fbpx

Zar je moguće da djeca ne znaju kako je NDH bila fašistička, vapili su prije dva tjedna hrvatski mediji zgražajući se nad rezultatima istraživanja političke pismenosti hrvatskih osmoškolaca koje su zajednički proveli GONG, GOOD inicijativa i Institut za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ). 

ne zgrazajmo

Sva istraživanja mladih ukazuju na alarmantan demokratski deficit, koji je među generacijom odraslom u demokraciji znatno dublji nego među mladima odraslim u jednopartijskom sustavu, kaže Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica IDIZ-a

Rezultati nisu ni izbliza tako šokantni, jer riječ je samo o posljednjem u nizu istraživanja koja pokazuju da mladi slabo drže do temeljnih ustavnih vrijednosti, sve manje vjeruju institucijama i sve ih više smatra kako bi probleme u društvu bolje rješavao jedan sposoban vođa.

Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica IDIZ-a specijalizirana za istraživanja s područja sociologije mladih, reći će kako ne samo ovo, nego sva istraživanja mladih ukazuju na alarmantan demokratski deficit, koji je među generacijom odraslom u demokraciji znatno dublji nego što je bio među mladima koji su odrastali u bivšem, jednopartijskom sustavu. Istraživanja mladih provode se, naime, istim instrumentima u Hrvatskoj od 1990-ih godina i moguće ih je uspoređivati da bi se uočili trendovi.

- Mi ova istraživanja radimo od devedesetih i prva su uključivala generaciju koja je osnovnu, pa i srednju školu završila u bivšem, socijalističkom sustavu. Danas su to mladi koji su u osnovnu školu krenuli 1990-ih, odrasli su u demokratskom sustavu, a do demokratskih vrijednosti drže manje od svojih prethodnika stasalih u totalitarnom sustavu. Pada vrijednost učenja, pada povjerenje u političke institucije, no istodobno raste sklonost učlanjivanju u političke stranke, govori Vlasta Ilišin.

- Može to dijelom biti i rezultat demokratskog osvještavanja mladih, njihove želje da se uključe kako bi promijenili stvari na bolje. No zabrinjava to što je istodobno vidljiv i značajan rast političke podobnosti kod ispitivanja stavova o tome što mladi misle da je važno za uspjeh. To se danas više ističe nego kod mladih iz 1980-ih, kad se usporede podaci iz tog jednopartijskog sustava, gdje je za uspjeh u društvu bilo nužno biti član Partije. Razlika je, što mi znamo maliciozno tumačiti, u tome što je članstvo u Partiji nekad bilo važno za napredovanje, a danas je nužno da dobijete bilo kakav posao, dodaje znanstvena savjetnica IDIZ-a koja je današnju generaciju mladih nazvala "osujećenom".

Za uspjeh u životu najvažniji su veze i poznanstva, slijede lukavost, snalažljivost i promućurnost, pa sreća i dobar materijalni status. Ako sve to zakaže, poslužiti se valja podmićivanjem ili se učlaniti u političku stranku. Fakultetska diploma na dnu je liste, uz poštenje

Svijet odraslih u koji ulaze ne ostavlja im previše alternative, tek manji broj njih nakon školovanja će se zaposliti, osamostaliti i osnovati vlastitu obitelj. Ali mladi su i optimistični, pa vjeruju da može biti samo bolje. Pritom su itekako svjesni da je na putu do uspjeha važno prilagoditi se prilikama.

Za uspjeh u životu najvažnije su osobne i obiteljske veze i poznanstva, slijede lukavost, snalažljivost i promućurnost, pa sreća i dobar materijalni status. Ako sve to zakaže, poslužiti se valja podmićivanjem ili se učlaniti u političku stranku. Fakultetska diploma na dnu je liste stvari nužnih za uspjeh, uz poštenje i korektan odnos prema drugima te zalaganje na poslu.

Tako svoje opcije u Hrvatskoj danas vide mladi od 15 do 29 godina.

Populacija od 18 do 29 godina, prema posljednjem popisu stanovništva, čini oko petine ukupnog biračkog tijela, iako je njihova izlaznost na izbore sve manja. Još jedno istraživanje o mladima, ono što ga je Ministarstvo socijalne politike i mladih ove godine objavilo uz Nacionalni program za mlade, otkriva i da se u većini ne osjećaju dovoljno kompetentno za sudjelovanje u političkom odlučivanju.

Istraživanja mladih posebno su zanimljiva, najprije zato što su oni više izloženi utjecajima iz okoline jer tek stvaraju odnose i vlastitu socijalnu mrežu, pa su promjene u društvu kod njih najprije uočljive. Drugim riječima, mladi su zrcalo društva u kojem žive.

- Ako je situacija danas u tolikoj mjeri gora od one 1990-ih, tada posredno možemo zaključiti da se nešto loše dogodilo sa školskim sustavom, barem kad su u pitanju politička socijalizacija i razvoj demokratskih potencijala kompetentnoga građanina. Moja je teza da su zakazali svi agensi socijalizacije, i obitelj, i mediji, i političke elite, ali i škola, zaključuje Vlasta Ilišin. Pritom je obavezno školovanje najučinkovitiji mehanizam socijalizacije u društvo, zbog čega redom sve zemlje s višestoljetnom demokratskom tradicijom imaju neki oblik građanskog odgoja u osnovnim školama.

Obavezno školovanje najučinkovitiji je mehanizam socijalizacije u društvo, zbog čega redom sve zemlje s višestoljetnom demokratskom tradicijom imaju neki oblik građanskog odgoja u osnovnim školama

Prve godine hrvatske samostalnosti obilježio je niz promjena i u školskom sustavu. Mijenjalo se rukovodeće osoblje i korigiralo predmete s izrazitim nacionalnim sadržajem poput hrvatskog jezika i književnosti, povijesti, zemljopisa pa do uvođenja vjerskog odgoja. Sve odluke donosile su se isključivo na političkoj razini, a neovisni Zavod za školstvo čiji su stručnjaci i znanstvenici do tada razvijali nastavne programe, raspušten je 1994. i ponovo oformljen tek 2002. godine.

Pristupanjem pregovorima o ulasku u EU, Hrvatska se priključila Bolonjskom procesu, uvela državnu maturu u školski sustav i usvojila europske obrazovne ciljeve kompetitivnosti i zapošljivosti, no, temeljna promjena obrazovne politike nije se dogodila ni tada.

Kao očita prepreka pojavilo se razmimoilaženje u stavovima stručnjaka oko interpretacije povijesti, pojedinih događaja, pa i književnosti, točnije svakog predmeta koji dozvoljava različite interpretacije.

Cjelovita reforma kurikuluma trebala bi prvi put od kako je Hrvatska postala samostalna država uvesti jasan standard od kreiranja predmetnih i međupredmetnih te kurikuluma područja, do jasnih ciljeva poučavanja i vrednovanja obrazovnih postignuća. Ekspertnu skupinu zaduženu za provedbu reforme čine vrsni stručnjaci i znanstvenici, no, ona je oformljena tek početkom ove, izborne godine.

ne zgrazajmo1

Pitanje je koliko je nama obrazovanje uopće važno, s obzirom na to da interese društva u najvećoj mjeri artikuliraju političke elite, a oni su orijentirani na razmišljanje unutar jednog izbornog ciklusa. Ništa se u obrazovanju ne može napraviti unutar jednog mandata, zaključuje Tomislav Reškovac

Građanski odgoj trebalo bi uvesti u obavezno, osnovno školstvo i čini se kako oko toga nitko ne spori. Tomislav Reškovac, član ekspertne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme smatra kako pritom nije toliko bitno hoće li građanski odgoj biti poseban predmet ili sastavni dio kurikuluma predmeta gdje to ima smisla u provođenju nastave. Važno je, kaže, osigurati da sadržaji i ciljevi građanskog odgoja imaju status jednak ostalim obrazovnim ciljevima unutar predmeta. Važno je i provesti dobro osmišljenu, pametnu edukaciju nastavnika koji će uz matematiku poučavati i vještinu odgovornog upravljanja financijama ili uz prirodu i društvo uputiti učenike kako se mogu uključiti u procese donošenja odluka i rješavanja problema u zajednici. No, možemo li od nastavnika očekivati da budu nadljudi, kad se zna koliko su plaćeni i vrednovani?

Hrvatska je znatno ispod prosjeka zemalja u EU po stopi proračunskih izdvajanja za obrazovanje, ispodprosječna je i prema udjelu populacije u dobi od 30 do 34 godine s visokoškolskom diplomom i jedina u kojoj je obavezno samo osnovno školovanje. Drugim riječima, daleko od ciljeva strategije Europa 2020. po kojoj bi u toj dobnoj skupini trebalo biti najmanje 40 posto visokoobrazovanih.

Jednako tako, rezultati posljednjih triju ciklusa PISA-istraživanja pokazali su da su vještine i sposobnosti hrvatskih učenika za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu ispod prosjeka zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

PISA, punim nazivom Programme for International Student Assessment, provodi istraživanja u ciklusima od tri godine, a na prethodnom iz 2012. hrvatski učenici pokazali su se ispodprosječnima. Najslabije su prošli upravo na sposobnosti rješavanja problema, dok je i njihova financijska pismenost statistički značajno niža od prosjeka. Rezultati najnovijeg PISA istraživanja provedenog ove godine trebali bi biti objavljeni do kraja 2016.

Nema razloga vjerovati da će biti puno bolji.

- Pitanje je koliko je nama obrazovanje uopće važno, s obzirom na to da interese društva u najvećoj mjeri artikuliraju političke elite, a oni su orijentirani na razmišljanje unutar jednog izbornog ciklusa. Ništa se u obrazovanju ne može napraviti unutar jednog mandata. Ostvarenje strateških ciljeva traži neku vrstu stabilnosti i kontinuiteta, a kod nas se događa da čak i kad je ista stranka godinama na vlasti, samo se promijeni ministar i sve kreće iznova, kao da prije ništa nije bilo, zaključuje Tomislav Reškovac.

Takvu je praksu u prvim danima svog mandata potvrdio i aktualni ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Usprkos preporuci i modelu stručnog povjerenstva za izradu kurikuluma građanskog odgoja kao posebnog predmeta ministar Vedran Mornar odlučio je kako ne treba novim predmetima opterećivati ionako opterećenu školsku satnicu. Ekspertna skupina prihvatila je to kao valjan argument.

Oni gledaju jedan tip političkog djelovanja koji je prvenstveno stranački, odrastaju u društvu u kojem ima malo građanskih inicijativa, a kad ih i bude, njihova vidljivost je mala jer nisu zanimljivi medijima. Tu nastaje taj demokratski deficit, kaže Tomislav Reškovac, član ekspertne skupine za reformu kurikuluma

- Našem obrazovnom sustavu generalno nedostaje usmjerenost na razvoj potrebnih vještina za aktivnu građansku participaciju, ali i brojnih drugih vještina. Obrazovanje je još uvijek najvećim djelom orijentirano na transfer velike količine informacija. Poučavanje se temelji na činjeničnom znanju, a razviti kod mladih ljudi sposobnost i spremnost da misle svojom glavom, puno je zahtjevnije nego naučiti ih koje biljke rastu na Velebitu. Razvoj kritičkog mišljenja i drugih važnih vještina i kompetencija jedna je od temeljnih konceptualnih pretpostavki ove kurikularne reforme. Ali za to je potrebno vrijeme, kaže Tomislav Reškovac, član ekspertne skupine za reformu kurikuluma koji smatra da je demokratski deficit sastavni dio hrvatske političke kulture.

- Oni gledaju jedan tip političkog djelovanja koji je prvenstveno stranački, odrastaju u društvu u kojem ima malo građanskih inicijativa, a kad ih i bude, njihova vidljivost je mala jer nisu zanimljivi medijima. Tu nastaje taj demokratski deficit, u jednom širem društvenom okviru. Demokratske institucije mogu se izgraditi relativno brzo, a demokratska politička kultura zahtijeva puno, puno više vremena. Zato države ne propuštaju priliku da iskoriste vrlo snažan mehanizam, a to je školstvo. Nema jedinstvenog rješenja. Negdje je građanski odgoj poseban predmet, a drugdje integriran u obrazovni sustav kao međupredmetna tema, ali je svakako uključen u obrazovni proces s ciljem da mladi ljudi nakon obaveznog školovanja steknu temeljne građanske kompetencije, da razumiju kako funkcionira politika, da u tom sustavu prepoznaju svoje mjesto građanina i ne budu podložni manipulacijama sa svih mogućih strana, nego sposobni svojim građanskim integritetom zagovarati i djelovati u onom smjeru unutar demokratskog okvira koji će sami odabrati, govori Reškovac napominjući da su današnji gimnazijalci za takvu ulogu aktivnog građanina ipak bolje opremljeni od njihovih vršnjaka iz strukovnih škola.

Hrvatska obrazovna politika nikad se nije krojila prema rezultatima istraživanja niti su presudnu riječ vodili stručnjaci kojima je uže područje znanstvenog rada obrazovanje i obrazovna politika. Vatikanskim ugovorom u obavezno je školovanje kao izborni predmet najprije uključen vjeronauk. Otvaranjem pregovora za pristupanje Europskoj uniji prepisuju se europski obrazovni ciljevi, pa se u nacionalne strategije bez posebnog propitivanja prenose obrazovni modeli pojedinih europskih zemalja. Napokon, građanski odgoj kao međupredmetni program postoji u Hrvatskoj već 15 godina, ali nije uveden kao obavezan sadržaj niti je obrazovanje kompetentnih građana do sada bio prioritet ijedne hrvatske vlade.

GOOD inicijativa je mreža organizacija civilnog društva osnovana 2008. godine s ciljem sustavnog i kvalitetnog uvođenja odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.

ne zgrazajmo2

Elementi građanskog odgoja koji su se do sada nastojali provoditi u sklopu drugih školskih predmeta, najčešće su svedeni na sadržaje poput obilježavanja Dana kruha ili sadnje stabla masline u dvorištu škole, upozorava Emina Bužinkić 

Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo uveden je neobavezujuće u osnovne škole još 1999. godine. Provedba programa ovisila je tako samo o dobroj volji i entuzijazmu pojedinih nastavnika.

- Mi do danas nemamo rezultate ni izvještaj o provođenju tog programa. Imamo, međutim, brojna pisma i poruke nastavnika i stručnih suradnika koji se žale na administrativnu opterećenost i neodgovarajući kurikulum po kojem trebaju provoditi građansko obrazovanje, objasnila je Emina Bužinkić iz GOOD inicijative neke od razloga zbog kojih se zalažu za uvođenje građanskog odgoja kao posebnog predmeta u škole. Upozorila je, osim toga, i na činjenicu da su elementi građanskog odgoja koji su se do sada nastojali provoditi u sklopu drugih školskih predmeta, najčešće svedeni na sadržaje poput obilježavanja Dana kruha ili sadnje stabla masline u dvorištu škole.

Jesu li Dani kruha ono što stvarno želimo vidjeti kao kritičko mišljenje i adekvatnu političku socijalizaciju i ima li tu prostora za aktivističko građanstvo, nasuprot humanitarnom djelovanju koje postaje primarni aspekt građanskog obrazovanja u Hrvatskoj, pita se Emina Bužinkić iz GOOD inicijative

- Je li to ono što stvarno želimo vidjeti kao kritičko mišljenje i adekvatnu političku socijalizaciju i ima li tu prostora za aktivističko građanstvo, nasuprot humanitarnom djelovanju koje postaje primarni aspekt građanskog obrazovanja u Hrvatskoj? Dakako, izrazito podržavamo svaki humanitarni rad, ali tražimo i konstruktivnije djelovanje u zajednici, u suradnji s roditeljima, građanima i civilnim društvom, kako bi zajednica doživjela veći demokratski procvat. Zato je političku socijalizaciju mladih nužno integrirati u obavezno školovanje jer je to ulog za nove generacije, za budućnost demokracije. Svi ostali socijalni agensi su zakazali u građanskom obrazovanju i od njih danas ne možemo očekivati da to isprave, uvjerena je Emina Bužinkić u ovo dugoročno ulaganje koje će osposobiti nove generacije roditelja da lakše socijaliziraju svoju djecu nego što to danas mogu roditelji koji baštine demokratski deficit i ne osjećaju se kompetentnima "uplitati" u politiku.

GOOD inicijativa stoga je pokrenula kampanju "Naučimo biti veliki" kao pozivnicu svim zainteresiranim akterima da se ovaj put uključe u kreiranje obrazovne politike koja bi djeci, pa kasnije i mladim ljudima, omogućila da steknu temeljne građanske kompetencije – društvene, ljudsko-pravne, političke, gospodarske, ekološke i interkulturalne.

- Pozivamo sve roditelje da budu GOOD roditelji, nastavnike da postanu GOOD nastavnici, želimo imati veliku mrežu GOOD ravnatelja i stručnih suradnika, GOOD učenika koji postaju GOOD ambasadori ideje da građanski odgoj ovom društvu treba, apelira Emina Bužinkić na javnost da se pridruži GOOD inicijativi u aktivnom praćenju kako će nova Vlada postupati s idejom građanskog odgoja. Sve dosadašnje pristupale su joj fakultativno, kao da je osobna odgovornost građana koliko će naučiti o sustavu u kojem živi, a bez pritiska odozdo sva je vjerojatnost da će tako i ostati.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvor: forum.tm

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU