Sve bih nekako istrpio, nanose snijega i preko metar, stalno lopatanje, pa i minuse, ali nikako ne mogu "bljuzgu". "Bljuzgu" koja folira da je snijeg, agregatno stanje gdje je više vode, manje snijega... Ko` loš gemišt gdje u vodi tražite vino…
Medijskim publiciranjem božićnih poruka s oltara, prigodno je zaokružena 2016. godina. Iako tradicionalne, ovogodišnje propovijedi vrha Katoličke crkve – nove porcije kletvi protiv gej zajednice, komunističkih aveti i drugih tobožnjih prijetnji po opstojnost patrijarhalnog društva – nalikovale su na inventuru najznačajnijih društveno-političkih događaja u zadnjih 12 mjeseci.
I nije problem što "pucaju" ovakve ankete (valja popuniti program), nego je zaj**ano što po nama iz svih rapoloživih "oruđa" i "oružja" pucaju političari?! U tri smjene, "ubiše" sa tv-ekrana, ubiše sa pričom o "boljem životu" koji nas valjda čeka, čim otkuca ponoć?! Može biti, ali po svemu sudeći neće biti ništa, jer, po svemu sudeći, svakoga dana (godine) u svakom pogledu sve više "napredujemo" ka donjem dijelu tabele, sa izuzetno lošom gol razlikom i malim šansama da se u proljetnom dijelu prvenstva nekako izvučemo iz zone ispadanja.
Aktivist Inicijative mladih za ljudska prava koji je nakon intervencije u Jasenovcu priveden na informativni razgovor: Budući da ni na koji način nismo sudjelovali u ratovima četrdesetih i devedesetih, mi mladi imamo legitimitet da progovorimo o ovakvim temama
U ovim nestabilnim vremenima nacionalizam ima gotovo nostalgičnu funkciju. Trumpov slogan bio je ‘Make America Great Again’ s namjerom vraćanja u udobnu, toplu prošlost, što je nemoguće. Amerika ne može ponovno biti velika, makar ne u istom smislu u kojem je to bila nekad, jer ni svijet nije isti.
Srbija je navikla na crnu hroniku, ali da dete zapali i ubije beskućnika? „Deca vide, deca ponavljaju. Nasilje koje vidimo generiše novo oblike nasilja“, kaže za DW Dragana Ćorić sa Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
Margit Majer (Margit Mayer), dugogodišnja profesorka političkih nauka na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i jedna od najuticajnijih teoretičarki iz oblasti kritičkih urbanih studija, posvetila je profesionalnu karijeru izučavanju urbanih društvenih pokreta. U mnogim radovima bavila se istorijatom urbanih društvenih pokreta, uticajem ekonomsko-političkog konteksta fordizma, post-fordizma i neoliberalizma na specifičnosti društvenih pokreta, formulisanje njihovih zahteva i načine organizovanja.
Snježana Kordić, lingvista i autor knjige Jezik i nacionalizam kaže da je, dok se lingvisti ne usaglase oko imena zajedničkog jezika u četiri države bivše SFRJ, rešenje da se predmet materinskog jezika zove „Nastavni jezik“ u nižim razredima i „Jezik i književnost“ u višim razredima.
Obiteljski odnosi i klima nisu obilježeni seksualnom orijentacijom roditelja. Šira zajednica i društvo su ti koji svojim stigmatiziranjem opterećuju obiteljsku dinamiku, kažu za ‘Novosti’ autorice knjige ‘Ja nisam gej mama, ja sam mama’
