fbpx

Tvrdnja da je rat u Hrvatskoj počeo 17. augusta 1990. u Kninu, sedam mjeseci prije prvog poginulog i prije prvog sukoba, loš je vic, reagirao je Žarko Puhovski na tvrdnje Josipa Jurčevića, bivšeg predsjednika Počasnog bleiburškog voda i aktualnog člana Etičkog sudišta

uo6t2uiwe80jxhbgvgwkvnvi0wu

Piše: Nenad Jovanović, Novosti

Tribina o pomirenju u regiji, održana u zagrebačkom kinu ‘Grič’, u organizaciji Koalicije za REKOM (Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje SFRJ od 1991. do 2001.) pokazala je da su mnogi u Hrvatskoj još uvijek ušančeni u svoje ‘istine’ o onome što se na ovim prostorima događalo tokom 90-ih.
- Pomirenje je komunikacija među subjektima pod uvjetom da su uzroci sukoba riješeni - rekao je profesor filozofije Žarko Puhovski, ističući da se u svakom sukobu moraju sagledati uzroci, efekti i načini kako se suočiti sa zločinima sa svoje strane.
- Tvrdnja da je rat u Hrvatskoj počeo 17. augusta 1990. u Kninu, sedam mjeseci prije prvog poginulog i prije prvog sukoba, loš je vic - reagirao je Puhovski na tvrdnje Josipa Jurčevića, nekadašnjeg predsjednika organizacije Počasni bleiburški vod, član Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta te autora tvrdnje da je Jasenovac bio radni logor, o početku ‘srbijanske agresije na Hrvatsku’.
- Ono što se zbivalo u Hrvatskoj ima elemente građanskog rata, a Hrvatsku nije napala Srbija, nego Jugoslavija budući da je 56 posto vojnika JNA bilo nesrpske nacionalnosti, kao i dvije trećine generala, dok su na čelu zrakoplovstva bila dva Hrvata i jedan Slovenac... Konačno, rat u Hrvatskoj nije proglašen - zaključio je Puhovski.
Profesor povijesti Hrvoje Klasić naglasio je da je crno-bijela slika povijesti prije 1990. zamijenjena bijelo-crnom u kojoj su zločinci postali junaci, a NDH težnjom hrvatskog naroda. Upozorio je da tzv. Etičko sudište sudi pokojnom Titu, Puhovskom, Vesni Teršelič i drugima, ali se ne osjeća pozvanim suditi ratnim zločincima.
- Dakle, nekim su Hrvatima veći problem Hrvati koji drugačije misle, nego zločinci iz redova Srba - rekao je Klasić.
Profesorica i feministkinja Svetlana Slapšak navela je da historičari fabriciraju događaje, pomjeraju granice znanja i da je preusmjeravanje diskursa u svom cilju zapravo laž.
- Da bi postigli mir trebamo prevaspitavati, a ne koristiti društveno prihvatljive rituale - rekla je i dodala da današnje strane nisu dostigle nivo starih Grka koji kao u Eshilovom drami ‘Perzijanci’ neprijatelja prikazuju kao skupinu nesretnih ljudi koji donose pogrešne odluke, a ne kao kolektivitet zlikovaca.
Publika, u kojoj su odvažniji i bučniji bili Jurčevićevi istomišljenici, koristila je priliku da umjesto pitanja docira okupljenima, ali se u diskusiji govorilo i o normalizaciji u svjetlu brojnih neriješenih pitanja između dvije zemlje, od nestalih do povrata kulturnog blaga.
- Normalizacija odnosa je kad premijer Srbije Vučić instalira Karamarkovu vladu preko prebjega iz SDSS-a. To znači da normalizacija nije uvijek dobra - zaključio je Puhovski.
Nakon skupa smo za komentar pitali Svena Milekića, organizatora i moderatora tribine.
- Mislim da je ova tribina na mikrorazini pokazatelj da svako njeguje ‘svoju’ istinu i da je dolazak do činjenica veoma otežan zbog nepostojanja početnog konsenzus. Sve to najavljuje dugačak proces normalizacije u regiji - kazao je Milekić.
Podsjetio je da REKOM radi na političkom zagovaranju kod političkih vodstava u regionu čije je podrška, s obzirom na promjene u državnim vrhovima Hrvatske i BiH, upitna.
- Inicijativa je najveći uspjeh postigla u Srbiji, gdje su je podržali i Nikolić i Vučić. Mislim da je Vučiću nakon Srebrenice trebao potez kojim bi popravio imidž regionalnog lidera u pomirenju - kazao je Milekić i najavio još jednu debatu koja će se održati u jesen 2016.

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU