„Potrošačke zadruge rade u korist članova tako da su potencijalno niže cijene za robu široke potrošnje više manje očigledna dobrobit. Takva zadruga ne može spriječiti rast cijena, ali može ponuditi pošten odnos prema kupcima i odgovornost prema zajednici“, kaže Marko Vuković iz zagrebačke zadruge Slobodna domena koja je pokrenula inicijativu za osnivanje potrošačke zadruge i u Hrvatskoj.
otrošačke zadruge postoje u gotovo svim europskim državama, u Hrvatskoj su također postojale u razdoblju između dva svjetska rata, no danas nemamo nijednu, iako sindikati s vremena vrijeme spominju potrebu za takvim organizacijama. U vrijeme velikih nestabilnosti i nesigurnosti za potrošače, potrošačke zadruge mogu biti posebno značajne i pomoći ljudima prebroditi krize. One, naime, okupljaju ljude radi postizanja nižih cijena.
„Zadruge rade u korist članova tako da su potencijalno niže cijene za robu široke potrošnje više manje očigledna dobrobit. Takva zadruga ne može spriječiti rast cijena, ali može ponuditi pošten odnos prema kupcima i odgovornost prema zajednici. Ona po definiciji radi u korist svojih članova i njena glavna zadaća je pomoći ljudima da ostvare bolje uvjete i standard, a ne ostvariti profit“, kaže Marko Vuković iz zagrebačke zadruge Slobodna domena koja je pokrenula inicijativu za osnivanje potrošačke zadruge i u Hrvatskoj.
Inicijativa je zasad u početnom stadiju. Iz zadruge koja se inače bavi kodiranjem i dizajnom, uputili su poziv zainteresiranima da se jave i sudjeluju na informativnim sastancima, 5. i 12. prosinca. Prvi korak bit će osnivanje Savjeta potrošačke zadruge krajem prosinca, radnog tijela koje će artikulirati platformu za rad, pripremiti formalni okvir za osnivanje te na kraju osnovati zadrugu. Očekuju da će to razdoblje „inkubacije“ trajati oko godinu dana.
Snaga potrošačke zadruge je u brojevima, što je više članova, veći je promet i otvara se više mogućnosti. Iako je teško očekivati da u početku mala zadruga može konkurirati velikim trgovačkim lancima, iz Slobodne domene imaju ideje da se i to prebrodi.
„Trgovački lanci si na nekim artiklima mogu priuštiti minuse kako bi privukli kupce u trgovine što mi nećemo moći. Zato ćemo u ranoj fazi razvoja zadruge uštede tražiti u optimizaciji procesa gdje priliku vidimo u digitalizaciji i automatizaciji, područjima u kojima se Slobodna domena dobro snalazi“, kaže Vuković.
Fokus će nova zadruga staviti na online prodaju jer su uvjereni kako tehnološka rješenja mogu promijeniti psihologiju kupovine. Dok u trgovinama kupujemo impulzivno te često sami sebi rušimo standard, online kupovina roba široke potrošnje više je okrenuta nužnom zadovoljavanju materijalnih potreba.
Slobodna domena se ovdje vidi u ulozi inkubatora, a želja im je da se oko cijele inicijative stvori zajednica koja će onda upravljati i formirati cijelu inicijativu i ideju.
„Za razliku od klasičnih investicija gdje poduzetnici vide priliku, riskiraju i rade kako bi uspjeli, scenarij zadruge je drugačiji. Klasični poduzetnici mogu blefirati, ići na galamu, predstavljati se uspješnijima nego što jesu. To su legitimne metode guranja svog proizvoda. Zadruga to ne smije i ne može raditi. Ona se mora osloniti na masovnost, a njen jedini proizvod je ideja sloge, solidarnosti i zajedništva. Tu nema prostora za blef“, naglašava Vuković.
Osim boljih uvjeta kupovine za pojedince, zadruga može ostvariti još neke pozitivne efekte na društvo, može djelovati na povezanost društvene i ekološke krize. Zadruga bi tako trebala poticati ekološku proizvodnju i proizvode s nižim ekološkim otiskom kroz politiku cijena.
„Društvena i ekološka odgovornost po nama trebaju biti ugrađeni u temelje ovog projekta jer je kriza u kojoj živimo direktno uzrokovana manjkom te odgovornosti. Pokretanje masovne organizacije koja ne djeluje u smjeru smanjenja razaranja uzrokovanih krizom više nema smisla. Ekološki svjestan životni stil se često povezuje s bogatijim društvenim slojevima, a cijene proizvoda u tom segmentu tržišta su više. To ne mora biti tako. Transparentnim snižavanjem marže na ekološki odgovornije proizvode koji se klasificiraju po jasnoj metodologiji može se zauzeti jasan stav i poslati kolektivnu poruku u ime svojih članova“, kaže Vuković.
Ono što potrošačke zadruge također mogu je poticati lokalnu proizvodnju i nuditi niže marže za lokalne proizvode, graditi kulturu solidarnosti, a ne konkurencije između proizvođača i potrošača.
„Sasvim je jasno da će proizvođači imati korist od stabilnog kanala prodaje i partnera kojeg pogone vrijednosti a ne imperativ profita. Ako se inicijativa razvije, bilo bi logično proizvođačima ponuditi neke pogodnosti, otvoriti zadrugu i prema njima. Za sad je ovo pitanje ‘kokoš ili jaje?’ u kojem smo mi odlučiti krenuti od potrošača iako je jasno da su i jaje i kokoš u istom kokošinjcu. Ne treba zaboraviti da već postoje zadruge koje okupljaju proizvođače i tu ima potencijala za suradnju i povezivanje“, ističe Vuković.
Potrošačke zadruge u svijetu djeluju na raznim područjima i koriste različite modele funkcioniranja. Kada je riječ o robi široke potrošnje, u Švicarskoj i Norveškoj su najveći trgovački lanci na tržištu potrošačke zadruge. Važne su i u drugim zemljama, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj…
Slobodna domena
Iako se pokušaj pokretanja ove inicijative poklopilo s raznim krizama, u Slobodnoj domeni već više godina razmišljaju o tome. Ta zadruga od početka rada 2017. svu ostvarenu dobit akumulira kroz Fond Solidarnosti, preko kojeg svojim članovima osigurava provođenje projekata društvenog poduzetništva, socijalne ekonomije, zadrugarstva, demokratske participacije, pravedne i solidarne trgovine, ekološkog i održivog razvoja. Kroz Fond Solidarnosti tako je dosad već podržan rad više inicijativa kao što su primjerice Zadruga za etično financiranje, Zadruga za dobru ekonomiju, udruge Zero Waste Croatia, Živjeti s Parkinsonom, Borders:none… U ovom slučaju Fond solidarnosti trebao bi također poslužiti kao odskočna daska za pokretanje nove i s vremenom samostalne, potrošačke zadruge. Svjesni su da je riječ o velikom poduhvatu, te iz Slobodne domene naglašavaju i da u ovo ulaze i sa zdravom dozom skepse, ali spremni su pokušati.
„Kriza je samo kontekst. Natjerala nas je da ozbiljnije shvatimo nužnost djelovanja. Pokretanje potrošačke zadruge s visokim stupnjem društvene i ekološke odgovornosti je korak naprijed za zajednicu u svakom kontekstu“, zaključuje Vuković.
Marina Kelava/ H-alter