fbpx

housing

Cijene stanova lete u nebo, a rješavanje stambenog pitanja u postojećim uvjetima kredita za ljude koji nemaju nasljedstvo gotovo je nemoguće. Stoga su se na razini EU okupili stručnjaci koji inicijativom pozivaju građane da se uključe u rješavanje ovih problema.

Ivana Perić - www.h-alter.org

Porast cijena stanovanja doveo je do porasta beskućništva diljem Europe. U Zagrebu je danas ispred Predstavništva Europske komisije predstavljena europska građanska inicijativa Stanovanje za sve - Housing for all. Cijene stanova lete u nebo, a rješavanje stambenog pitanja u postojećim uvjetima kredita za ljude koji nemaju nasljedstvo gotovo je nemoguće. Stoga su se na razini EU okupili stručnjaci koji inicijativom pozivaju građane da se uključe u rješavanje ovih problema. "Stanovanje treba postati društvena briga, a ne sredstvo za profit nekolicine", poručuje Iva Marčetić iz Prava na grad.

Porast cijena stanovanja rezultirao je zabrinjavajućim porastom beskućništva, pokazalo je lanjsko istraživanje na europskoj razini. Prema izvještaju organizacije FEANTSA (Europska mreža za beskućništvo) i francuske Zaklade Abbé Pierre, u posljednjih nekoliko godina beskućništvo je u Europi poraslo za 150 posto u Njemačkoj, 145 posto u Irskoj i gotovo 100 posto u Belgiji. Posebno su osjetljive skupine žene, djeca i migranti. Beskućnici u prosjeku žive na ulicama deset godina, a umiru značajno ranije od ostatka građana. Između 2012. i 2016. godine u Francuskoj je oko 14 tisuća osoba izgubilo živote zbog života na ulici.

Zemlje koje su doživjele najdramatičnije povećanje troškova stanovanja su Bugarska, Engleska, Portugal, Češka i Poljska, što je rezultiralo i porastom beskućništva. U Njemačkoj, zemlji koja bilježi značaj porast beskućništva, oko polovice kućanstava s niskim prihodima troše i više od 40 posto prihoda na stambeno zbrinjavanje.

"Beskućništvo je jasno kršenje ljudskih prava, ali unatoč tome kronično se i značajno pogoršava u Europi. Institucije EU-a trebale bi koristiti međunarodne i europske standarde i pravne instrumente za pokretanje ljudskopravaškog pristupa prema beskućnicima", zaključilo se u istraživanju.

Porast cijena stanovanja, a s njime i porast beskućništva, koje je ekstremni odraz ekstremno nehumanih i krajnje nevizionarskih politika stambenog zbrinjavanja, diljem Europe se zrcali u sve rigozoroznijim praksama i reduciranju života i ljudskosti - u Mađarskoj je krajem prošle godine na snagu stupio zakon prema kojem se beskućnicima zabranjuje spavanje noću na javnim mjestima. Kapaciteti državnih skloništa nisu ni približno dovoljni za sve mađarske beskućnike, no unatoč tome policija sada može uklanjati improvizirane smještaje beskućnika na javnim mjestima. Gdje da odu ljudi bez doma? Trebaju li nestati s planeta?

Sve više gradova svojom arhitekturom i dizajnom javnog prostora smišljeno i namjerno odbija beskućnike (više o tome na Hostile design), ljude koji već žive u krajnjem izgonu. Tako je sve češće dizajniranje klupa na koje se ljudi mogu samo nasloniti, a ne na njih sjesti ili leći, instaliranje metalnih šiljaka ispred ulaza u zgrade, i slično. 

Ovakav razvoj događaja diljem Europe ukazuje da smo daleko od adekvatnog promišljanja stambene politike i društvene solidarnosti općenito. Pristupačnost stanovanja je osnovno ljudsko pravo i temelj socijalne kohezije, mira, zdravlja i progresa. Međutim, stanovanje postaje najveća briga i prevelik izdatak za europske građane. Najamnine i cijene kuća rastu brže od prihoda u većini zemalja članica EU. Dvije trećine stanovništva EU živi u gradovima. Gradovi se moraju uhvatiti u koštac sa socijalnom uključenošću i gospodarskim razvojem, trebaju adekvatne okvirne uvjete - prije svega za poticanje ulaganja u pristupačne stambene jedinice.

Stoga su se na razini Europske unije okupili stručnjaci i aktivisti koji inicijativom Stanovanje za sve, pozivaju građane da se potpisom peticije housingforall.eu uključe u rješavanje tih problema. U Zagrebu je danas ispred Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj predstavljena inicijativa o kojoj su govorili Iva Marčetić (Pravo na grad), Kristijan Kovačić (Mreža mladih Hrvatske) i Bojan Nonković (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju).

Predstavljanjem Europske građanske inicijative u Zagrebu, pridružujemo se gradovima poput Beča, Barcelone, Lisabona, Brisela i ostalih gradova EU zemalja, gdje je predstavljena inicijativa putem koje građani potpisom mogu od Europske komisije tražiti izmjene stambenih politika država članica. 

Godinu dana prikupljat će se milijun potpisa kako bi pred Europsku komisiju stavili zahtjev izmjene pravila za države članice koje bi tim putem mogle proširiti svoje programe javnog stanovanja na širi spektar stanovnika. Također, od Europske komisije se zahtijeva da se omogući lakša izgradnja javnih stanova na način da investicije u javno stanovanje ne ulaze u obračun javnog deficita kako je definirano Mastriškim ugovorima, kao i da se na razini Europske unije reguliraju digitalne platforme koje se bave kratkoročnim najmom.

Iako su zemlje poput Hrvatske, Španjolske ili Mađarske najviše pogođene stambenom krizom, rješavanje stambenog pitanja mnogim je stanovnicima EU vrlo težak podvig. Osigurati dom u Hrvatskoj je danas svedeno na cjeloživotno zaduživanje ili na nesigurnost i neizdrživu cijenu najma, a stambene politike zanemarene su kao da je potreba za domom luksuz, a ne jedna od ključnih potreba o kojem društvo mora voditi brigu, ističu iz inicijative.

"Unatoč tome što u Hrvatskoj veliki broj kućanstava živi u vlastitim kućama i stanovima, te kuće i stanovi su prenapučeni, pa u čak 40 posto slučajeva u stanovima živi preveliki broj članova uslijed nemogućnosti da se adekvatno riješi stambeno pitanje svih ukućana. Stanovanje treba postati društvena briga, a ne sredstvo za profit nekolicine", ističe Iva Marčetić iz udruge Pravo na grad.

U Hrvatskoj, država i gradovi osiguravaju svojim stanovnicima samo 2 posto javnog stambenog prostora dok je u nekim gradovima poput Beča i do 60 posto stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru. Nedostatak javnih stanova i javnih stambenih politika dovodi do toga da smo u Hrvatskoj u potpunosti prepušteni tržištu koje nema mandat brinuti se o stambenim potrebama, već samo o kratkotočnim profitima.

Stambeno pitanje prepušteno tržištu funkcionira kao proizvod, iako se radi o potrebi koja je neodvojiva od očuvanja života kao takvog. Kada je dom tek roba na tržištu, mijenja svoje karakteristike po pravilima tržišta - a tržište nema mandat očuvati kvalitetu života ili život uopće.

Zagreb je u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i preko 10 posto godišnje. Problem postaje i veći nakon što su se stanovi počeli iznajmljivati kratkoročno, putem servisa poput Airbnb-a, što smanjuje broj stanova dostupnih za dugoročan najam te povećava njihovu cijenu. Posljedice turizma koje već godinama osjećaju studenti i drugi podstanari gradova uz more, sada sve više osjećaju i stanovnici glavnog grada.

U većini slučajeva, pogotovo kada govorimo o većim gradovima, cijene najma prelaze 40 posto sveukupnih primanja kućanstva, a mnogima je zbog nesigurnosti radnog odnosa, nemoguće plaćati rate kredita.

"Radnice i radnici prisiljeni su seliti sve dalje od svojih radnih mjesta, pristajati na sve gore stambene uvjete i izdvajati sve više vremena za put na posao, što narušava njihovo zdravlje i kvalitetu života. Postojeći sustav radnice i radnike gura sve bliže granici siromaštva i socijalne isključenosti i pridonosi rastu nejednakosti u društvu", kaže Bojan Nonković iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.

Kako ističu iz inicijative Stanovanje za sve, javne stambene politike koje uzimaju u obzir stambene potrebe građana omogućile bi primjerice mladima lakše rješavanje stambenog pitanja. Naime, u Hrvatskoj između 70 - 80 posto mladih u dobi od 18 - 34 godine još uvijek živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan. I dok je u javnosti jedna od glavnih tema kako zaustaviti iseljavanje mladih, iosiguravanje adekvatnog i sigurnog stambenog prostora potpuno je zanemareno.

Kako bi se ovim negativnim trendovima stalo na kraj, potrebno je stambenoj politici pristupiti na sustavan način i kao prioritet odrediti osiguravanje kvalitetnih i pristupačnih stambenih prostora. Organizacije okupljene u inicijativu Stanovanje za sve pozivaju građanke i građane da potpišu peticiju i time poruče da ne pristaju na stanje u kojem su naši domovi roba na tržištu. Stanovanje mora konačno postati društvena briga.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU