Prolazi stota godina od revolucionarne 1917. godine koja je promijenila svijet. No, niti na stotu obljetnicu ne postoji suglasnost o karakteru tog velikog povijesnog događaja, kojeg se i danas istovremeno sotonizira i glorificira. O tome koje su tekovine Oktobarske revolucije, zašto oko njih i danas postoje prijepori te je li u današnjem globaliziranom i kontroliranom svijetu moguća revolucija, zanimljive odgovore nam je dala slovenska povjesničarka dr. Cirila Toplak. Budući da živimo u svijetu visokih tenzija, neprestanih kriza te gubitka povjerenja u predstavničku demokraciju profesorica Toplak nam je otkrila inspirativnu teoriju o mogućem budućem boljem svijetu, kojeg mnogi priželjkujemo.
Prošlo je 15 godina od trenutka kada su Alison Mosshart i Jamie Hince došli u EDM, predali svoj EP “Black Rooster” Steveu Aokiju i počeli pisati povijest. Sam Aoki neko je vrijeme i putovao s njima na turneje, a The Kills polako su postajali važno i nezaobilazno ime britanske indie rock scene.
Razgovarali smo sa Sonjom Jankov, (r. 1985.) nezavisnom novosadskom povjesničarkom i teoretičarkom suvremene umjetnosti te kulturnih aspekata moderne i suvremene arhitekture, kustosicom, fotografkinjom, novinarkom.
Najveći problem i to će trajati još dosta godina, to ne mogu prognozirati, na ovim našim prostorima je – ODSUSTVO NADE. To je nešto o čemu se gotovo ne govori. Zato nam ljudi i odlaze, ne odlaze zato što su ekonomski ugroženi i tako dalje, nego odlaze zbog odsustva nade. To čak nema veze ni sa demografijom, nego sa odlaskom već profiliranih ljudi, oblikovanih. I mi više nemamo taj socijalni kapital.
Bilo je to prije skoro trideset i pet godina. U baraci Mjesne zajednice Mejdan 1, kod Gradskog mosta, pod pokroviteljstvom lokalne organizacije Saveza socijalističke omladine organizovana je "smotra" mladih banjalučkih bendova.
Ove godine obeležavamo stogodišnjicu Oktobarske revolucije. Nedugo nakon što je izglasano da se raspusti Privremena vlada, koja je sazvana nakon sloma carističkog autokratskog režima u Februarskoj revoluciji, nova, sovjetska vlada donela je dekrete o radničkoj kontroli nad industrijskom proizvodnjom, davanju zemlje seljacima, miru bez nasilnih pripajanja teritorija i pravu naroda na samoopredeljenje.
„Ljudi moraju da razumeju da je ovo jedna kapitalistička država koja radi u interesu kapitala, a ne radnika. Ko previđa tu činjenicu on živi u ozbiljnoj zabludi. Zakon o radu donet 2014. godine nije Udruženi Zakon o radu iz socijalističke Jugoslavije i on je logično postavio odnose koji idu u korist kapitalista,“ ističe Mihailović.
Aleksandra Kolontaj bila je vodeća članica ruskog socijalističkog pokreta. Revolucionarna socijalistkinja postala je 1890-ih, postavši aktivna u marksističkoj organizaciji u Sankt Peterburgu. Provela je mnoge mesece svog života u izgnanstvu, tokom kojih je postala poštovana govornica i spisateljica evropskog socijalističkog pokreta.
