Margit Majer (Margit Mayer), dugogodišnja profesorka političkih nauka na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i jedna od najuticajnijih teoretičarki iz oblasti kritičkih urbanih studija, posvetila je profesionalnu karijeru izučavanju urbanih društvenih pokreta. U mnogim radovima bavila se istorijatom urbanih društvenih pokreta, uticajem ekonomsko-političkog konteksta fordizma, post-fordizma i neoliberalizma na specifičnosti društvenih pokreta, formulisanje njihovih zahteva i načine organizovanja.
Snježana Kordić, lingvista i autor knjige Jezik i nacionalizam kaže da je, dok se lingvisti ne usaglase oko imena zajedničkog jezika u četiri države bivše SFRJ, rešenje da se predmet materinskog jezika zove „Nastavni jezik“ u nižim razredima i „Jezik i književnost“ u višim razredima.
Obiteljski odnosi i klima nisu obilježeni seksualnom orijentacijom roditelja. Šira zajednica i društvo su ti koji svojim stigmatiziranjem opterećuju obiteljsku dinamiku, kažu za ‘Novosti’ autorice knjige ‘Ja nisam gej mama, ja sam mama’
Ljudi ne znaju da će društvo, ukoliko klerikalni likovi ostvare utjecaj, otići u krivom smjeru, za čiji će ispravak trebati puno vremena. U Izraelu sam vidio da kada religija uđe u sukob, onda on ode na nove, više razine i više se ne može kontrolirati
Pobjede lidera kao što su Kaczyński, Orban, Fico ili Zeman ne donose nikakva efektivna rješenja za trenutačne društvene probleme i za krizu demokracije u istočnoj i srednjoj Evropi
Bloger Slobodan Vasković nedavno je objavio da zbog neposrednih prijetnji njemu i njegovoj porodici, iz bezbjednosnih razloga, napušta Bosnu i Hercegovinu. Tim povodom za RSE govori Milkica Milojević, predsjednica Udruženja BH novinari.
Izbjeglička kriza nije uzrok današnje nepopularnosti ideje Evropske unije, ali predstavlja onu prikladnu luku u koju svaki nezadovoljnik može baciti svoje sidro, na čijim se vezovima istovaruju sva akumulirana nezadovoljstva i ljutnje, i na čijim se dokovima permanentno gunđa protiv nje. No ona, takva glomazna i masivna, daleko je od svakog okončavanja
Problem nije samo u kontroli nad ženskim tijelima, prije se radi o kontroli nad našim životima i planiranom roditeljstvu: o tome hoćemo li i kada imati djecu, koliko djece, imamo li vremena da se brinemo o njima, imamo li javne škole i vrtiće. I što je najvažnije, imamo li pristojnu plaću da bismo mogli donositi odluke o svim navedenim pitanjima
Da me se ne bi krivo shvatilo, smatram da književnost, ako to zaista želi biti, mora biti krajnje osobna, do kraja iskrena. No danas je došlo do potpunog poremećaja u shvaćanju što to predstavlja, pa i na samom književnom polju. Došlo je do izjednačavanja fenomena osobnog s privatnim, odnosno intimnim.
Nemogućnost da se ženski glas čuje, zabeleži i zapamti posledica je malog broja i male volje saveznika, koji su ih, pošto su ih spasavale mobilizacije, napustili posle rata, a novih nije bilo. Nijedna od novih ideoloških grupa i stranaka nije htela da ima veze sa ženama, niti da se zalaže za obnovu starih prava
