fbpx

bolnice termini

Foto: AFP

Često smo u proteklih nešto više od godinu dana, bilo u obliku reportaža iz bolnica ili iskustva bliskih ljudi, slušali o smanjenom opsegu tretmana “standardnih” pacijenata zbog COVID prioriteta. Pored toga što je veći broj liječnika i ostalih medicinskih radnika bio angažiran u liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom, zdravstvene ustanove su funkcionirale po striktnim epidemiološkim protokolima koji su uobičajene preglede i tretmane činili kompliciranijim zadatkom nego inače. Pritom nisu patili samo rutinski pregledi i tretmani, već i oni koji život znače.

Piše: Marko Kostanić

Prema procjeni Europske organizacije za tumore (ECO), federacije raznih medicinskih nevladinih udruga, čak 100 milijuna liječničkih pregleda vezanih za tumore nije odrađeno u Europskoj uniji zbog pandemije. Predviđa se da će trebati godinu dana da se nadoknadi taj zaostatak, pod uvjetom da pandemija ostane pod kontrolom. Također, pola pacijenata s dijagnosticiranim tumorom je u pandemijskom periodu doživjelo odgodu tretmana. Bitno slabija dijagnostika i odgoda tretmana upućuju na zaključak koji nije teško izvesti: u narednih dvije godine Europu čeka val smrti uzrokovanih tumorom kao izravan učinak pandemijskih okolnosti.

Liječnici već uočavaju trend. Naime, ističu da sve više pacijenata dolazi s tumorom u odmakloj fazi što bitno snižava vjerojatnost uspjeha liječenja. A uspješnost liječenja ne ovisi samo o vremenskoj nego i o prostornoj dimenziji. Konkretnije, o tome u kojoj zemlji živite. Veća je vjerojatnost da preživite tumor ako živite u Nizozemskoj ili Danskoj nego ako živite u Hrvatskoj ili Bugarskoj. Primjerice, ako imate rak debelog crijeva i živite u Irskoj ili Belgiji, vjerojatnost da ćete živjeti još pet godina nakon dijagnoze vrti se oko 70%, a ako živite u Bugarskoj, Rumunjskoj ili Slovačkoj ta vjerojatnost pada na 50%. Također, prema podacima Eurostata iz 2017. godine, najveći broj umrlih od raka po glavi stanovnika u Europskoj uniji imaju Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Slovačka. Razlozi su nisu nikakva enigma: niža ulaganja, manje stručnjaka, između ostalog i jer odlaze na zapad, te nedostupnost najnaprednijih tehnologija liječenja.

I prije izbijanja pandemije postojali su na nivou Europske unije planovi ulaganja u bolju dijagnostiku i tretman oboljelih, kao i u ublažavanje razlika između istoka i zapada kontinenta po tom pitanju. Pandemija je problem samo dodatno produbila, a Europska komisija planira dio sredstava za oporavak preusmjeriti u njegovo saniranje. Ishodi takvih planova su uvijek neizvjesni. Ono što je sasvim izvjesno jest da se broj umrlih u pandemijskom razdoblju ne može ograničiti samo na one koji su umrli od COVID-19 ili komorbiditeta. I to pogotovo trebaju imati na umu oni koji oklijevaju ili odugovlače s cijepljenjem. Jer to nije individualna nego društvena odluka o kojoj ovise životi.

Bilten

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU