajeva „4D“ i „Orka“.

Prva verzija softvera koju je kreirala firma Orka iz Sarajeva prezentirana je na UNSA-i 31. 3. 2005. godine, a u aprilu i maju iste godine otpočela je implementacija i testiranje aplikacije na 10 pilot-fakulteta. Na fakultetima koji su ušli u proces implementacije ovog softvera efektivno korištenje aplikacije otpočelo je od školske godine 2006./07.

Danas, 14 godina nakon pokretanja i uplaćenih miliona KM, ISSS ne funkcioniše u punom kapacitetu.

Upravo na tu činjenicu upozoravaju i studenti UNSA-e koji tvrde da ISSS ni 2020. godine ne ispunjava ni osnovne potrebe studenata, čak ih dovodi u situaciju da ne mogu izaći na ispit jer prijava putem istog “nije prošla”.

“Osim problema sa prijavom ispita najveći problem su neupisane ocjene iz položenih predmeta pa kada nam je potreban ispis ocjena za stipendiju ili neku drugu svrhu, mi moramo ići od profesora do profesora da bismo dobili pismenu potvrdu da je on saglasan da se ocjene unesu u ISSS, iako te ocjene imamo u indeksu”, tvrdi Senaid Bošković, student Fakulteta Političkih nauka.

Da informacioni sistem na zadovoljava ni potrebe profesora, rekao nam je Edin Pobrić, profesor sa Filozofskog fakulteta:

“Ono što karakterizira ISSS je nesklad između potreba korisnika ovog softvera i njegovih mogućnosti. Šta su uradili autori ovog softvera? Izradili su program a onda ga pokušali dovesti u logičnu vezu sa korisnicima i njihovim potrebama. U malim institucijama vjerovatno dobro funkcionira, ali na velikim fakultetima, kao što je Filozofski fakultet u Sarajevu, to je jednostavno tegoba. Naprosto, nije urađena prvobitna analiza na osnovu koje bi informatičari onda trebali izraditi softver. Zbog čega je nefunkcionalan, zamoran i oduzima jako mnogo vremena.”

Sve to možda ne bi bio toliki problem da studenti početkom svake godine, pored uplata za školovanje, korištenje biblioteke i informatičke opreme, ne uplate ukupno 20,00 KM za održavanje sistema.

Do početka 2019. godine studenti su uplaćivali 10,00 KM fakultetu, a 10,00 KM Univerzitetu, a od 2019. godine sve uplate idu u budžet Kantona Sarajevo.

Na ovaj informacioni sistem nisu se žalili samo studenti i profesori. Zastupnica Naše stranke Neira Dizdarević u kantonalnoj Skupštini je 25.09.2019. godine u inicijativi tražila je od Vlade KS da oslobodi studente obaveze plaćanja informacionog sistema, jer isti ne funkcioniše.

Odgovor Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade 04.11.2019. godine glasio je da su inicijativu proslijedili Univerzitetu u Sarajevu na očitovanje te će po zaprimanju iste dostaviti odgovor, kojeg još uvijek nema. Zastupnica Dizdarević ističe da odgovori nikad nisu stigli.

“Dalje odgovore nisam dobila, ali je i razumljivo zbog nastalih problema kako u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade tako i u Vladi Kantona Sarajevo. Svakako stojim i dalje iza ove inicijative i u narednom periodu ću insistirati na potpunijem odgovoru.”

U Burakovom carstvu izvornog koda

Nihad Salkić direktor firme Orka d.o.o. Sarajevo koja je Univerzitetu isporučila softver naglašava da sa tehničkog aspekta softver nije predstavljao problem u samom početku implementacije projekta.

“Mi smo za tri ili četiri mjeseca kreirali i isporučili softver za 20.000 KM. Softver u samom početku nije bio problem. Problem je bio u organizacionom smislu jer je postojao otpor na fakultetima da se izvrši centralizacija. Mi smo do 2009. ili 2010. godine održavali taj softver po cijeni od 2.200 KM mjesečno, a nakon toga održavanje i dalji razvoj softvera je preuzeo UTIC. Šta se dalje događalo ja stvarno ne znam.”

Univerzitetski tele-informatički centar ili UTIC je podorganizacijska jedinica Univerziteta u Sarajevu koja pored održavanja i razvoja ISSS-a vrši i komercijalne usluge te je jedini ovlašteni administrator i registar internet domene BIH code.ba.

Na čelu UTIC-a u period od 2007. do 2015. godine nalazio se profesor sa Mašinskog fakulteta Senad Burak. Prema informacijama od izvora u Rektoratu profesor Senad Burak, u vrijeme dok je obnašao funkciju direktora UTIC-a, značajno je prepravio kod ISSS-a tako da to više nije prvobitno kupljeni softver i kao takav nije funkcionalan.

Te navode potvrđuje Izvještaj o radu Univerziteta u Sarajevu iz 2015. godine. Naime, nakon smjene rukovodstva UTIC-a na čelu sa Senadom Burakom izvršena je analiza stanja ISSS-a.

Aplikacija ISSS je modificirana u tolikoj mjeri da se više ne može govoriti o istoj aplikaciji, ne može se izvršiti vraćanje na staru verziju bez značajnijih modifikacija i sigurno gubitka određenog dijela podataka. Za migraciju na staru verziju bi bilo potrebno ponovo angažovati Orka ili neku drugu firmu. Nigdje na serverima niti računarima u UTIC-u se ne nalazi izvorni kod ISSS-a niti jedna od verzija. Povrh toga, konstatovano je da je korišten nepoznat komercijalni softver sa ciljem onemogućavanja reverznog inženjeringa izvršnog koda (“obfuskator IL koda”). Uvidom u bazu podataka konstatovano je da su sve procedure i funkcije zaključane serverskim ključem koji nije predat, te je nemoguće sagledati niti kod ovih procedura i funkcija.”

Također, analizom stanja u UTIC-u uočeno je da su sa servera nestale i druge aplikacije uključujući eBiblioteku te svi izvještaji u sklopu EMIS Web aplikacije.

Prema riječima Vedrana Ljubovića sa Elektro-tehničkog fakulteta, Senad Burak smatra te prepravke svojim autorskim djelom te je po odlasku sa funkcije uskratio Univerzitetu pristup izvornom kodu ISSS-a, bez kojeg nije moguće vršiti bilo kakve izmjene na sistemu.

Nezvanično saznajemo da je profesor Burak uživao veliku podršku nekadašnjeg rektora Faruka Čaklovice. Podsjećamo, mandat Čaklovice na poziciji rektora obilježen je aferama poput akademskog napredovanja njegovog sina Kenana Čaklovice na Veterinarskom fakultetu.

Prema našim izvorima iz Rektorata, profesor Burak nakon smjene sa pozicije direktora UTIC-a od Univerziteta je tražio novčana sredstva kako bi omogućio pristup izvornom kodu ISSS-a.

Odgovor na ova pitanja kao i na pitanje iz kojeg razloga je profesor Burak onemogućio pristup softveru finasiranom milionima KM studenata sarajevskog univerziteta, pokušali smo saznati.

Sa profesorom Burakom od 13. februara kako telefonski tako i putem maila smo više puta dogovarali sastanak. Na zadnji mail odgovorio je kratko: “Javit ću Vam kada se vratim”. Više nije odgovarao na naše pozive i mailove.

Prosto genijalno: Nakon ISSS-a dolazi eunsa.ba

Odgovor na pitanje na šta su utrošeni milioni KM koji su student uplatili za razvoj ISSS-a tražili smo od Rektorata UNSA. Nakon više od tri sedmice, njihov odgovor je bio veoma štur.

“Sva uplaćena sredstva su se, u skladu sa Odlukom, koristila isključivo za predviđenu svrhu što je rezultiralo izuzetno uspješnim, kontinuiranim i nesmetanim radom sistema tokom svih godina. Sistem se kontinuirano održava, te nadograđuje i poboljšava u obimu koji prikupljena sredstva omogućavaju.”

Dakle, za Rektorat dileme nema, ISSS funkcioniše tokom svih ovih godina. Međutim, to nije istina. Zbog izostanka izvornog koda bez kojeg nije moguć pristup ISSS-u, UTIC danas radi na novom informacionom sistemu eunsa.ba kojem su se pridružili manji fakulteti i akademije.

Elmedin Selmanović, koji trenutno obnaša funkciju direktora UTIC-a ističe da je ISSS zastario, a da su sredstva koja su studenti uplatili koristili kao budžet.

“Eunsa je pokrenut zbog toga što je ISSS zastario, ali i zbog toga što nismo imali pristup izvornom kodu, što nas je potaklo da krenemo u taj proces. Nismo imali fleksibilnost da bilo šta mijenjamo. Novčana sredstva koja su studenti uplaćivali na račun Rektorata smo koristili, to je bio naš podračun. Sredstva su izdvajana za servise, hardver, za potrebe Univerziteta, jedan dio za pristup internetu za što se izdvaja 100.000 KM.”

Selmanović ističe da se 4 godine nije ulagalo u opremu te da će eunsa konačno omogućiti studentima program koji je praktičan i koji neće imati problema u funkcionisanju.

“Nije investirano u opremu 4 godine, tako da je značajan dio sredstava uložen u to, između ostalog i novi agregat. Možemo se pohvaliti da smo opremu podigli na visok nivo. Eunsa ima novitet koji se ogleda u online upisu na fakultet koji je jako značajan i važan, što možemo vidjeti u ovo vrijeme pandemija kada internet, online nastava igra veliku ulogu.”

Na naše pitanje da li studenti trebaju nakon ISSS-a plaćati i eunsa.ba, Selmanović naglašava da je to u ovom trenutku jedini model finansiranja.

“Ja bih uvijek podržao da studenti ne plaćaju ovu vrstu usluge, ali održavanje sistema košta, tako da model kada bi Ministarstvo izdvajalo za održavanje sistema novčana sredstva na godišnjem nivou bi bio odličan.”

Razgovarajući sa profesorom Elmedinom Selmanovićem, saznajemo da su i zadnja finansijska sredstva koja su dobili iz budžeta bila iz 2018. godine što potvrđuje i Nacrt budžeta Kantona Sarajevo.

Dok 2019. godine, bez obzira što su studenti Univerziteta Sarajevo povećali budžet KS za više od pola miliona maraka, za UTIC nije izdvojena niti jedna konvertibilna marka.

Da će budžet KS ekspresno rasti govori i činjenica da je Vlada Kantona Sarajevo na 146. sjednici održanoj 11.10.2018. godine donijela Uredbu o izmjeni uredbe o utvrđivanju vlastitih prihoda, načina i rokova raspodjele.

Tom uredbom kojom se između ostalog određuje da svi prihodi ostvareni po osnovu sudjelovanja studenata u troškovima studija (izdavanje nastavnog plana i programa, izdavanje uvjerenja/potvrda, izdavanje diploma, korištenje biblioteke i informatičke opreme, naknada za razvoj informacionog sistema, ispis sa fakulteta, komisijski ispit, korištenje ormarića, naknada za nepoložene ispite, prijava i odbrana završnog rada na II ciklusu, izdavanje duplikata indeksa, obrada podataka kod upisa na II ciklus, prihodi od izrade iskaznica i usluga štampanja), su prihodi Budžeta Kantona Sarajevo, a ne vlastiti prihodi Univerziteta u Sarajevu.

Nije sramota prepisati

O temi ISSS-a studenti Elektro-tehničkog fakulteta nisu puno znali, jer oni imaju poseban informacioni sistem. Riječ je o Zamgeru koji koristi samo njihov fakultet. Kreator je profesor Vedran Ljubović koji je Zamger razvio sa ciljem da sebi olakša posao asistenta.

“Započeo sam razvoj Zamgera sa ciljem da sebi olakšam posao asistenta na predmetima na kojima sam bio angažovan. Tako, 2008. godine tadašnji dekan je donio odluku kojom se Zamger proglašava za zvanični informacioni sistem ETF-a. Mi stalno dodajemo nove opcije u Zamger, tako da smo u svakom trenutku ‘ispred’ onoga čime raspolažu drugi fakulteti”.

“Zamger ima znatno više funkcionalnosti od ISSS-a, budući da se ISSS bavi samo konačnom ocjenom studenata na predmetu, a Zamger omogućava evidenciju i parcijalnih ispita, zadaća, broja prisustva studenata na časovima itd. Osim toga Zamger posjeduje veliki broj izvještaja koje je nemoguće dobiti iz ISSS-a”, tvrde studenti ETF-a.

Zbog činjenice da je jedan profesor napravio informacioni sistem koji je puno bolji od univerzitetskog projekta, pitali smo ga za mišljenje o tome koliko bi UTIC trebao imati uposlenih i koliko novčanih sredstava kako bi održavao informacioni sistem na univerzitetskom nivou:

“Smatram da bi za kvalitetno održavanje i podršku sistema tog tipa bio potreban tim od 5 do 10 programera koji bi bili plaćeni po trenutno važećim tržišnim cijenama.”

Dakle, prema riječima profesora, ako uzmemo da na ISSS-u radi tim od 10 ljudi koji prima trenutnu prosječnu tržišnu platu programera koja iznosi 2.500 KM, na godišnjem nivou dobijemo cifru od 300.000 KM, što je samo pola iznosa koji studenti uplate svake godine.

Šta zna student šta je 20 KM

Prema natpisima iz medija studenti zagrebačkog Sveučilišta ne izdvajaju sredstva za korištenje čak tri dostupna informaciona sistema. Ministarstvo znanosti i obrazovanja za održavanje i nadogradnju tri informatička sistema godišnje izdvaja oko 850.000 kuna što je oko 200.000 KM.

Sveučilište u Zagrebu za održavanje tri informacijska sistema izdvoji u prosjeku 400.000 KM manje od Univerziteta u Sarajevu koji korištenje i razvoj ISSS, sistema koji ne radi, uredno naplati prilikom svakog upisa na akademsku godinu.

Dakle, u ovakvoj situaciji milioni maraka uplaćenih za korištenje ISSS-a su propali. Naravno, praksa naplate basnoslovnih cifri za održavanje softvera koji u konačnici i ne radi će se nastaviti najvjerovatnije i u budućnosti. Razloge treba tražiti u činjenici da nema sankcija za odgovorne kao i činjenici da su nadležni našli odličan način za finansiranje. Uzmi od studenta oni se svakako ne bune.

 tacno.net

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU