Subverzija; Foto: Ustupljena fotografija
Kod nas je tolika hiperprodukcija gluposti da je nemoguće to sve pokriti tekstovima. Mislim kad bi čovjek svakodnevno opisivao našu realnost, nedostajale bi mu riječi da to sve opiše kroz pjesme, priče, anegdote. Ono što se nama dešava je u nekom serijalu nadrealizma.
S frontmenom i osnivačem SUBVERZIJE, Daliborom Mršom, napravili smo razgovor povodom izdavanja novog materijala, te dali osvrt na razne probleme sa kojima se bendovi susreću, banjolučkoj sceni i okruženju u kome živimo.
Razgovaro: Ratko Pilipović
IMPULS: Kada bi imali minut vremena da se predstavite nekom bogatom investitoru, šta biste mu rekli o bendu?
Dalibor Mrša: Možemo vam...
Foto: Impuls
Srebrenica, Prijedor, Ahmići, Višegrad... Kada se govori o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, obično se spominju ovi toponimi. S razlogom. Zločini u drugim mjestima gurnuti su pod tepih. Jedno od takvih mjesta je Čelinac, idilični gradić nadomak Banjaluke.
Piše: Milkica Milojević
A u Čelincu i okolnim selima od 1992. do 1995. godine civili su ubijani, sela paljena, kuće rušene. Srušene su i dvije džamije i katolička kapela. Porodice su zatvarane u škole i druge javne objekte, s obrazloženjem da se to čini „radi njihove bezbjednostiˮ.
O tome svjedoče sudske presude i priče rijetkih Bošnjaka i Bošnjakinja, koji, uprkos preživljenim strahotama,...
Ilustracija
Najveći propusti društva i institucija u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o femicidu, su toleriranje obrazaca patrijarhalnog ponašanja koji vode ka nasilju te nedostatak političke volje. Bez nje zakoni i njihove izmjene ostaju “mrtvo slovo na papiru” i sporedna stvar koja postaje aktuelna tek nakon ubistva žene.
Na ove i brojne druge probleme koji prate najozbiljniju posljedicu muškog nasilja prema ženama u razgovoru za Fenu upozorili su iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banja Luka.
Zakoni koji reguliraju pitanje femicida mogu se promijeniti
Na nivou BiH nema zakona koji tretira femicid kao krivično djelo. Kao posebnog krivičnog djela nema ga ni...
Foto: Adi Kebo/Žurnal-arhiv
Netransparentnost imovine nosilaca funkcija primjer je neefikasnosti kontrolnih organa u BiH, stoji u izvještaju EU. Sankcija nema pa se i obaveza ne smatra naročito obavezujućom. Političari otimaju od građana, bogate se, grade i kupuju nekretnine. Izvještaj ne podnose nikome. Milijarde maraka pokradenih iz raznih budžeta nisu predmet interesovanja ni bh. tužilaca. Učinkovit zakon o porijeklu imovine – ne postoji. Državni zatvor zjapi prazan.
Piše: Žana Karić Gauk
"Otkud vama pravo da provjeravate moju imovinu?"
Pitao je 2014. godine u međuvremenu preminuli član Bosanske stranke (BOSS) Esed Radeljaš, novinare Centra za istraživačko novinarstvo, koji su otkrivali kako političari u Bosni i Hercegovini...
U istoriji Bosne i Hercegovine postoje ljudi čija imena, iako često zaboravljena, zaslužuju da se izgovaraju s poštovanjem. Jedna od njih je Borka Ožegović – starica iz sela Gornje Ratkovo na Manjači, koja je svojim činom hrabrosti i ljudskosti pokazala da istina vrijedi više od života. U augustu 2000. godine, upravo zahvaljujući njenoj savjesti, otkrivena je masovna grobnica kod logora Manjača. Samo nekoliko mjeseci kasnije, 16. februara 2001, Borka je brutalno ubijena u svom domu. Do danas njeni ubice nisu otkriveni.
Piše: Edin Osmančević
Otkrivanje istine
U augustu 2000. ekspertni tim Instituta za traženje nestalih osoba BiH izvršio je ekshumaciju na lokalitetu...
Foto: Gerila
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske dalo je preduzeću “Prirodna energija” iz Šipova ekološku dozvolu za izgradnju MHE “Jovići” na rijeci Plivi.
Bojan Vipotnik potpisao je novo rješenje o izdavanju ekološke dozvole iako u Šipovu mjesecima traju protesti protiv namjere da na rijeci Plivi bude izgrađena ova mala hidroelektrana.
Inače ekološka dozvola za ovu MHE poništena je u julu ove godine nakon tužbe Centra za životnu sredinu i Fondacije ACT protiv rješenja entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
rješenje je potpisao ministar Vipotnik
Ekološka dozvola za MHE „Jovići“ izdata je kompaniji “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo, koja planira izgradnju...
Slobodan Mrkajić; Photo: Centar za nenasilnu akciju
More than thirty years have passed since Slobodan Mrkajić had been detained at concentration camps in Konjic, Hadžići and Igman. Today, he lives in Rogatica. He is the president of the Association of Concentration Camp Detainees of Sarajevo-Romanija Region and Association of Union of Concentration Camp Detainees of Republika Srpska.
Author: Sanela Karaica
Together with the Centre for Non-Violent Action, former concentration camp detainees, war veterans and peace activists from the region he visited these, but also numerous other concentration camps in Bosnia and Herzegovina. These were emotional and difficult visits, but of importance for...
Kumjana Novakova; Foto: Agnese Zeltina
Naš patrijarhalni diskurs smješta žene koje su preživjele nasilje tokom ratova devedesetih isključivo među žrtve i taj status žrtve ih određuje zauvijek. Status preživjele je umjesto toga aktivna pozicija i nju određuje aktivno znanje što znači da je to zapravo pozicija moći. Kao takva ona remeti uspostavljene hijerarhije, kaže redateljica dokumentarnog filma “Šutnja razuma”
S makedonskom rediteljicom Kumjanom Novakovom razgovarali smo o njenom dokumentarnom filmu “Šutnja razuma” iz 2023. godine koji govori o logorima za silovanje tokom rata u Bosni i Hercegovini. Film je nastao kroz proces transformacije sudskih arhiva Tribunala u Hagu.
Novakova žene koje su...
Foto: Pixabay
Nije “dnovinar” Dragan J. Vučićević ni prvi ni zadnji koji je izdao i pervertirao novinarsku profesiju, ali je utoliko koristan što pomaže da se lako razlikuje pošten novinar od plaćenika. Zapravo ne bi trebalo biti teško znati razliku. Novinar provjerava informacije, ne objavljuje lažne vijesti, uvijek više bavi onima koji su na vlasti, novinar u svojim analizama i komentarima koristi činjenice, logiku i argumente, a ne huškanje ili laži, novinar je tu da postavlja pitanja, novinar je onaj koji je spreman stati najmoćnijima na žulj u ime javnog interesa
Piše: Gordan Duhaček
Na snimci vidimo skupinu srednjovječnih muškaraca smrknutih lica...
Foto: Impuls
Oko šezdeset kilometara južno od Sarajeva, na istoku Bosne i Hercegovine nalazi se jedna od najsiromašnijih opština u državi. Iako bogata prirodnim resursima, podesnim za poljoprivredu, stočarstvo, turizam i još mnogo toga, opština Kalinovik je najpoznatija po velikom odlivu stanovništva, koje je između dva zadnja popisa prepolovljeno.
Piše: Miljan Kovač
U stvarnosti demografska situacija je još gora i tvrdi se da u ovoj lokalnoj zajednici danas ne konači više od osam stotina ljudi. Bilo ih je 4675, pokazao je posljednji predratni popis 1991. godine. Na popisu 2013. malo više od 2000. Manje od 15 % stanovništva opštine ima stalno radno...
