Ilustracija Jelena Žilić
Od klikbejtova prošlog vikenda izdvajam: „Ako CIK primijeni odluke Kristijana Šmita, u BiH će nastati haos“. U napisima ispod ovakvih naslova, skupljači klikova se referišu na „uglednog političkog analitičara“, „poznavaoca prilika“, „dobro upućeni izvor“… i slična mitska bića.
piše: Miljan Kovač
Ta bića su toliko strašna, da ih vrli medijski uposlenici ne smiju ni priupitati: Na osnovu čega, ili nedajbože, za čiji račun iznose takve tvrdnje?
Da bi nastao haos, prvo mora da postoji neki red. To je valjda opštepoznato, kao što je poznato da u ovoj zemlji reda nema, ako ga je kada i bilo.
Neće ga uspostaviti ni Kristijan Šmit, ali činjenica da su se protiv njega kao ni protiv i jednog njegovog prethodnika na toj poziciji digli složno čuvati sva tri „nacionalna interesa“, a pomalo i „ostali“, govori da je pogodio direktno u centar. Izmjene izbornog Zakona, radi „unapređenja integriteta izbornog procesa“, možda jesu mali korak ka sprečavanju izborne krađe, ali su zato veliki udarac glavnim kreatorima dugogodišnjeg haosa u ovoj državi. Toliki jak udarac, da to ne mogu ni skriti.
Doduše, sve je počelo i prije nego je Šmit objelodanio svoju odluku. „Ekskluziva“ pojedinih medija da će visoki predstavnik izmijeniti Ustav i izborni zakon FBiH, ujedinila je stranke sa sjedištem u Sarajevu. Tako su pod jedan kišobran stali i probošnjački Izetbegović i prograđanski Nikšić. Samozvana ljevica i samozvana desnica izašli su iz fingiranih ideoloških rovova i pokazali jedno lice – ono populističko koje se ni po čemu ne razlikuje od onoga što ga svakodnevno pokazuju i Dodik i Čović.
Organizovan je u Sarajevu i veliki protestni skup protiv „najavljenih odluka“ visokog predstavnika, a teške riječi izgovorene na njegov račun nisu povučene ni kada se nakon samo par dana ispostavilo da je medijska „ekskluziva“ bila zapravo novinarska patka. „Šmit izaziva haos“, poručeno je iz Sarajeva.
Samo par dana poslije po objavljivanju odluke o izmjenama izbornog zakona, Šmit je opet optužen da „izaziva haos“.
Udario je tako Šmit i na bošnjački i na srpski i na hrvatski nacionalni interes. Bar bi se tako moglo zaključiti iz oštrih reakcija „čuvara“ tih interesa.
Stav Milorada Dodika, her Šmit nije „legitiman“ i da je za njega samo turista, odavno je poznat, međutim za svaki slučaj ovaj put je odabrao emisara koji će umjesto njega pisati visokom predstavniku i sve mu reći u lice. Šmitu se zvanično obratio predsjednik Narodne Skupštine RS, Nedjeljko Čubrilović, te mu poručio da su njegove odluke „neprihvatljive za RS“. Štaviše, potez visokog predstavnika međunarodne zajednice Čubrilović je ocijenio kao „necivilizacijski čin“.
Baš kao što se Dodik sklonio iza entitetskog parlamenta, odnosno njegovog predsjednika, i lider HDZ-a BiH, Dragan Čović je našao dobar zaklon. Krijući se iza fantomskog Hrvatskog narodnog sabora, ocijenio je da su izmjene izbornog zakona za hrvatski narod neprihvatljive. Odluke visokog predstavnika, smatra HNS (čitaj: Čović): „narušavaju suverenitet BiH“. Šmita su čak pozvali i da poništi sve odluke prethodnih visokih predstavnika.
Dakle da rezimiramo, po čuvarima tri „nacionalna interesa“, Kristijan Šmit je u BiH izazvao haos, izvršio necivilizacijski čin, i narušio suverenitet BiH.
Iz ovoga bi se logično dalo zaključiti da je u bih prije Šmita vladao red, vukli su se isključivo civilizacijski potezi, a suverenitet države je bio neprikosnoven.
Zvuči kao dobri, stari otrcan vic.
Pitali matorog džeparoša, je li se bolje živjelo u Titovo vrijeme ili danas? Kaže: U Titovo vrijeme je bilo svega, a sada na svakom ćošku postavili kamere.
Dakle i u BiH je prije Šmitovih izmjena izbornog zakona bilo svega.
Za krađu lokalnih izbora 2020. godine protiv gotovo 200 članova biračkih odbora nedavno su podignute optužnice.
Na predizborne skupove se odlazilo službenim autima, a i helikopterom.
U predizbornim godinama se i zapošljavalo – pod uslovom da kandidat za posao prikupi dovoljno glasova za stranku.
A onda se pojavio Šmit. Hoće li njegove izmjene zakona zaustaviti izbornu krađu? Ne zna se. Ali bar je pokušao.
Kolumne „Žuta minuta”, u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert u BiH.
Autor: Impuls