Foto: RSE
Sukob koji je vođen između Armije RBiH i HVO-a donio je sa sobom novu i krvaviju epohu rata u Bosni i Hercegovini. Novi frontovi, uglavnom u Hercegovini i srednjoj Bosni, bili su otvoreni, a sve to pratilo je otvaranje novih koncentracionih logora, etničko čišćenje i novi ratni zločini nad civilima i zarobljenim vojnicima obiju zaraćenih strana. Najpoznatija dva mjesta stradanja koja su proizašla iz ovog sukoba su svakako zločini nad Bošnjacima u Ahmićima kod Viteza i nad Hrvatima u Trusini kod Konjica. Oba ratna zločina dogodila su se na isti dan, s neznatnom vremenskom razlikom.
Piše: Rijad Cerić
U jutarnjim...
Foto: Spin info
Građani Foče, koja polako postaje grad penzionera, suočavaju sa sa brojnim izazovima. Zaposlenje je i dalje najveći problem mladih ljudi u ovoj lokalnoj zajednici sa značajnim prirodnim potencijalima koje je trenutna vlast uspjela sistemski uništiti. Bez ideje i podrške za razvoj, Foča se pretvorila u grad političke korupcije i stranačkog zapošljavanja.
Piše: Sanja Vasković
U Opštini Foča prošle godine upisana su svega 103 prvačića, što ovu opštinu, prema demografskoj slici, svrstava u najstarije u BiH. No, načelnika Milana Vukadinovića to ne brine. Iako živi 200m od Opštine, svako jutro službenim automobilom ide na posao.
Putevi su loši. Pogotovo čuveni pravac...
Žena brine o bolesnom djetetu u medicinskom kompleksu Nasser u Khan Younisu, 21. marta. 2025. Foto: Doaa Albaz / ActiveStills
Ubistva trudnica, blokade bolnica i smrt novorođenčadi nisu kolateral – to su namjerni činovi kojima se briše pravo Palestinki da rode, odgoje i zaštite život.
Piše: Ružica Ljubičić
Kada trudnoća postane meta, a rađanje djeteta akt otpora, genocid poprima svoju najokrutniju dimenziju – onu koja briše budućnost čitavog naroda. Genocid nad palestinskim stanovništvom više nije samo moralno ili političko pitanje – to je pravna činjenica koju potvrđuju vodeće međunarodne institucije. Dok Amnesty International, Human Rights Watch i Ujedinjeni narodi iznose dokaze o...
Foto: BN
Domaći i međunarodni stručnjaci upozoravaju da niz usvojenih zakona u Republici Srpskoj ukazuje na sistematsko gušenje kritičkog glasa i identitetske razlike.
Piše: Zinaida Đelilović
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je niz zakona koji izazivaju zabrinutost u javnosti, ali i među organizacijama za ljudska prava: od kriminalizacije klevete, preko restriktivnog zakona o stranim agentima do brisanja roda iz teksta zakona. Domaći i međunarodni stručnjaci upozoravaju da sve ukazuje na sistematsko gušenje kritičkog glasa i identitetske raznolikosti.
„U Republici Srpskoj vlada sloboda“, reći će Milorad Dodik samo četiri mjeseca prije nego što je u julu 2023. godine usvojen zakon kojim se kriminalizuje kleveta...
Foto: National Coalition for the Homeless
Pravo na javni prostor borba je koja doslovce traje stoljećima. Razvojem arhitekture i, posebice urbanizma, rasla je i svijest o njihovoj direktnoj i indirektnoj važnosti za stanovnike gradova koji u njima žive. Sve do sredine prošlog stoljeća prava osoba s invaliditetom vrlo su rijetko uzimana u obzir prilikom planiranja javnog prostora.
Piše: Mladen Barbarić
Od tada je prošlo gotovo cijelo stoljeće tijekom kojega smo prešli put od izolacije, i nerijetko direktnog sramoćenja osoba umanjenih fizičkih sposobnosti, do - integracije. Gradove više ne planiramo, a javne objekte ne gradimo, isključivo za fizički zdrave. Ukidanjem arhitektonskih barijera arhitektura...
Foto: Dalila Imamović / eTrafika
U želji da pokažu društvu da može bolje, mladi iz Tuzle su odlučili da se pokrenu i ukažu na nedostatke državnog sistema u kojem žive. Karton revolucija, danas pokret poznat širom Bosne i Hercegovine, ukazao je na mnoge probleme i nedostatke sistema sa kojima se svakodnevno susrećemo.
Piše: Dalila Imamović
Na njihovom početku, 2020. godine, kada su prvi put izašli na ulicu sa kartonom uz natpis „mamograf”, nisu ni slutili da će pet godina kasnije još uvijek djelovati, i imati ovoliku podršku građana Bosne i Hercegovine.
„U Tuzli je bio veliki problem jer nije radio...
Ilustracija Direkt
Iako međunarodno priznata kao jedna država, Bosna i Hercegovina građanima i građankama u praksi nudi dva različita sistema zdravstvene i porodične zaštite, u zavisnosti od toga gde žive. Te razlike neretko prelaze iz tehničkih u suštinske – utičući direktno na živote porodica, zdravlje pacijenata, pa čak i na šanse za roditeljstvo.
Piše: Milanka Kovačević
Nezaposlene majke u Republici Srpskoj (RS) imaju pravo na 405 KM mesečno, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) iznos je nešto manji – 400 KM.
Dok u RS svaka majka dobija 500 KM jednokratne pomoći za opremu novorođenčeta, u Mostaru zavisi od toga koja je prinova po redu, a...
Foto: Sanja Sabadaš
"Poezija je vrlo eterična, neopipljiva. U novoj zbirci pjesama govorim o borbama koje često nisu naše. Kroz svoj život prolazio sam kroz određene faze depresije, a pisanje mi je između ostalog, bilo neka vrsta lijeka i način da prevaziđem sve to i pronađem snagu. Volio bih kada bi neko, ko možda prolazi kroz slična stanja, pročitao ovu knjigu i shvatio da nije sam, da i drugi proživljavaju isto kao on."
Razgovarala: Ilijana Božić
Ovim riječima razgovor za „Impuls“ započeo je književnik Fedor Marjanović čija će nova zbirka poezije pod nazivom „Bitke koje nisu naše“ uskoro biti pred čitaocima. Kako...
Kompanija “Kvatro d.o.o” nelegalno je dobila dozvolu za kamenolom, početak radova spriječila je inspekcija, jer je utvrđeno da investitor ima samo jedan papir. Mještani upozoravaju SDA vlasti Bugojna na sve opasnosti koje bi mogle nastati zbog radova. Mještani se obratili federalnom Tužiteljstvu
Piše: R.I.
Na samom ulazu u Poriče (putni pravac Bugojno-Kupres), 70 metara od prvih kuća, kompanija „Kvatro d.o.o“ vlasnika I.M., nelegalno je dobila dozvolu za kamenolom, navode iz NG “Poriče”.
– Na početku, bitno je naglasiti da je pod sumnjivim okolnostima Savjet mjesne zajednice Poriče dao saglasnost investitoru za eksploataciju dolomita bez saglasnosti mještana. Za saglasnost su bili neki od...
Foto: Allison Bailey/NurPhoto/picture alliance
Broj pogubljenja zabilježenih širom svijeta skočio je u 2024. na više od 1.500. To je najveći broj još od 2015, ukazuje Amnesti internešenel. Organizacija procjenjuje da je nezabilježenih smrtnih kazni bilo još mnogo više.
Piše: Džuli Gregson
Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja su u Iranu, Saudijskoj Arabiji i Iraku, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi – prethodne godine 853.
U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina...
