U izdanju naklade Sandorf nedavno je izašla knjiga Imaginarna majka: rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća, autorice Ksenije Vidmar Horvat, slovenske sociologinje kulture i komparatistkinje. Riječ je o kolektivnoj biografskoj studiji majke u zapadnoj kulturi prošlog stoljeća, usredotočenoj na mitološko društveno utemeljenje žene u ulozi majke s jedne, i etnografsko svjedočenje žena o majčinstvu s druge strane.
Intervju Džordža Suvilisa sa Vernerom Bonefeldom Važno je misliti kroz društvo i prepoznati državu kao politički oblik društva – i to antagonističkog društva u kojem se klasa vezana za rad bori da preživi. Pitanje ljudske emancipacije stoga nije kako upravljati društvenim antagonizmom. To je pre pitanje kako da se okonča društveni antagonizam. Šta, stoga, treba da znamo o našem društvu i njegovoj državi. Šta bi značilo promeniti kapitalistički organizovan oblik naše društvene reprodukcije. Šta je društveni karakter bogatstva u društvu kojem bi upravljali isključivo ljudski ciljevi? Čemu se možemo nadati?
Pre više od dve decenije, emocionalna inteligencija pojavila se kao koncept koji je danas temeljno proučavan i o kom je napisan veliki broj knjiga i radova. Ona je i danas u fokusu brojnih ljudi širom planete, bez obzira na to da li govorimo o stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravljaili o opštoj populaciji.
Ivana Biočina, autorica knjige Tiranija mode: Naša iluzija napretka i promjene uhljebljena je u materijalnome i zato smo i dalje nezadovoljni. Osoba je danas postala kao firma, moraš imati PR za sebe, priču koju projiciraš na van, jer smo tretirani kao proizvodi koji se plasiraju na tržište koje je društvo. Moda znači prihvaćanje sustava u kojem živimo. Njome se uključujemo u igru, uzimamo uloge, i nudi nam se iluzija da se možemo penjati gore-dolje po društvenoj ljestvici i doći do cilja. Moda je oponašanje "boljeg" od sebe, želja da se postane (kao) netko time da se izgleda kao netko.
Na današnji dan, prije 25 godina (10.04.1992.g), u banjalučkom kafiću “Kajak” ubijen je Miodrag Šušnica, penzionisani policijski inspektor. Šušnica je, iako penzionisan, u to vrijeme radio za DB Srbije.
Sediš u školskoj klupi, profesorka nevoljno i sasvim nenadahnuto govori o Petrarki, a ti neprestano bacaš pogled na sat i u sebi računaš koliko još ima do kraja ove svakodnevne školske agonije. Odlaziš na fakultet, a tamo te čeka profesor koji nema razumevanje za tvoju nefokusiranost prilikom čitanja srednjovekovnih spevova. Listaš novine i u roku od dve sekunde odlučuješ da te ne interesuje intervju s dobitnom Brankove nagrade, te furiozno nastavljaš dalje ka horoskopu, sportu i zabavi.
Ako uzmemo fenomen Brexita ili fenomen Donalda Trumpa vidjet ćemo da su se i Brexit i Trump dogodili upravo zato jer je većina stanovništva frustrirana i nezadovoljna establishmentom
