Predstavljanje izvještaja. Foto: Detektor
Broj zabilježenih slučajeva negiranja genocida manji je u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje Izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica za 2025. godinu. Ali kontinuirano i često organizirano negiranje i dalje postoji.
Autor: Nermina Kuloglija-Zolj
Urednik ovogodišnjeg Izvještaja Memorijalnog centra o negiranju genocida Edin Ikanović navodi da je primjetno smanjenje negiranja, zahvaljujući prvostepenoj presudi Suda BiH izrečenoj Vojinu Pavloviću.
“Nadamo se da će Sud potvrditi prvostepenu presudu, koja bi u tom slučaju postala historijska u borbi protiv negiranja i kao praksa za buduće slučajeve”, navodi Ikanović.
Cilj izvještaja je na jednom mjestu imati sve negatore genocida, kao i način na koji su negirali,...
Nekadašnji logor Topovske šupe snimljen 2013. godine, Foto: Wikipedia
U Beogradu se povjesničari i aktivisti bore za očuvanje sjećanja na genocid nad Romima počinjen u Drugom svjetskom ratu. Za Milovana Pisarrija Topovske šupe su jedan od ključnih lokaliteta za razumijevanje Samudaripena u Srbiji. Poteškoće im stvaraju Vučićev režim i sumnjiv građevinski projekt.
Pišu: Anne Grab, Mowe Techen
Teže je odati počast sjećanju na bezimene nego na poznate.
Povijesna konstrukcija posvećena je sjećanju na bezimene.
Walter Benjamin
Milovan Pisarri naginje se naprijed i s informativne ploče noktima skida naljepnicu jednog beogradskog nogometnog kluba. Na oronulom prostoru Topovskih šupa, u samom središtu glavnog grada Srbije, ovog sunčanog...
Foto: Unsplash
Godinama svjedočimo velikom društvenom eksperimentu: može li finansijsko tržište obezbijediti osnovna ljudska prava, poput prava na stanovanje? Odgovor je sve jasniji – ne može.
Piše: Tim White
„Stambena kriza danas je jednako ozbiljna prijetnja Evropskoj uniji kao i Rusija“, izjavio je nedavno gradonačelnik Barcelone Jaume Collboni. „Postoji stvaran rizik da radnička i srednja klasa zaključe da njihove demokratije nisu u stanju riješiti njihov najveći problem.“
I zaista, lako je razumjeti šta Collboni pokušava reći. Od Dublina do Milana, građani redovno troše polovinu svojih prihoda na kiriju, a vlasništvo nad nekretninama za većinu je postalo misaona imenica. Cijene stanova u...
Zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osuđene su desetine ljudi na više od hiljadu godina robije. Ali, mnogi su ostali netaknuti, posebno ako su u Srbiji. DW donosi pregled tri decenije posle zločina.
Piše: Samir Huseinović
Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, pravosudni bilans međunarodnih i domaćih sudova obuhvata istorijske presude i propuste, sudski utvrđene činjenice i političke opstrukcije, istinu i nekažnjivost.
Dok međunarodni sudovi jesu utvrdili odgovornost najviših vojnih i političkih rukovodilaca „bosanskih Srba“ – kako ih je nazvao Haški tribunal – pravosuđa u Bosni i Hercegovini i Srbiji još uvek nisu dala adekvatan odgovor na razmere zločina iz jula...
Foto: Freepik
S jedne strane svijeta, duboko u amazonskoj džungli, sredovječni bijeli muškarci sjede u krugu i piju ayahuascu u potrazi za transformacijom i fokusom. Na drugoj strani, na prostirkama u pastelnim tonovima, žene se kroz jogu pokušavaju povezati sa svojom unutarnjom boginjom.
Piše: Una Čilić
Ne morate ići na različite kontinente da biste ovo iskusili: dovoljno je da otvorite omiljenu streaming platformu i naći ćete ih tamo. Snaga muškosti kroz drevni čaj Perua, i samorazvoj i poboljšanje u grupnim ceremonijama okupanima svjetlošću i posljednjim trendovima elegantne wellness estetike predstavljene kao životni stil za modernu ženu.
Gledajući u naše ekrane i posljednje trendove...
Na generalnoj probi. Thompson i premijer Andrej Plenković sa svojom djecom, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, foto: Boško Ćosić za Radio NU
Toliko toga je napisano a i dalje se piše svake minute o koncertu na Hipodromu. Već mjesecima smo preplavljeni bujicom informacija o ulaznicama, konjima, pozornicama, majicama, krafnama, parkinzima i ostalim logističkim nebitnostima koje samo zamagljuju strašnu i tužnu činjenicu da će Zagreb sljedećih dana biti zarobljen u crnilu koje će se teško ako ikada saprati.
Piše: Antifašistički vjesnik
Od samog početka jasno je da se radi o režimskom projektu koji je u bilo kojem...
Foto: Interview.ba
Čak i novopridošli član redakcije vrlo brzo shvati ko je nedodirljiv, dakle o kome se i kako može pisati/objavljivati, koje su (ne)poželjne teme ili ličnosti, na koji se način tretira neka tema ili ličnost
Piše: R. I.
Postoje u novinarskom svijetu, u medijima u Bosni i Hercegovini samo rijetki koji su imali sreću da se pohvale kako nikada nisu namjerno ispustili bitnu činjenicu ili mišljenje, zbog pritiska vlasti ili interesnih grupa, zbog politike, društvenih okolnosti ili straha od posljedica.
Među novinarkama i novinarima u Bosni i Hercegovini kruži jedna šala: „Cenzure u medijima gotovo da i nema. Uspješno se opiremo autocenzurom“.
I...
Foto: Impuls
Šta su najpoznatiji brendovi Srpca: piletina ili političari? Koja je najveća afera u ovoj maloj opštini, bastionu SNSD-a? Kako republička ministrica finansija krpi opštinski budžet u svom zavičaju i ko u Srpcu može kupiti stan u pola cijene?
Piše: Milkica Milojević
U potrazi za odgovorima na ova i još neka pitanja ekipa Impuls portala zaputila se u Srbac. Idilični ravničarski gradić na ušću Vrbasa u Savu drijemao je na suncu. Gotovo pust. Na ulicama tek poneko dijete ili penzioner.
Srbac je po popisu iz 2013. godine imao 2700, a cijela srbačka opština oko 17 000 stanovnika. Danas ih je znatno manje.
I...
Možete li se složiti sa tim da je novinarstvo uglavnom sve ono što neko moćan i važan želi da sakrije i zataška. Sagovornici Direkta sigurno mogu. Sanja Vasković, Kristina Perić i Adis Mujdanović lokalne su novinarke i novinar koji za svoju publiku svakodnevno nastoje da otkriju ono što bi vlasti željele da zataškaju.
Vasković, Perić i Mujdanović u kontinuitetu ukazuju na korupciju i kriminal, prate tokove javnog novca, informišu građane o tome gdje vlast usmjerava javna sredstva, ali i donose inspirativne priče iz zajednice.
https://www.youtube.com/watch?v=ZFP6KA16G7w
Direkt
Foto: Pixabay
Poreska uprava Republike Srpske poslala je obavještenje svim obveznicima fiskalizacije da je Agencija za zaštitu ličnih podata BiH zabranila da se od kupaca prilikom plaćanja avansa ili refundacije zahtijeva legitimisanje, odnosno upisivanje broja identifikacionog dokumenta na fiskalni račun.
Piše: Andrijana Pisarević
Ovo je epilog drame koja traje već nekoliko mjeseci, a koja se odnosi na primjenu Pravilnik o fiskalnim kasama koji je još u maju 2022. godine donijela ministarka finansija RS Zora Vidović.
Prema ovom pravilniku, svi građani koji su vraćali oštećenu robu, kao i svaki pogrešno otkucan račun, zahtijevao je upisivanje broja lične karte kupca ili njegovog staratelja (ako je...
