Kako bi se osuđenima za ratne zločine ukinula mogućnost otkupa zatvorskih kazni do godinu dana koja sada postoji, žrtve i nevladine organizacije ponovo pozivaju na izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, dok pojedini pravni stručnjaci smatraju da bi na taj način došlo do diskriminacije i kršenja ljudskih prava osuđenih.
Autor: Jasmin Begić
“Za nas je to bilo uvreda, poniženje i ismijavanje”, govori Kmetaš i dodaje da nikakav novac ne može zamijeniti zatvorsku kaznu za ratne zločine i da tu mogućnost treba ukinuti.
“Svaki zločinac treba odležati, to je moje mišljenje”, kaže Kmetaš.
“Goran Pavković je jednako kriv kao mnogi drugi zločinci koji još nisu privedeni”, dodaje on i ističe kako je, osim za žrtve, ovakva mogućnost uvredljiva i za sudstvo.
Prema krivičnim zakonima na državnom i entitetskom nivou, dan zatvora se može zamijeniti za 100 odnosno 50 maraka ukoliko je kazna do godinu dana.
UN-ov Komitet za eliminaciju diskriminacije nad ženama je u julu 2020. godine u odluci protiv BiH, između ostalog, zatražio od države da osigura donošenje zakonodavnih mjera koje će spriječiti da osuđeni počinitelji ratnih zločina budu izuzeti od sankcija, uključujući smanjenje kazni i zamjenu zatvorske kazne za novčanu.
Na tu odluku podsjećaju iz organizacije TRIAL International, koja se bavi zaštitom prava žrtava.
Adrijana Hanušić-Bećirović kaže kako stručna javnost već dugi niz godina ističe da je potrebno onemogućiti praksu zamjene kazne zatvora za novčanu u slučajevima ratnih zločina.
“Ovakav iskorak bi doveo do zaustavljanja prakse koja nije ni pravična ni moralna, te do usklađivanja sa svrhom kažnjavanja koja se ogleda u društvenoj osudi ratnih zločina i pružanju satisfakcije žrtvama ovih djela”, navodi Hanušić-Bećirović iz TRIAL Internationala.
Saša Magazinović podsjeća da zločinci koji su otkupljivali kaznu ne dolaze iz samo jednog naroda. Foto: BIRN BiH
Prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH kojima bi se onemogućio otkup zatvorske kazne osuđenima za ratne zločine, u Parlamentarnu skupštinu je uputio zastupnik SDP-a Saša Magazinović. On kaže kako su na izmjenama, uz podršku udruženja žrtava, godinama radili pravnici koji se bave krivičnim pravom.
“U nekim normalnim političkim okolnostima, čak i u Bosni i Hercegovini, ovaj zakon bi trebao biti usvojen”, kaže Magazinović i naglašava da ratni zločinci koji su otkupljivali kaznu ne dolaze iz samo jednog naroda, nego su svi koristili ovo “moralno upitno pravo”.
“Samim time, žrtve također ne dolaze iz jednog naroda i ovo je nešto što može biti tačka spajanja žrtava i političara, koji bi trebali razmišljati o ljudima koji su preživjeli torturu, mučenja, silovanja, a ne o ratnim zločincima i njihovim ‘pravima’”, kaže Magazinović.
On navodi da će se izmjene Krivičnog zakona BiH naći na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta 7. juna, a prethodno će biti razmatrane na sjednici Ustavnopravne komisije.
U proteklih pet godina jedna osoba osuđena na državnom nivou iskoristila je mogućnost otkupa kazne. Goran Pavković uradio je to nakon što je 2018. godine s Državnim tužilaštvom postigao sporazum o priznanju krivice. On je proglašen krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva koji je počinio kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Prozoru.
Detektor je ranije pisao kako je Pavković u Vatrogasnom domu u Prozoru, u kojem su pripadnici HVO-a vršili ispitivanje privedenih civila, kao saučesnik sudjelovao u mučenju oštećenih tako što im je golo tijelo dodirivao električnom palicom, tukao ih nogama i rukama, kao i palicom po svim dijelovima tijela.
Iz Suda BiH nisu mogli reći koliko je osoba koje su osuđene za ratne zločine podnijelo zahtjev da kaznu zatvora zamijene za novčanu jer, kako su kazali, ne vode takvu vrstu evidencije.
Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, nezadovoljan je radom pravosuđa i smatra kako nijedna presuda za ratni zločin ne bi trebala biti ispod godinu zatvora, te da bi trebalo ukinuti mogućnost otkupa. On podržava prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH.
“Smiješna je, ponižavajuća i uvredljiva kazna zatvora za ratni zločin od godinu dana. I još tražite da to možete novčano platiti, to je meni besmisleno”, kaže Zelić.
I on kaže da redovno sreće osobe koje su ga maltretirale u logorima Armije BiH u Bugojnu.
Rijetki otkupi kazni
Miroslav Zelić kaže kako je ponižavajuća i uvredljiva kazna zatvora za ratni zločin od godinu dana. Foto: BIRN BiH
Detektor je od svih kantonalnih i okružnih sudova u Bosni i Hercegovini tražio podatke o broju osoba koje su u proteklih pet godina zatvorske kazne za ratne zločine zamijenile novčanim.
Iz Kantonalnog suda Odžak kažu kako je Mirko Ćulap, osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva po Krivičnom zakonu SFRJ, platio 36.500 maraka da ne bi izdržavao jednogodišnju zatvorsku kaznu.
“Niti jedna druga osoba nije uputila zahtjev sudu za zamjenu kazne zatvora u novčanu”, rekla je za Detektor predsjednica ovog suda Marija Čolić.
Atif Krkalić, nekadašnji policajac iz Tešnja, i Sead Dizdarević, koji su osuđeni pred Kantonalnim sudom u Zenici na po godinu dana zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zamijenili su zatvorske kazne novčanim.
Prema evidenciji Kantonalnog suda u Bihaću, šest osoba je od 2015. godine zatvorsku kaznu zamijenilo novčanom. Radilo se o osobama osuđenim za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila osuđenih po Krivičnom zakonu SFRJ, dok je samo jedna osoba osuđena prema Krivičnom zakonu BiH. Posljednja osoba koja je otkupila zatvorsku kaznu jeste Zlatko Hušidić, bivši pripadnik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne osuđen za fizičko i psihičko zlostavljanje ratnih zarobljenika.
Većina sudova iz kojih su odgovorili Detektoru nije imala zahtjeve osuđenih da otplate zatvorske kazne za ratne zločine. Neki sudovi nisu imali u radu predmete ratnih zločina, dok drugi ne vode evidenciju.
Pravni stručnjaci s kojima su razgovarali novinari Detektora smatraju kako su kazne za ratni zločin od godinu dana zatvora premale. Podsjećaju da ratni zločin spada u najteža krivična djela.
Advokat Vlado Adamović, nekadašnji sudija Suda BiH, protivi se ukidanju otkupa zatvorske kazne osuđenima za ratne zločine, jer smatra da bi izdvajanje određene grupe zatvorenika bila diskriminacija koja ne bi prošla na Evropskom sudu za ljudska prava.
“Zakonom je propisano da svako kome je izrečena kazna zatvora do godinu dana ima pravo da je otkupi. Ako ti isključiš osuđene za ratni zločin – to znači da uskraćuješ pravo njemu u odnosu na druge, to je državna odmazda. To treba rješavati kroz mjere kojih u zakonu nema, recimo da mu zabraniš političko djelovanje pet godina, da mu zabraniš kandidaturu za direktora”, kaže Admović, koji smatra da se kroz mjere zabrane nakon izricanja presude trebaju uskratiti neka prava osuđenim.
Krivični zakon BiH već poznaje jedan izuzetak. Nakon što su dvojica osuđenika za terorizam iskoristili ovu mogućnost, državni parlamentarci usvojili su izmjene Zakona kojima se od mogućnosti otkupa izuzimaju osuđeni za djela povezana s terorizmom i odlaskom na strana ratišta.
Advokat iz Konjica Esad Fejzagić, bivši tužilac Kantonalnog tužilaštva u Mostaru i sudija Suda Bosne i Hercegovine, smatra da se u slučajevima ratnih zločina treba napraviti izuzetak kod otkupa zatvorske kazne.
“Nisam zagovornik da se taj institut ukine, međutim kada su u pitanju ratni zločini, to bi se trebalo onemogućiti”, kaže Fejzagić.
Kazne od godinu dana zatvora u predmetima ratnih zločina, navodi Adamović, donose se kako bi se opravdali troškovi postupka. Djela poput šamara i pljuvanja koja su se desila tokom rata, dodaje on, pogrešno se tretiraju kao ratni zločin.
“Koja je to društvena prevencija da zaštitiš jednog oštećenog, a na drugoj strani imaš ubistva kompletnih porodica za koja niko još nije odgovarao. Treba urgirati da se mijenja zakon i da u zakonu piše koja građanska prava će izgubiti onaj ko je osuđen za ratni zločin, a to nije kršenje građanskih prava”, prijedlog je Adamovića.
Advokatica Tatjana Savić iz Bijeljine kaže kako ne vidi razlog da bilo koji osuđenik bude diskriminisan za nešto što je propisano zakonom. I ona smatra da bi bila diskriminacija da osuđeni za ratni zločin ne mogu otkupiti zatvorsku kaznu kao drugi.
“Ako je već sud utvrdio da neka osoba zaslužuje kaznu zatvora od godinu dana zatvora, onda bi ona trebala da bude u istom položaju kao i drugi. Ako je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva po Krivičnom zakonu SFRJ bila propisana kazna pet godina, ja se pitam kako dođemo do te godine dana. Ozbiljne olakšavajuće okolnosti bi trebale postojati da se do te mjere umanji kazna”, kaže Savić.
“I ja imam i pravne i moralne dileme u vezi s tim. Nije lako doći do bilo kakvog rješenja koje bi zadovoljilo načela pravne države”, smatra ona.
Za žrtve, otkupom kazne gubi se smisao kažnjavanja. Goran Timotija, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Trnovo u Republici Srpskoj, smatra da će na slobodi biti oni koji imaju novca, a u zatvoru oni koji nisu u mogućnosti da otkupe zatvorsku kaznu.
“Neka svako ispoštuje odluku suda koja je donesena. Ponižavajuće je za porodice da znate da neko osuđen na godinu dana zatvora šeta po ulici jer ima par hiljada maraka. Inače, u sudskom sistemu mi je otkupljivanje zatvorskih kazni poražavajuće”, smatra Timotija.