Foto: Wikipedia
Zašto će Zeničani ponovo dočekati neizvjesnu grijnu sezonu i da li će Tužilaštvo ZDK procesuirati prijave o nezakonitim regulacionom planovima i gradnji.
Zenica je grad koji godinama kuburi s mnoštvom problema lokalnog karaktera. Većina ih se ne odnosi na zagađeni zrak, koji je svakako prvorazredni ekološki problem s već odavno upaljenom crvenom lampicom za alarm. Međutim, korijen većine problema Zenice je korupcija.
Jedan koji je usko povezan s ekologijom jeste hronični problem sa sistemskim rješenjem za grijanjem. Naravno, veliku komponentu ovog problema predstavlja lov u mutnom, jer za egzistenciju građana se, očito, ne mari.
Tako je u martu odnosno aprilu ove godine zatvaranje pogona koksare u kompaniji ArcelorMittal stvorilo potpunu neizvjesnost građanima Zenice koji su se putem zeničke Toplane zahvaljujući koksnom plinu grijali tokom zimskog perioda.
Kasumovićeva obećanja
U martu 2022. godine, otvorena je Toplana Zenica, zahvaljujući kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 41 miliona eura, te 12 miliona eura koliko su uložili partneri u projektu. A to su bili ArcelorMittal, Grad Zenica, KPA Unicon i Finnfund iz Finske.
Slavodobitno je tada gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović izjavio: “Zahvaljujući ovoj saradnji, omogućili smo građanima Zenice pouzdano, kvalitetno i ekološki prihvatljivo i sigurno grijanje stambenih i poslovnih prostora.”
Dvije godine kasnije, dakle danas, možemo već sa sigurnošću zaključiti: Niti je bilo pouzdano, a nije bilo ni sigurno. A o kvalitetu i ekologiji bi se također moglo diskutovati.
No, ovo nije sve. Korištenje skupljeg zemnog umjesto skoro besplatnog koksnog gasa znatno poskupljuje proizvodnju toplotne energije i taj neplanirani rast cijene će neko morati platiti. A to će biti građani Zenice.
Rješenje jeste, kako je nedavno pravilno primijetio predsjednik Gradskog odbora Naše stranke Zenica Ernad Bešlagić, u tome da Grad Zenica dobije svoju toplanu i da javno preduzeće Grijanje Zenica napokon postane i proizvođač i distributer toplotne energije.
Famozni projekat s Kinezima
No, taj su film Zeničani i svekolika javnost u BiH već gledali. Podsjetit ćemo samo na famozni projekat izgradnje Termoelektrane „Zenica“ težak 500 miliona KM, koji je ugovorom iz 2013. godine trebao uvesti kineske investitore u ovaj posao. Općina Zenica, tada s načelnikom Husejinom Smajlovićem, koji je u međuvremenu preminuo, pompezno je obavijestila javnost kako je potpisan ugovor o izgradnji i nabavci opreme za Termoelektranu – toplanu „Zenica“. Izgradnju ove termoelektrane nazvali su jednim od najvažnijih energetskih projekata u ovom dijelu Evrope?! Ugovorom je bilo planirano da će termoelektrana proizvoditi 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice.
No, ubrzo nakon toga već je bilo kasno da će ovaj projekat propasti i prije nego što zaživi. Portal Fokus je prije dvije godine istražio cjelokupnu pozadinuovog “tašna-mašna” projekta čiji je glavni investitor bio kontroverzni biznismen Branko Montenegro. Njegova firma je u konačnici likvidirana sredinom 2020. godine, dok je Tužilaštvo ZDK, kako smo izvijestili istragu o kriminalnim radnjama u vezi s ovim projektom, nakon šest godina obustavilo. I to u septembru 2022. godine. Za Tužilaštvo ZDK ne postoje osnove sumnje da je počinjeno krivično djelo.
Također, portal Žurnal je u nekoliko tekstova javnosti predstavio pozadinu problema u vezi s grijanjem i prolongiranjem grijne sezone u Zenici i to na relaciji JP Grijanje – ArcelorMittal – Grad Zenica.
Nalazi Istinomjera
Udruženje “Zašto ne” i platforma Istinomjer 3. septembra ove godine predstavili su rezultate monitoringa ispunjenosti obećanja datih tokom predizborne kampanje uoči Lokalnih izbora 2020. godine. Kako se navodi, jedno od obećanja koje je po pitanju Zenice ocijenjeno kao “djelimično ispunjeno” jeste upravo realizacija projekata toplifikacije i gasifikacije grada.
Gradnja na području Zenice također je problem koji svoje korijene ima u korupciji. Neformalna grupa građana „Pokret za preokret“ u proteklim godinama je glasno ukazivala na nezakonite izrade regulacionih planova, koje su, kako su navodili, za cilj imali nezakonito bogaćenje lokalnih moćnika, a za sami grad – urbicid.
Žurnal je krajem juna ove godine objavio informacijuda Tužilaštvo ZDK vodi istragu protiv 12 osoba zbog nezakonitih izmjena regulacionih planova, a na osnovu prijava „Pokreta za preokret“. Između ostalog, riječ je o planovima za Trg Alije Izetbegovića, Crkvice, te Kamberovića ravan i padina.
Zenica kao Jahorina
Boris Britvar, aktivista zeničkog “Pokreta za preokret” za Fokus kaže da su od maja 2022. godine podnijeli ukupno šest krivičnih prijava. Tužilaštvo ZDK ih je, navodi, nakon godinu i po obavijestilo da nema elemenata krivičnih djela. Uložili su žalbu, na osnovu koje je Tužilaštvo ponovo pokrenulo istragu koja je idalje u toku.
“U Zenici je izvršena prodaja zemljišta koja je po svim karakteristikama identična kao i na Jahorini. Naše krivične prijave napisane na 50-ak stranica uz oko 250 stranica dokaznog materijala. Sada se vodi jedna sveobuhvatna istraga. Vidjet ćemo šta će od toga biti. Mi smo prema Tužilaštvu slali stotinu dopisa”, ističe Britvar.
Napominje da im je Tužilaštvo bila krajnja instanca, jer su se prvo obratili inspekcijskim organima.
“Sve je to dosta dugo trajalo i za rezultat je imalo da se Gradska služba za inspekcijske poslove oglasila nenadležnim. Isto je postupila i kantonalna kao i federalna inspekcija! Dakle, tri razine inspekcijskih organa su se proglasili nenadležnim! A suštinski, po slovu zakona svi su nadležni! Zamislite, Gradska služba za inspekcijske poslove oglasila se nenadležnom zato što nema zaposlenog urbanističkog inspektora. A da apsurd bude veći, u tom rješenju nam napišu da oni ni u sistematizaciji nemaju to radno mjesto! Iako ih zakon obavezuje na to”, rekao nam je Britvar.
Naglašava da se u ovom slučaju posebno postavlja pitanje štete koja nastaje. A riječ je, kaže, o iznimno velikoj namaterijalnoj šteti koji će trpjeti buduće generacije, i to, kako je potcrtao, nauštrb trenutne zarade lokalnih mafijaša.
(FOKUS.BA)