fbpx

hrwflag

U 2021. godini zabilježen je slabo vidljiv napredak na polju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Javni dužnosnici potiču ksenofobiju, ne hvataju se u koštac s diskriminacijom i vrše pritisak na novinare. Usporeno je procesuiranje ratnih zločina. Zaštita žena, lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT) je neadekvatna, navodi se između ostalog u izvještaju Međunarodne nevladine organizacija za promociju ljudskih prava Human Right Watch (HRW) o BiH za 2021. godinu. 

Izvještaj je podijeljen u nekoliko dijelova i obuhvata kategorije od slobode medija do diskriminacija i netrpeljivosti.

Diskriminacija i netrpeljivost

Kako se navodi u izvještaju, u decembru 2020. godine, u Mostaru su održani lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina. Zbog neslaganja glavnih etničkih stranaka oko izbornog zakona, birači su posljednji put imali priliku izabrati gradsku vlast 2008. godine. Zbog dodatnih nesuglasica između glavnih stranaka, tek dva mjeseca nakon izbora i uz zajedničku intervenciju stranih diplomata, gradsko vijeće izabralo je novog gradonačelnika.

„U martu 2021., Odbor ministara Vijeća Evrope kritizirao je 11-godišnji neuspjeh političkih čelnika u BiH u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava o izmjeni ustava i izbornih zakona kako bi se okončala politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih. Romski informativni centar Kali Sara u aprilu je ukazao na to da su Romi naročito bili pogođeni tokom pandemije Covid-19 jer 35-40% Roma uopće nema osiguranje koje bi im omogućilo  pristup zdravstvu. U školskoj godini 2020./21., Romi, siromašni i djeca s teškoćama u razvoju suočavali su se s većim preprekama u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdane internetske veze i posebne pomoći“, navodi se.

Dalje stoji da su Rezolucijom Evropskog parlamenta iz juna, vlade pozvane na usvajanje  strategije za deinstitucionalizaciju osoba s invaliditetom i osuđen je  zakon kojim se omogućava da ove osobe budu lišene poslovne sposobnosti, odnosno prava da sami odlučuju o stvarima koje ih se tiču.

U julu, Ustavni sud BiH proglasio je praksu „dvije škole pod jednim krovom“  diskriminacijom djece jer su djeca u školi fizički odvojena na temelju etničke pripadnosti.

„Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) zabilježila je 98 zločina iz mržnje između januara i augusta 2021., uglavnom na temelju etničke pripadnosti ili vjere. U vrijeme pisanja ovog članka, vodilo se sedam postupaka protiv počinitelja zločina iz mržnje“, piše u izvještaju.

Tražitelji azila i migranti

U periodu od januara  do augusta, Služba za poslove sa strancima registrirala je 10.075 osoba koje su neregularno ušle u zemlju, od kojih je 9.057 iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, što je blagi pad u odnosu na isti period 2020. godine.

Prema informacijama UN-ove agencija za izbjeglice (UNHCR), u prvoj polovini 2021. godine 67 osoba podnijelo je zahtjev za azil, a 31 osoba je dobila rješenje. Od tog broja, jednoj osobi je dodijeljen status izbjeglice, 4 osobe su dobile supsidijarnu zaštitu. Prosječno vrijeme obrade zahtjeva gotovo se udvostručilo u odnosu na 2018. godinu, sa 223 na 419 dana u 2021. Prema navodima UNHCR-a, upravo zbog toga mnogi odustaju od postupka prije nego dobiju rješenje.

Pet državnih prihvatnih centara uglavnom je pretrpano, a oko 1500 migranata moralo je biti smješteno izvan ovih centara. Svakodnevna prisilna vraćanja u Bosnu od strane hrvatske policije pogoršavaju ionako loše stanje migranata, koji se u pogledu medicinske njege i osnovnih potrepština često oslanjaju na civilno društvo.

„Neprijateljstvo prema migrantima dodatno je pojačano tokom lokalnih izbora, gdje su neki kandidati za (grado)načelnike u pograničnim gradovima svoje platforme gradili upravno na antimigrantskom i antiizbjegličnom sentimentu. Ljudi koji rade na pitanjima migracija suočavaju se s napadima i prijetnjama“, navodi se u izvještaju.

Porodično i drugo rodno zasnovano nasilje

Nakon odgađanja i kritika koje je uputila Delegacija EU u Bosni i Hercegovini, entitet Federacija BiH usvojila je nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici. U vrijeme pisanja ovog članka, nacrt je  bio upućen na 60-dnevnu javnu raspravu.

Ombudsmanka Jasminka Džumhur izjavila je u martu 2021. da krivično zakonodavstvo u BiH nije usklađeno s obavezama u  borbi protiv rodno zasnovanog nasilja koje proizilaze iz Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatijoj kao Istanbulska konvencija, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2013. godine.

Evropski parlament  je u septembru pozvao vlasti u BiH da usklade i provedu zakonodavstvo u skladu s Istanbulskom konvencijom. Tijelo nadležno za praćenje poštivanja Istanbulske konvencije posjetilo je Bosnu u oktobru kako bi ocijenilo provedbu konvencije.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

Istraživanje koji je u junu objavio Sarajevski otvoreni centar (SOC), grupa za ljudska prava LGBTI osoba i prava žena, ukazuje da se lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe suočavaju s diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju. Prema izvještaju institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH iz maja, nije bilo konkretnog napretka u osiguravanju jednakosti za osobe u istospolnim partnerstvima.

Treća Povorka ponosa u Sarajevu protekla je bez incidenata uprkos činjenici da su se istog dana održali i protesti protiv LGBT osoba.  Lokalna kantonalna vlada je u 2021. godini izdvojila više od 15.000 USD za osiguranje tokom ovog događaja, što je trošak koji su ranije osiguravali organizatori marša.

U periodu od januara do septembra 2021. Sarajevski otvoreni centar zabilježio je sedam incidenata mržnje upućenih prema LGBTI osobama, od kojih su  bila dva fizička napada, stoji u izvještaju HRW.

Sloboda medija

Prema informacijama koje je Human Rights Watch-u dostavilo udruženje BH Novinari, u periodu od januara  do jula 2021. godine novinarima su upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad. BH Novinari zabilježili su nekoliko pritužbi novinara na policiju i službenike u migrantskom kampu Lipa, uključujući prijetnje, nepropisno uskraćivanje pristupa i prisiljavanje novinara da izbrišu snimljeni materijal. Jedan uposlenik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice disciplinski je kažnjen zbog prijetnji upućenih novinaru.

Istraživanje koje je udruženje BH Novinari provelo među 440 medijskih radnika u septembru  pokazalo je da je u posljednje tri godine više od 40 posto ispitanika bilo izloženo prijetnjama i zastrašivanju, uglavnom od strane političara i javnih dužnosnika.

Nakon klevetničkih izjava u maju 2021.godine, koje je na račun novinarke Tanje Topić iznio predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodikdiplomate u BiH pozvali su javne dužnosnike da se uzdrže od prijetnji i mizoginih komentara na račun medijskih radnika.

„Udruženje BH Novinari zabilježilo je porast rodno zasnovanog nasilja nad ženama u medijima. U proteklih pet godina zabilježeno je 70 incidenata, koji su uključivali prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje te diskriminaciju na poslu“, navodi se u izvještaju Međunarodne nevladine organizacija za promociju ljudskih prava Human Right Watch.

Portal UDAR

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU