Wednesday, November 20, 2024

ZELENI TALAS – U Vlasenici bruji ekološki alarm, a načelniku smeta “preglasan” ezan

Ilustracija Jelena Žilić

Načelnik Opštine Vlasenica Miroslav Kraljević uputio je dopis Medžlisu Islamske zajednice Vlasenica u kojem traži da se smanji nivo jačine zvuka islamskog poziva na molitvu. Zanimljivo je da je dopis poslan samo dan prije najavljenog protesta građana i aktivista iz Vlasenice koji se protive izgradnji fabrike za hemijsko-termičku obradu plastike. 

piše: Jelena Jevđenić

Slučajnost?

Teško da je.

Ako u Google pretraživač ukucate Vlasenica prvo što ćete vidjeti su naslovi i tekstovi u kojima se komentariše dopis načelnika za smanjenje jačine zvuka ezana. Tek na dnu stranice pretraživača naći ćete vijest sa protesta koji se održao u subotu.

Važno je naglasiti da je pomenuta fabrika “Eko plast”, koja planira da uvozi i prerađuje otpad u BiH, u vlasništvu načelnika Kraljevića, kome odjednom smeta ezan. A šta više pažnje privuče u Bosni i Hercegovini od ograničavanja vjerskih sloboda i ugroženosti povratničke populacije?

U međuvremenu, blizu 500 građana Vlasenice izašli su na ulice ukazujući na štetno djelovanje jednog takvog postrojenja po životnu sredinu kao i na niz zakonskih propusta prilikom dobijanja samih dozvola. Poruka aktivista je da ne žele da Vlasenica postane evropska deponija smeća.

Ne bi ovo mnogo zabrinulo vlasnika da nije uočeno kako se priča o ovoj fabrici počela širiti zajedno sa udruživanjem eko aktivista iz cijele BiH. Po staroj dobroj recepturi skretanja pažnje, botovi na društvenim mrežama, a još važnije, zvanična stranica SNSD-a Vlasenica, već spinuju cijelu priču, te je sada „novi štab za rušenje Republike Srpske“ u Vlasenici.

I dok se ispetlja priča oko izdajnika i jačine zvuka ezana, teško da će neko uspjeti da reaguje ako ova firma, u narodu poznata kao spalionica, ispuni svoje namjere. “Eko plast” planira uvoziti preko 100.000 tona otpadne plastike godišnje. Taj otpad bi se prerađivao u samom centru grada, jer je lokacija fabrike upravo tu, među stanovništvom.

A niz zakonskih nepravilnosti pojavile su se na samom početku.

Tokom 2020. godine Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, odobrilo je “Eko plastu“ studiju uticaja ovog projekta na životnu sredinu.

Kako tvrde stručnjaci iz ove oblasti, studija je prožeta nepravilnostima, i nije usklađena ni sa Zakonom o zaštiti životne sredine, ni sa Zakonom o upravljanju otpadom.

Studija nije dokazala da neće biti štetnih emisija, niti je pravilno utvrdila trenutno stanje životne sredine.

Po uobičajenoj praksi u BiH, javnosti nije bilo omogućeno punopravno učešće u postupku, dok su se o nacrtu Studije iz lokalne zajednice izjašnjavali jedino zaposlenici Opštine Vlasenica i to u vrijeme kovida kada su na snazi bila ograničenja okupljanja. Tako da se prostim riječima može reći da je pozitivno mišljenje o načelnikovoj studiji dao načelnik.

Sukob interesa?

Zdravorazumski da.

Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa vjerovatno ne, no vrijeme će pokazati.

Ipak, i pored svih prekršenih zakona, najveći problem je zagađenje kojem će biti izloženi građani i priroda Vlasenice. Nus proizvod ovakvih postupaka su kancerogene materije koje će se taložiti u vazduhu, zemljištu i vodi.

Kako će građani Vlasenice disati, kakvu će hranu uzgajati, kakvu će vodu piti, nije briga onih koji su namjerili svaki pedalj prirode u BiH okupirati, zagaditi i na tome dobro zaraditi.

Adekvatno mjerenje zagađenosti i nadzor zagađenja se ne provodi ni u većim gradovima Bosne i Hercegovine, šta tek očekivati u manjim sredinama poput Vlasenice gdje “Kadija te tuži, kadija ti sudi!”.

Kolumne „Zeleni talas”, u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH) 

Autor: Impuls

Povezane vijesti

Trebamo prestati koristiti plastiku. No kakve su opcije za zamijenu?

Foto: Unsplash

Za zamjenu plastike u pakovanju hrane i medicinskoj opremi, istraživači su do sada razvili nekoliko inovativnih biorazgradivih, bioloških pa čak i jestivih rješenja. Neka od njih su bioplastika na bazi škroba i celuloze, PLA – od kukuruznog škroba, zatim omoti od algi i gljiva. Svako od ovih rješenja sa sobom povlači neki dodatni problem koji s plastikom u praksi ne postoji.

ŽUTA MINUTA – Dodik se (ne)vraća Bijeloj kući

Ilustracija Jelena Žilić

U moru problema s kojima se suočava Milorad Dodik jedan djeluje nerješivo – odlučnost američke administracije da ga kroz pojačavanje sankcija potpuno izoluje što bi značilo stavljanje tačke na njegovu političku karijeru.
U poređenju s tom činjenicom Dodikova javna proslava pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima bi izgledala jadno, da nije presmiješno.

Popular Articles