Ilustracija: Said Selmanović
„Prvi put su me vratili zbog smjene, drugi put su tražili da donesem isprintan dokaz. Tek treći put su zaveli prijavu”. Tako je izgledalo iskustvo vijećnice iz Zenice Emine Tufekčić, kada je policiji prijavljivala prijetnju silovanjem na društvenim mrežama.
Pišu: Maida Salkanović i Nataša Lazukić
Digitalni prostor i dalje se ne shvata ozbiljno, iako većina ljudi upravo tamo provodi veliki dio svog vremena, a riječi izgovorene onlajn imaju stvarne posljedice. Žene koje su javno angažirane, poput Emine Tufekčić, često se nalaze na udaru napada i uvreda
U junu 2021. anonimni portal iz Zenice privukao je čitaoce naslovom „Pogledajte prljavi ples...
foto: zurnal.info
Nije bilo broja telefona nekog bh. operatera, moguć je bio kontakt samo putem broja sa pozivnim predznakom Turske, gdje posluje istoimena matična klinika, te jednom e-mail adresom. No, u bazi registra poslovnih subjekata nije bilo klinike ili firme pod tim nazivom. Žurnal je dostavljao upit na mail adresu te pokušao ostvariti kontakt putem navedenog telefonskog broja.
Piše: Amarildo Gutić
Na ulazu u Zenicu iz pravca Blatuške petlje, sa bočne strane dijela zgrade koja je nekada pripadala direkciji Željezare, uočljiva je reklama „Nova Global Asthetics Clinic“.
Sve je naizgled bilo regularno. Postojala je i web stranica ove klinike koja je nudila...
Foto: Freepik
Prema informacijama BH Novinara, u mnogim medijima novinari i novinarke dobijaju ugovore na tri mjeseca, što predstavlja nesigurnu i frustrirajuću poziciju za same novinare. Istovremeno, smanjuje se i broj povremenih angažmana za takve novinare.
Autor: Impuls
Povlačenje američkog USAID-a s medijske scene Bosne i Hercegovine označilo je početak nove, teške faze za istraživačko novinarstvo. Decenijska podrška najvećeg međunarodnog donatora bila je ključna za stabilnost i profesionalni razvoj nezavisnih medija, ali njenim prestankom mnoge redakcije ostale su bez osnovnih resursa, dok novinari gube dugoročne ugovore i sigurnost zaposlenja.
Trajne posljedice na novinarstvu
Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, ističe da je povlačenje...
Foto: Pexels
Otvaranje vrata je lijepa gesta, ili? Neki smatraju da se radi o "dobronamjernom" seksizmu.
Piše: Ana Adam
Završio je poslovni sastanak u jednoj startup IT tvrtki u Njemačkoj. Adi (24) iz Sarajeva je tamo na praksi. Ustao se i krenuo prema izlazu te otvorio vrata kolegici koja je na sastanku sjedila pokraj njega. Nasmiješio joj se i pokretom ruke natuknuo da prođe, a ona je zastala i gledala ga izbezumljeno. Nakon nekoliko sekundi stajanja na mjestu i pravljenja zbunjenih grimasa, prošla je kroz vrata. Adi nije znao što misliti, bilo mu je žao što se iznenadila takvom nečemu.
Student arhitekture, Luka...
Foto: Institut za razvoj mladih KULT
U sredinama u kojima se o nasilju još uvijek govori oprezno i tiho, stvaranje sigurnog prostora za razgovor postaje prvi i najvažniji korak ka promjeni. Nasilje ne prestaje samo zato što o njemu ne govorimo – naprotiv, ono se tada najčešće jača. Upravo iz potrebe da se nasilje imenuje, prepozna i da se mladima ponude jasni mehanizmi zaštite, nastala je inicijativa “Djevojka nije META!”, provedena na području općine Hadžići.
Inicijativa je realizirana kroz edukativne radionice namijenjene ženama i djevojkama, s fokusom na osnaživanje, prepoznavanje različitih oblika nasilja, pravovremeno reagiranje i postupke prijavljivanja nasilja nadležnim institucijama....
Foto: Filter
Javna ustanova Park prirode “Trebević” osnovana je 2023. sa ciljem očuvanja prirode, odnosno upravljanja zaštićenim područjem. No, jesu li u tome uspjeli? Opštine osnivači uglavnom nisu uplaćivale obećana sredstva za rad ustanove, te je novac od Grada i donacija najvećim dijelom utrošen za platu direktora, kao jedinog zaposlenog. U idućoj godini iz ove javne ustanove najavljujuju naplatu ulaza u Park prirode. Građani će plaćati ekološku taksu kao naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine zbog automobila kojim dolaze, dok investitori koji grade na Trebeviću uveliko uništavaju tu istu životnu sredinu.
Piše: Sanja Vasković
Projekat postavljanja rampi za naplatu ulaza glavni...
Ilustracija: Prometej
Branje gljiva donosi važne prihode hiljadama ljudi i milione maraka izvoznicima, ali se dio ove trgovine odvija u sivoj zoni
Tekst i fotografije: Harun Dinarević
Iako je sredina oktobra, kada je sezona divljih gljiva na vrhuncu, skladište Adnana Husića u selu Vesela nadomak Bugojna skoro je prazno. Preostalo mu je da izveze posljednje zalihe divljeg šipurka, pa da zaključi sezonu.
Branjem divljeg samoniklog bilja i gljiva bavi se od malih nogu. Godinama je brao šumske plodove i prodavao ih velikim otkupljivačima. Prošle godine je, objašnjava, uz pomoć prijatelja iz Hrvatske pokrenuo vlastitu kompaniju.
Njegova firma “Herbarium HP” danas ima sušaru u kojoj...
Foto: Pexels
Ekonomske sankcije često se predstavljaju kao “mekša” alternativa vojnoj intervenciji. No novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Global Health sugerira suprotno: unilateralne sankcije povezane su s procijenjenih 564.258 viškova smrti godišnje — razmjerom usporedivim s globalnim teretom smrtnosti zbog oružanih sukoba.
Piše: Zoran Pehar
Za radnike to nije apstraktna geopolitika. Sankcije najprije udare na cijene i dostupnost osnovnih dobara, na uvoz lijekova i medicinske opreme, na stabilnost poslova i isplatu plaća, a zatim se taj ekonomski šok prelije u rast bolesti i smrtnosti, posebno u kućanstvima koja ionako žive od mjeseca do mjeseca. Najviše stradaju najranjiviji: djeca i stariji,...
Foto: Valter arhiva, Dejan Rakita/Pixsell
Dragoslava Stjepanovića, nekadašnjeg šefa smjene na GP i CI Gradiška, u avgustu su pred kućom jednog od prijavljenih, Gorana Marinkovića (sive eminencije UIO) teško pretukli Marinković i njegova dva sina te ga lažno prijavili da je on njih napao pod dejstvom droge i alkohola, nakon čega je policija privela tako teško pretučenog Stjepanovića. Sada prijavitelj korupcije leži u zatvoru na osnovu spornog iskaza nepouzdanih (blago rečeno) svjedoka, istih onih koji i dalje žive i rade kao slobodni ljudi i uzorni građani iako neki od njih pod hipotekom teških optužbi za organizirani kriminal i uzimanje mit.
Piše:...
Foto: Impuls
Prošlo je trideset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je Bosni i Hercegovini donio mir. Ono što je trebalo doći poslije, društveni napredak, demokratija i ravnopravnost svih građana i građanki nije provedeno do kraja.
Piše: Jelena Jevđenić
U Ustavu Bosne i Hercegovine, najvišem dokumentu države, nema žena.
Početkom decembra direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović Hadžiabdić izjavila je da je Dejtonski ustavni okvir stvorio političku arhitekturu zasnovanu gotovo isključivo na etničkom predstavljanju, bez mehanizama koji bi osigurali suštinsku političku participaciju žena, te da je uloga žena u obnovi zajednica, humanitarnoj mreži, povratku i pomirenju ostala nezapažena,...
