fbpx

Bihać statua

foto: Jelena Jevđenić/Impuls

Lokalni izbori su prilika da građani izglasaju promjene i izaberu onog kandidata koji će u svom mandatu rješavati realne probleme u zajednici koji su za državu možda mali, ali za građane veliki. Međutim, građani nerijetko na izbore gledaju pesimistično, kao i na bolju budućnost u BiH. Pretjeranog optimizma za moguće promjene nakon izbora nema. Građani Bosne i Hercegovine nisu sigurni da li će ovi izbori donijeti pomake ka boljem životu, naročito zbog globalne pandemije korona virusa.

piše: Jelena Jevđenić

Grad zanimljive istorije, muzeja prvog zasjedanja AVNOJ-a, isprepletene kulture i prelijepe Une Bihać, često je bio raskršće velikih događaja. Tako je i sada.

Zbog svoje blizine granici s EU u Bihaću boravi najveći broj migranata u Bosni i Hercegovini, te se grad treću godinu intenzivno nosi s migrantskom krizom. No, to nije jedini problem s kojim se susreću građani Bihaća.

Dragica Biuković, predsjednica Udruženja „Alfa“, kao jedan od osnovnih problema navodi nesređenu infrastukturu i nedostatak novca za održavanje. Zatim, školstvo, jer u zadnje vrijeme sve više prosvjetnih radnika, zbog smanjenog broja đaka, postaje tehnološki višak.  “Nastavnica koja radi dvadeset godina u bihaćkoj gradskoj školi sada ostaje bez posla”.

Amarildo Mulić, predsjednik Nacionalnog parka (NP) Una, kao osnovni problem u Bihaću navodi povećanu stopu nezaposlenosti, te da je ekonomija osnovna priča na kojoj se treba raditi.

Osnova je razvoj ekonomije i ona treba da bude u prvom planu. Realni sektor nije toliko zastupljen i imamo velike potrošače javnih sredstava. Ako nemamo proizvodnju, a povećavamo uslužni sektor, onda dolazi do disbalansa i nemogućnosti da punjenje budžeta ostvari sve one potrebe korisnika budžeta”, navodi Mulić te ističe migranstku krizu kao jedan od većih problema u gradu.

Migrantska kriza je takođe jedan od vidljivijih problema, jer Bihać je pogođen velikim brojem dolaska i boravka migranata i tu je najveći problem nedostatna podrška svih institucija BiH. U lokalu je najbitnija lokalna vlast, međutim, gradske vlasti nemaju tolike ovlasti, imamo problem nedostatka koordinacije i dobre komunikacije između svih nivoa vlasti u BiH”. Nemamo prisutnost javnih budžeta grada Bihaća ili kantona i Federacije u nekom sinhroniziranom vođenju projekata, ulaganja u infrastrukturu koja će dati i stvoriti ambijent za bolji razvoj i bolje ekonomsko iskorištavanje bazirano na prirodnim resursima”.

Mulić dalje navodi da ono što se može riješiti na lokalnom nivou jeste rad na komunalnoj infrastrukturi, uređenju pristupnih puteva nekim destinacijama, asfaltiranje puteva, te da je jedan dio odgovornosti na građanima, jer građani mogu putem izbora da biraju predstavnike koji će raditi na poboljšanju zajednice.

Kao jedan od generatora razvoja ekonomije Mulić navodi iskoristivost prirodnog bogatstva,  sektor zaštite i očuvanje životne sredine.

Imamo Nacionalni park Una i imamo potencijale kojima smo kroz nacionalni park, u zadnjih devet godina, zajedno s privatnim i turističko-ugostiteljskim sektorom, uslužnim sektorom i  svima onima koji su se uključili u podršku i razvoj NP-a da on zaživi, dokazali da naši prirodni resursi mogu biti iskorišteni puno. Smatram da je NP napravio 10% za razvoj grada, a tih 10% je doprinijelo daljem razvoju. Npr. 2010. godine, mi smo imali 2500 posjetilaca, a 2019. smo završili sa 120 000 posjetilaca. I odmah paraleleno, u Bihaću  su 2011. godine, pred početak rada NP, postojala četiri veća smještajna kapaciteta, danas ih imamo 35. To su stvarni indikatori koji govore o tome da je NP Una postao kroz svoj razvoj generator razvoja turističko-ugostiteljske privrede i da snažno utiče na ekonomiju Bihaća i Unsko-sanskog kantona”.

Alen Zulić, direktor Kulturnog centra Bihać i predsjednik Gradske organizacije SDP Bihać navodi da su osnovni problemi u gradu migrantska kriza i pandemija korona virusa i da su obje stvari dio planetarnog problema.

Ono što možemo uraditi, a da trenutno nije najveći problem, jeste organizacija javne uprave”.

Koliko se toga može uraditi na lokalnom nivou, Zulić navodi da je samo uređenje Bosne i Hercegovine problematično, ali da to ne mora nužno da znači nenapredak lokalnih zajednica, te da primjeri manjih gradova, kao što su Gračanica, Goražde i Tešanj pokazuju koliko se može napraviti na lokalnom nivou.

Ne možemo samo reći da je uređenje Bosne i Hercegovine krivo, ono možda u najvećoj mjeri generira te probleme, ali definitvno praksa u pojedinim sredinama to pokazuje, i ono što je zanimljivo što su to male sredine, jer male sredine i moraju same naći put da izađu same, jer nemaju podršku većih centara zbog same centralizacije”.

transition

Autor: Impuls

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 5.5%
Ne - 81.7%
Možda - 11%

Ukupno glasova: 109
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU