Predstavljanja izvještaja „Zaštita uzbunjivača u Jugoistočnoj Evropi: Je li ovo najbolje što možemo?“. Foto: Detektor
Mnogi zviždači i dalje ostaju ranjivi i suočeni sa institucijama koje nisu voljne ili nisu sposobne da im pruže odgovarajuću zaštitu, iako u svim državama postoje pravni mehanizmi njihove zaštite, rečeno je tokom predstavljanja izvještaja “Zaštita uzbunjivača u Jugoistočnoj Evropi: Je li ovo najbolje što možemo?“
Piše: Jasmin Begić
Borba protiv korupcije i dalje je jedan od najvećih izazova u Jugoistočnoj Evropi, gdje njeni razorni efekti potkopavaju demokratske vrijednosti, povjerenje javnosti i ekonomski napredak, rečeno je tokom predstavljanja izvještaja Koalicije Jugoistočne Evrope za zaštitu uzbunjivača (SEEC-WP) u...
Pacijentice koje su tražile refundaciju za lijekove, dobile su dopise u kojima stoji da trenutno ne postoji mogućnost sufinansiranja nabavke lijekova, niti refundacije troškova liječenja. Međutim, iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH kažu da nisu obustavili finansiranje lijekova, niti finansiranje pruženih zdravstvenih usluga iz svoje nadležnosti.
Piše: Impuls
Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH na 175. sjednici, održanoj 7. oktobra 2025. godine, donio je odluku o obustavi primjene odluke o sufinansiranju pruženih zdravstvenih usluga i nabavke lijekova. U obrazloženju je navedeno da se obustava primjenjuje zbog iskorištenih sredstava planiranih finansijskim planom Zavoda za 2025. godinu. Drugim riječima,...
Foto: FB stranica 40 dana za život Mostar
Do početka novembra ili studenog 2025. godine (počela je u srijedu 24. septembra/rujna) u Mostaru, ispred Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, svaki dan od 8 do 20 sati i traje jesenja 40-dnevna molitva za život.
Piše: Rubina Čengić
Organizatori molitve na svojim profilima na društvenim mrežama objašnjavaju da je to međunarodna miroljubiva i koordinirana kampanja koja se dvaput godišnje - u jesen i u proljeće - održava širom svijeta s ciljem zaustavljanja pobačaja molitvom i postom, osvješćivanjem zajednice, te cjelodnevnim bdijenjem ispred bolnice.
No, za pravnike/ce i aktiviste/kinje je sporna poruka molitelja, mjesto okupljanja i uključivanje djece...
Općinski sud Livno; Foto: Grad Livno
Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) podnio je tužbu Kantonalnom sudu u Livnu protiv Ministarstva gospodarstva Kantona 10 zbog skrivanja informacija o uplaćenim koncesionim naknadama.
Iako se Vlada ovog kantona u javnim objavama poziva na transparentnost i zakonitost u dodjeli koncesija ključni podaci o radu koncesionara uporno se kriju od javnosti.
Dok javno prezentuju opredeljenost za transparentnost uz pozive građanima i medijima da “koriste isključivo službene podatke” kroz spisak firmi koje su dobile koncesije, nadležno Ministarstvo je TI BIH-u omogućilo samo “neposredan uvid” u uplate koncesionara.
Na ovaj način je faktički onemogućen slobodan pristup informacijama kako...
Mještani Mjesne zajednice Plandište godinama se bore sa negativnim uticajima Gradske deponije Bare u Kaknju, zbog čega su nedavno pokrenuli peticiju za njeno premještanje na novu lokaciju. Kažu da ne namjeravaju stati i najavljuju tužbe protiv nadležnih. Uskoro će blokirati i put prema deponiji.
Piše: Amra Brkić-Čekić
“Nama je život ovdje postao nepodnošljiv. Djeca ne mogu da se igraju napolju, ne možemo ništa da sijemo…Veliki je smrad i zagađenje. Sve vrste otpada od kućanskog, animalnog, opasnih materija sa cijelog područja BiH se dovoze na ovu lokaciju”, priča za Inforadar Mirnes Škulj, mještanin Novog naselja Bare koji živi na 50-ak metara od...
Podrška Ameli na trgu/ Foto: Glas žene Bihać
Sada Amela traži novi posao, jer je po otpočinjanju štrajka prestala raditi na starom radnom mjestu, a njen poslodavac u ovom trenutku više nema slobodno mjesto za nju. Za Žurnal kaže da ga “razumije”. Traži i novi stan jer ne želi dijete dodatno traumatizirati boravkom u prostoru iz kojeg nosi negativna iskustva
Piše: Branka Mrkić
Kantonalni sud u Novom Travniku potvrdio je presudu Općinskog suda u Bihaću kojom se maloljetno dijete povjerava na brigu i staranje Ameli Bećirspahić i razvodi brak.
- Donošenjem ove odluke postupak je okončan, te je na snazi odluka Općinskog suda...
Foto: Freepik
Vijesti u kojima su središnja tema maloljetnici i njihove rastuće poteškoće u prihvaćanju autoriteta, potiču nas na pitanja o njihovom odgoju i obrazovanju. Kako smo se našli u ovoj situaciji i što trebamo preispitati?
Prisjetimo se 1968. godine i prekretnice koja je nastala uvođenjem dijametralno suprotnog pristupa od dotad pretjerano rigidnog i autoritativnog odgoja i obrazovanja kojima se dijete sputavalo. Desetljećima kasnije suočavamo se s činjenicom da se dijete, uzdignuto na pijedestal, pretvorilo u malog tiranina, dok je roditeljski i obrazovni autoritet nestao.
Ne baš sasvim pozitivan odgoj
Nastali problemi naveli su stručnjake da preispitaju djelotvornost pozitivnog odgoja i obrazovanja koji...
Foto: AFP
Iako je jedno od najčešće korištenih oružja u ratovima, glad se i dalje tretira kao neizbježna patnja, a ne kao namjerno nasilje.
Piše: Kalika Mehta / Riley Linebaugh
„U sedmici koja je završila 18. septembra zabilježeno je 1.319 smrti… Od 16. augusta, 4.338 osoba koje pate od gladi primljeno je u gradske bolnice, od kojih je 972 umrlo. Policijska jedinica za uklanjanje leševa i dvije neformalne agencije uklonile su od 1. augusta ukupno 2.527 tijela izgladnjelih osoba sa ulica i iz bolnica.“— 23. septembar 1943, The Statesman
U septembru 1943. godine Bengal je bio zahvaćen glađu izazvanom ljudskim djelovanjem, koja...
Foto: Rayan Brown/Un Women
Oko 676 miliona žena je prošle godine živjelo u krugu od 50 kilometara od smrtonosnih sukoba, što je najveća brojka od 1990-ih.
To je jedan od ključnih nalaza godišnjeg izvještaja generalnog sekretara UN o ženama, miru i bezbjednosti (Women, Peace and Security-WPS) objavljenog u ponedeljak.
Izvještaj ističe ulogu koju žene igraju kao mirotvorke, opisuje kako sukobi utiču na žene uopšte i navodi ciljeve generalnog sekretara UN za ključnu agendu.
„Žene i djevojčice se ubijaju u rekordnom broju, isključuju se sa mirovnih pregovaračkih stolova i ostavljaju se nezaštićene dok se ratovi množe. Ženama ne trebaju nova obećanja, potrebna im je...
Foto: Freepik
Brijanje, oksitocin, skakanje po trbuhu i izvlačenje djeteta vakuumom… to čekuje rodilje u Srbiji. Ginekolozi priznaju da rade kao na traci. Istraživanje DW-a otkriva slom zdravstvenog sustava koji plaćaju same žene.
Piše: Sanja Kljajić
„Kažu: kad odeš u Betaniju, oprostiš se sa svojim dostojanstvom. Je li to normalno?“, kaže jedna žena o iskustvu iz novosadske rodilišne bolnice. Druga majka iz Srbije kaže: „U mom selu više brinu o kravama nego što su liječnici brinuli o meni.“
„Nikada nikome nisam pokazala svoju prvu sliku s bebom, zato što ja na toj slici izgledam kao napola živa osoba. U mom kraju bi rekli...
