fbpx

meta facebook

Foto: Getty Images

Smatra se da će stvaranje „metaverzuma“ Marka Zuckerberga stvoriti dodatni digitalni sloj povrh domene stvarnog svijeta. Ali Facebookov novi Meta brend ne širi vašu realnost – on samo želi da isiše više novca iz nje. 

Ulogujete se, i gurnuti ste u virtualni bar u kojem slušate svog šefa kako priča viceve. U međuvremenu, metaverzalna kompanija za nekretnine prodaje preskupu imovinu u virtualnom Londonu, a gejmeri se takmiče za nezamjenjive tokene. Dobrodošli u Zuckerverzum – mjesto koje niko nije tražio, ali u kojem bismo svi uskoro mogli provoditi puno vremena.

U četvrtak, Facebook je promijenio ime u Meta, kao dijelom šire tranzicije ka, takozvanom, metaverzumu – mreži međusobno povezanih iskustava kojoj se djelimično pristupa preko slušalica za virtualnu realnost (VR) i uređaja za proširenu realnost (engl. augmented reality, AR). Prema Zuckerbergovim sopstvenim riječima, “možete shvatiti metaverzum kao otjelovljenje interneta, gdje umjesto da samo gledate sadržaj – vi se nalazite u njemu.” Najpoznatiji primjeri su virtualni poslovni sastanci sa VR naočalama, igranje igrica u ekspanzivnom online univerzumu, kao i pristup digitalnom sloju na vrhu stvarnog svijeta putem AR-a.

Kao vlasnik Facebooka, Instagrama, WhatsAppa i firme za virtualnu realnost Oculus, holding kompanija, koja je sada poznata kao Meta, planira da stvori međusobno povezani svijet u kojem će se naš posao, život i odmor dešavati u sklopu njegove infrastrukture – unovčavajući sve aspekte naših života. Za sada, ovo je sve u domenu fantazije. No, to je fantazija jednog od najmoćnijih ljudi na čitavom svijetu – i iz ovog razloga, zaslužuje našu pažnju.

U utjecajnom eseju, rizični kapitalista Matthew Bell piše: “Metaverzum će biti mjesto u kojem će se ulagati u i graditi pravi imperij, i gdje će ovi bogati kapitalistički biznisi u potpunosti posjedovati kupca, kontrolisati API/podatke, ekonomske jedinice itd.” Što zvuči pomalo jezivo...

Meta se nada da će dizanjem pompe ohrabriti ostale da sudjeluju u razvoju projekta. To je kao da ste sagradili poštu i prodavnicu i onda to nazvali gradom. Nadaju se da će pridobiti dovoljno kompanija na svoju stranu za projekat koji ćemo uskoro svi koristiti – sviđalo se to nama ili ne.

Slušalice za sve

Metaverzum nije nikakav blef. Bilo bi pogrešno gledati na to kao na jedan obični štos izmišljen kako bi se skrenula pažnja sa mnogobrojnih kriza sa kojima se kompanija suočava. Ne radi se ni o jednostavnom rebrendiranju kako bi se kompanija osvježila, na način na koji je Philip Morris rebrendiran u Altria Group 2003. godine.

Zuckerbergova kompanija je mnogo uložila u VR hardver i želi da postane dominantni igrač na tržištu slušalica. Polažu nade u to da će njihova linija VR slušalica i AR naočala postati široko rasprostranjena kao i pametni telefoni. Procjenjuje se da je kompanija već prodala pet ili šest miliona VR slušalica po cijeni od 300 dolara, što bi u konačnici iznosilo skoro dvije milijarde dolara. Čak i ukoliko ova grana biznisa nije započela donositi profit, izvještaji kažu da, sa približno deset hiljada ljudi koji rade na VR uređajima, kompanija gubi između 5.4 i 6.4 milijarde dolara samo na operativne troškove.

Postoji objektivan rizik da bi sve moglo jednostavno propasti. Klijenti sporo prihvataju VR tehnologiju, i za nekoliko godina, možda će samo Zuckerberg, Facebookov šef komunikacija Nick Clegg, i glavna operativna direktorica ove socijalne mreže Sheryl Sandberg držati sastanke u praznom metaverzumu. No, Goldman Sachs je predvidio da će VR i AR industija dostići vrijednost od 80 milijardi dolara do 2025. godine, sa stopom godišnjeg kumulativnog rasta od 40 do 80 posto. Na osnovu ovakvih predviđanja, metaverzum će biti mnogo više od beznačajnog marketinškog trika koji će Meti pomoći da proda više naočala.

Vaš život kao usluga

Digitalne platforme stvaraju okruženje u kojem se naš posao, društveni život, i naša zabava sve više odvijaju u digitalnom kontekstu koji je spreman za monetizaciju. Osnovna ideja metaverzuma je da proširi mogućnosti aproprijacije ljudskog života u svakom aspektu našeg postojanja. Meta želi da poveća svoj domet sa obične svjetske društvene mreže na digitalnu infrastrukturu svakodnevnog života.

U 2005. godini Zuckerberg je zamislio Facebook kao “online direktorij” koji bi mogao biti korišten za “traženje ljudi i pronalazak informacija o njima”. Facebook je zapravo bio baza podataka o ljudima koja se mogla koristiti za pronalazak informacija. Međutim, kompanija je obznanila i društvenu misiju, koja se navodno svodila na transparentnost: Zuckerberg je opisao kako će “poboljšani pristup informacijama i dijeljenje istih neizbježno promijeniti stvari na globalnoj razini.”

U predstojećim godinama, Facebook više nije promovisan kao digitalni alat, već kao način na koji se ljudi povezuju, dijele iskustva i okupljaju. Nakon političkih preokreta 2016. godine, Zuckerberg je započeo da govori o Facebooku u epohalnim terminima tvrdeći da on pruža globalnu komunikacijsku intrastrukturu za svjetsko-historijski proces: “Ovo je borba našeg vremena. Snage slobode, otvorenosti i svjetskih zajednica protiv snaga autoritarizma, izolacionizma i nacionalizma.”

Na prvom Facebook Communities Summitu održanom 22. juna 2017. godine, Zuckerberg je najavio promjenu u izjavi o misiji Facebooka: od povezivanja ljudi do izgradnje globalne zajednice. Njegov podvig ka metaverzumu je naredni logični korak u ovom projektu. Zuckerberg je tada govorio o stvaranju digitalne infrastrukture za život u zajednici u 21. stoljeću kroz Facebook grupe. Ovaj put, Meta želi da ima prednost u odnosu na svoje rivale u posjedovanju infrastrukture nove generacije za otjelovljenje interneta.

Konačni cilj Mete je da ona ne bude samo usluga koju koristite, već da postane infrastruktura u okviru koje živite.

Meta se bavi izgradnjom svijeta

Kao voda ribama, Meta želi da postane neprimjetni medij koji prožima čitavo naše postojanje. Ovo više neće biti vaš izbor, već prostor u kojem su vam izbori dostupni. Drugim riječima, to nije kompanija koja sponzorira događaj, već stadion na kojem se on održava. Ideja je da Meta bude holding kompanija zadužena za napredan ekosistem međusobno povezanih proizvoda i usluga, koji su neprimjetno integrisani u hibridni svijet koji će bez napora izvući profit u svakoj tački sistema.

Mogli biste igrati igrice, preuzimati sadržaj, registrovati se za usluge i sve bi se automatski naplatilo sa vašeg računa. Bankarski i investicioni proizvodi bi bili integrisani u metaverzum, tako da bi dio vaše plate bio automatski prebačen u svjetsku valutu.

Mnoge kompanije bi se takmičile za dio kolača u ovom svijetu, ali bi postojao još jači poticaj za uspostavljanje vertikalnih i horizontalnih monopola. Kompanije bi postavljale prepreke interoperabilnim uslugama – i za klijente bi bilo zgodnije da ostanu u jednoj ograđenoj bašti u kojoj je sve prenosivo i povezano.

Ideja da su platforme neutralni posrednici koji olakšavaju transakcije je oduvijek bila obmanjujuća. Čak je i ovaj izgovor sada stvar prošlosti, jer kompanije koje stvaraju metaverzum žele da igraju aktivnu ulogu u dizajniranju digitalne arhitekture virtualnog svijeta. Današnje digitalne platforme su kompleksna društvena i ekonomska okruženja koja su razvijana na osnovu desetljeća istraživanja u oblasti socijalne psihologije. Ipak, u ovim novim svjetovima, tehnološki moguli će uspostaviti pravila i stvoriti ogromne sisteme da potaknu korisnike na ponašanje koje je profitabilno za kompaniju.

Metaverzalni kapitalizam

Najunosniji biznis digitalnog kapitalizma su u osnovi bile reklamne kompanije. Apple se, ipak, provukao prodajom vrhunskih potrošačkih proizvoda. No, Googleov i Facebookov poslovni model kapitalizma koji se svodio na nadzor je nastojao ponuditi ljudima besplatne usluge u zamjenu za njihove podatke, koji bi potom bili analizirani i prodani.

Metaverzalni kapitalizam će doprinijeti usmjeravanju velikih tehnoloških firmi ka hardveru i infrastrukturi, zato što posjedovanje okvira u kojem se različite usluge mogu nuditi postaje vrjednije. Ovdje se ne radi o sakupljanju podataka, već o posjedovanju servera i digitalnih svjetova. Svjedoci smo da je Big Tech počeo da ulaže puno novca u podmorske kablove za internet komunikaciju i podatkovne centre kako bi smanjio troškove prijenosa podataka. Alphabet i Amazon su uložili po blizu 100 milijardi dolara u infrastrukturu i drugu imovinu fiksne vrijednosti. Sve više, razmišljanje o tehnološkim firmama kao o lean biznis modelima koji prate korake Nikea i drugih velikih outsourcing kompanija postaje zastarjelo.

Druga ključna promjena je diverzifikacija izvora prihoda i decentralizacija uloge podataka i reklamiranja. U prvom tromjesečju 2021. godine, 97,2% Facebookovih ukupnih prihoda je ostvareno je putem oglašavanja. Metaverzum predstavlja širi spektar izvora prihoda, od hardvera na kojem funkcioniše do igara, usluga i sopstvenog sadržaja. Meta može da počne sa nuđenjem sadržaja na pretplatu, može prodavati virtualnu imovinu i iskustva, i može da naplati ostalim kompanijama pristup njenom svijetu. Podaci i oglašavanje će i dalje da imaju svoju marketinšku vrijednost, ali će biti dio šire ponude.

Platformske kompanije koje su nudile jednu uslugu će imati veću mogućnost da se razgranaju i počnu nuditi ostale usluge unutar povezanog svijeta. Preostaje da se vidi kako će metaverzum biti podijeljen između konkurentnih tehnoloških kompanija. Teško je zamisliti da će Meta dopustiti svojim konkurentima da postave svoju radnju u njihovom dijelu metaverzuma ili da se takmiče s njima pod jednakim uvjetima. Ipak, druge kompanije će vjerovatno biti zainteresovane za ulaganje ukoliko postoje znakovi da će se hardver isplatiti.

Velika ulaganja u VR i AR tehnologiju će također stvoriti veću potrebu za nesigurnim i slabo plaćenim “mikroradnicima” koji će vršiti trening algoritama. Motor metaverzuma će biti fizički i dio veoma stvarnog svijeta eksploatatorskog rada – pretežno radnika sa globalnog juga. Kako je Phil Jones nedavno rekao u Work Without the Worker, “skriveno prebivalište automatizacije” je zapravo “globalno raspršeni kompleks izbjeglica, stanovnika sirotinjskih četvrti i žrtava okupacija, primoranih kroz bijedu ili zakon da pokreću mašinsko učenje za kompanije poput Googlea, Facebooka i Amazona”.

Korporativni overkill

Da li će metaverzum biti izgrađen odgovorno? Naravno da neće. Zapravo, bit će izgrađen onako kako je najprofitabilnije za Metu. Svaki problem koji se pojavi će se rješavati usputno kao PR problem, a kompanija će za to vrijeme štampati novac rekordnom brzinom. Koga zanima što će nekolicina zakonodavaca sjediti skrštenih ruku kada posjedujete ne samo digitalnu infrastrukturu ovog svijeta, nego i cijeli metaverzum?

Zuckerbergov “metaverzum” je svijet u kojem se korisnici neometano kreću iz jednog okruženja u vlasništvu kompanije u drugo. Facebookov osnivač uvjeravao je javnost da će ovaj najnoviji poduhvat biti odrađen odgovorno i u partnerstvu sa ostalima. Ali u svjetlu lavine dokaza o nedjelima koje je otkrila zvizdačica Frances Haugen, teško je povjerovati da čak i najbliži Zuckerbergovi saradnici vjeruju u ovu priču.

Autor: James Muldoon, Jacobinmag.com

Prevod: Dalila Destanović, Prometej.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU