fbpx

djeca internet

 Foto: Getty images

“Dijete je meka ilovača, koju oblikujemo načinom ophođenja prema njemu”. (Muhammed b. Abdurrahman el-Arifi, iz knjige „Uživaj u životu“)

“Nema jasnijeg prikaza duše jednog društva od načina na koji tretira svoju djecu”.  — Nelson Mandela, bivši predsjednik Južnoafričke Republike

piše: Bojana Vinčić

Čini se da smo u brzom vremenu u kojem živimo zaboravili našu djecu. Nema više razgovora. Nema druženja. Sve je postalo virtuelno i odvija se na društvenim mrežama, a u nekim slučajevima upravo te mreže dovode do suicida mladih osoba.

Crna statistika

Samoubistvo je drugi najčešći uzrok smrti mladih u dobi od 10 do 24 godine. Gotovo petina mladih koji u toj dobi izgube život, počine samoubistvo. Sve češće u Bosni i Hercegovini se dešavaju slučajevi samoubistava djece i upravo zbog toga ovo je tema od koje ne trebamo i ne smijemo okretati glavu.

Više od 400 osoba u BiH okončalo je svoj život u prošloj godini. Posljednji ovogodišnji podaci pokazuju da se više od 250 osoba odlučilo na ovaj tragični čin.

Crne statistike nisu pošteđeni ni adolescenti, a izazovi modernog doba, stres, ekonomska situacija, a sve više i društvene mreže, samo su neki od okidača.

Posljednja dva slučaja samoubistva, čini se, pokrenula su javnost.

Goran Karanović iz mjesta Štivor kod Prnjavora oduzeo je sebi život 22. septrembra 2022. godine, zbog prijetnji da će mu oduzeti pse koje je spasio. Goran je imao samo 19 godina, a njegova majka Zora kaže da su ga "zlotvori otjerali u smrt". Zbog napuštenih, često i bolesnih i povrijeđenih pasa koje je Goran sakupljao i brinuo se o njima, pojedine komšije su digle pravu hajku na njega.

Pisali su peticije i tražili da se Goranovi psi uklone iz sela. Situacija se zakomplikovala, kada je zbog komšijske peticije u Štivor došla komunalna policija i dozvolila mu da zadrži samo dva psa. Nažalost, Goran nije mogao da izdrži pritisak komšija i okoline. Mladića je našla majka. Obješenog u plasteniku. U ovom slučaju, niko nije odgovarao.

Nakon tragedije u Prnjavoru, još jedan mladić je sebi oduzeo život. Riječ je o Mladenu Duliću (22) iz Laktaša.

Naime, na društvenim mrežama postavljen je video-snimak pod nazivom “Molba za rad na benzinskoj pumpi”, u kojoj radnik benzinske pumpe ismijava mladića, dok popunjava “prijavu za posao”.  

Nakon što je video postao viralan, ovaj mladić nije mogao izdržati ismijavanje, te je odlučio da sebi oduzme život. Nesrećni mladić se objesio, a zadnje što je rekao je: “Ne mogu ja ovo izdržati”.

U ovom slučaju, tragedija je još veća, zato što je Mladen na dan samoubistva, u petak 28. oktobra 2022. u jutarnjim časovima, slučaj prijavio Policijskoj stanici Laktaši, te je upoznao ovlaštena službena lica Policijske stanice Laktaši o objavljenom spornom snimku, nakon čega je istoga dana izvršio samoubistvo, potvrđeno je u Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci.

Dulić je samoubistvo izvršio u petak, u poslijepodnevnim časovima. Veljko Trišić (44), radnik benzinske pumpe i Dražen Kudra (30) iz Laktaša uhapšeni su u nedjelju zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašteno snimanje, a potom su pušteni na slobodu. Trišić se tereti da je sačinio sporni snimak, a Kudra da ga je dijelio na društvenim mrežama.

Okružno javno tužilaštvo tvrdi da njihov tužilac nije dobio dovoljno informacija, nakon što je Mladen Dulić (22) iz Laktaša došao u Policijsku stanicu Laktaši, nakon čega se ubio.

„Tužiocu je prezentovano od strane ovlaštenog službenog lica da se radilo o šali i da oštećeni želi samo da se pozove Veljko Trišić i da snimak i fotografije obriše iz svog telefona“, navode iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako dodaju, postupajući dežurni tužilac je preduzeo sve radnje iz svoje nadležnosti u skladu s obavještenjima i količinom informacija, kojima je raspolagao u datom momentu.

Ističu da su ovlaštena službena lica dužna obavijestiti tužioca samo za krivična djela, za koja su zaprijećene kazne zatvora od pet godina i više, a za sva ostala počinjena krivična djela ispod pet godina imaju ingerencije i nadležnosti da provedu istražne radnje bez nadzora tužioca.

„Tužilaštvo će po zaprimanju izvještaja od strane nadležne policijske stanice, predmet u redovnoj proceduri dodijeliti tužiocu, koji će dalje predmet uzeti u rad, provesti istragu, prikupiti dokaze i činjenice, te po kompletiranju istog i završetku istrage donijeti odgovarajuću tužilačku odluku“, rekli su iz banjalučkog tužilaštva.

Da li je suicid tabu tema?

O suicidu se u javnosti ne govori mnogo. Ni često. Jedino policijska statistika i novinski naslovi, u posljednje vrijeme sve češći, zaprepaste brojem ljudi, koji se u trenutku pogubnih životnih okolnosti odluče da sebi oduzmu život.

To je, čini se, još uvijek nešto što je poprilično obavijeno stigmom, sramom i stidom i gdje ostali najčešće ulaze kao neka vrsta znatiželjnih posmatrača, voajera koji su, kada se to desi, zainteresovani za neku vrstu skandala.

U FBiH, u ovoj godini, 110 osoba je počinilo samoubistvo. Prošle godine to je učinila 151 osoba, a najviše ih je registrovano u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu.

U Republici Srpskoj u prvih osam mjeseci evidentirane su 143 žrtve suicida, uglavnom muškog pola i starijih od 60 godina.

Najveći broj samoubistava izvršen je vješanjem, zatim upotrebom vatrenog oružja, skakanjem s visine, utapanjem, aktiviranjem bombe ili drugog eksplozivnog sredstva i trovanjem.

Stres, nezaposlenost, siromaštvo, društveno-ekonomski faktori samo su neki od okidača. Prevencija, posebno u periodu djetinjstva. uz unapređenje porodičnih odnosa, najbolji je oblik liječenja, ističu stručnjaci.

„Društvo“ u društvenim mrežama

Društvene mreže sastavni su dio savremenog načina života kod gotovo svih generacija. Toliko su postale rasprostranjene i lako dostupne da se vjerovatno svi nekad zapitamo, kako smo uopšte donedavno bez njih funkcionisali.

Ono što se ističe kao opšti zaključak je da što smo više umreženi, to smo otuđeniji. Istraživanja o štetnosti virtuelnog prostora, provode i sami tvorci društvenih mreža, ali se negativni aspekti, iako su ih svjesni, zanemaruju zarad profita.

Koliko god su društvene mreže dobre zbog povezanosti ljudi širom svijeta, toliko su i loše, jer sve što se javno prikaže postane viralno, a neke osobine kod djece, kao što su stidljivost i samopouzdanje, povezani su s ponašanjem na društvenim mrežama. Sve to može izazvati velike probleme i predstavljati jedan vid virtuelnog nasilja između mladih osoba. U svijetu, a i kod nas, sve više je mladih, koji okončaju svoj život zbog nekog videa, poruke ili javnog istupa. A svijet – svijet je nemilosrdan. Ako osoba nema psihičku stabilnost, dobro mentalno zdravlje, podršku okoline i institucionalnu podršku, mnogi će podleći pritisku.

Šta kaže struka?

Psiholozi kažu da se nažalost mladi životi gase, jer „ne pripadaju obrascima ponašanja u zajednici“, a koja kreiraju društvene mreže. Ističu da društvene mreže služe pojedincima, koji žele da ispolje ponašanje niže vrijednosti, nasilje i klevetu na račun drugih, bez sankcija i sagledavanja posljedica, a najčešće žrtve su upravo mladi.

„Mi smo putem društvenih mreža ulicu uveli u stan, kuću, kada svako ima mogućnost da preko društvenih mreža uđe kod djeteta, u porodicu, u stan ili neke druge osobe i da vrši svoj uticaj, uvijek ciljano motivisan patološkim potrebama tih ljudi. Ne možemo reći da na društvenim mrežama jednostavno dominiraju vrijednosti, dominiraju loše vrijednosti, drugim riječima, dominiraju loše osobine, loše namjere, loši uticaji, loši sadržaji, koji upravo uslovljavaju određeno opažanje, doživljavanje i reagovanje. Dakle, štetno djeluju na formiranje čovjeka“, kaže psiholog psihoterapeut prof. dr Aleksandar Milić.

Sadržaji nasilja ili ismijavanja narušavaju zdravo odrastanje djece, upozoravaju sociolozi. Društvene mreže kroje imaginarnu stvarnost i pravila ponašanja, koja se vrednuju brojem lajkova. Mnogo je slučajeva gdje je plasirani sadržaj negativno uticao na pojedinca, a da zajednica nije reagovala, kažu sociolozi.

„Mi živimo u tom nekom vremenu gdje je ozbiljno poljuljan sistem vrijednosti, gdje je sve zarad tog nekog publikovanja na društvenim mrežama, nekih lajkova, pregleda, klikova da pravimo od sebe neke zanimljive likove, a s druge strane, ne tako rijetko, brojni primjeri nam pokazuju da smo spremni da zloupotrebimo nečiju ličnost, da zloupotrebimo nečiji život, na kraju krajeva da direktno ili indirektno dovedemo do slučajeva kojima svjedočimo, svakodnevno“, smatra Vladimir Vasić, sociolog.

Djecu od malih nogu treba upozoravati na loš uticaj društvenih mreža i kako da ga prepoznaju, ali i da ga prijave. Nadležne institucije trebalo bi da imaju oštrije kazne za one, koji su svojim djelovanjem na društvenim mrežama doveli nečiji život u pitanje, mišljenje je struke.

„Ono što je simptomatično za sam narod, uopšte za građane, to je da kada se desi, nažalost, slučaj samoubistva, pažnju našu privlači veoma kratko, možda dva, tri do pet dana. Nakon toga brzo zaboravljamo, a problem i dalje postoji. Dakle, ovo je samo refleksija zloupotrebe i zlostavljanja u stvarnom svijetu, koji se pojavljuje u digitalnom okruženju, a vidimo da ne ostaje samo u digitalnom okruženju, već i da ima posljedice u stvarnom okruženju, odnosno stvarnom svijetu“, ističe Mladen Bubonjić, komunikolog.

Kako možemo pomoći našoj djeci?

Na prvom mjestu je aktivno slušanje. Roditelji treba da pomno slušaju sve probleme koje djeca imaju. Roditelji treba da budu uzor djetetu, pričanjem o svojim osjećanjima, pružanjem empatije djetetu, a tokom njegovog odrastanja zaslužiti, da se dijete otvori.

Briga koju dijete iznosi, nama se može činiti kao nebitna, ali za dijete ili mladu osobu je ona jako bitna stvar. Ne smijemo omalovažavati njihove probleme. Treba razgovarati, da dijete ili adolescent osjeti da postoji nada i da se mogu svi problemi prevladati. Ne smiju se zanemarivati dječiji problemi. Najvažnije je da odrasla osoba pokaže osjećanja i da taj adolescent ili dijete zna da nije sam u svemu tome. Mi često čekamo da neki problem prođe, i često se i desi da prođe, ali tu postoji i taj veliki postotak gdje ne prođe i koji završi letalno, pokušajem samoubistva ili samopovređivanjem, koje je zaista često u praksi.

Važna poruka!

Budite svoji! Ne morate se prilagođavati trendovima i pratiti ih. Imajte svoj stil, radite šta vi želite, oblačite šta vi želite i u čemu se najbolje osjećate! Ne morate imati savršenu kožu i tijelo, ne morate imati najbolje fotografije sebe na Instagramu, imajte svog psa, svoju omiljenu knjigu i neka vam to bude iskrena sreća, i manji broj ljudi koji će s vama tu sreću podijeliti i pratiti. Najbitnije je da živite svoj život, po vašim pravilima, vi ih određujte! Volite sebe! Imajte svoje mišljenje, imajte svoje JA!

Autor: Impuls  

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU