 BiH priznala je, nakon dvije godine računanja i provjeravanja, da je pogrešno obračunala akcizu koju treba da plati banjalučko preduzeće „Euro Lab“, saznaje portal CAPITAL.){kind=link}
Foto: Agencije
BANJALUKA – Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH priznala je, nakon dvije godine računanja i provjeravanja, da je pogrešno obračunala akcizu koju treba da plati banjalučko preduzeće „Euro Lab“, saznaje portal CAPITAL.
Dvije godine prošlo je od kako je UIO utvrdila da „Euro Lab“ treba da plati više od četiri miliona maraka dadžbina. Dvije godine „Euro Lab“ se bori s vjetrenjačama, upućene su mnogobrojne žalbe, molbe, tužbe, otpuštani radnici, blokirani računi, obustavljana proizvodnja, a sve zbog dvostrukih aršina UIO, nepreciznih zakona o akcizama i carinskoj tarifi BiH i nerada vlasti.
Dok se dio postupaka još vodi na Sudu BiH, UIO je donijela drugostepena rješenja iz kojih je vidljivo da priznaju da su akcize u iznosu od skoro 700.000 KM, koje „Euro Lab“ treba da plati, ranije pogrešno obračunali.
Drugostepeni organ UIO je zaključio da prvostepeni organ „nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje u pogledu tarifnog svrstavanja predmetne robe“.
„Obzirom da iz mišljenja Odsjeka za tarifu, vrijednost i porijeklo, kao organizacione jedinice čiji djelokrug rada je davanje stručnih mišljenja u pogledu tarifnog svrstavanja roba nesporno proizilazi da navedeni odsjek ne može na siguran, pouzdan i nesumnjiv način utvrditi tarifno svrstavanje predmetne robe, od koje činjenice zavisi i iznos uvoznih dažbina kojima podliježe predmetna roba, to su i razlozi zbog kojih je ovaj organ u ponovnom postupku donio odluku kao u dispozitivu“, navedeno je u Rješenju.
Iz Rješenja je vidljivo i da su postojala i ranija mišljenja u UIO koja su bila „s rezervom“, ali to ipak nije spriječilo tu instituciju da obračuna dodatne dadžbine „Euro Labu“.
Iako sada priznaju da nisu imali osnova za obračun dadžbina, u Rješenju UIO nigdje se ne spominje odgovornost bilo kojeg zaposlenog UIO za postupanje koje je dovelo do blokade privrednog subjekta, zaustavljanja proizvodnje i otpuštanja radnika. Zašto su inspektori u BiH nedodirljivi iako čine krivična djela pitanje je na koje je CAPITAL tražio odgovor, a istraživanjem smo došli do poražavajućih podataka. U pet kontrolnih i poreskih institucija u BiH vođeno je tokom prošle godine tek osam disciplinskih postupaka protiv inspektora koji su osumnjičeni za krivična djela, sukob interesa i nemarno obavljanje posla. Sa pojedinim procedurama se toliko odugovlačilo da su od osam postupaka dva već obustavljena zbog zastare.
Od UIO zatražili smo detalje u kojoj je fazi sada spor sa „Euro Labom“.
Ranije su rekli da interna kontrola u UIO može provesti kontrolu zakonitosti postupanja u ovom predmetu, ako bude potrebe, po okončanju postupaka pred nadležnim sudom.
Podsjećamo, portal CAPITAL objavio još prije godinu dana kako se uvoznik koncentrata za proizvodnju tečnosti za pranje vjetrobranskog stakla i zaštitu protiv smrzavanja – firma „Euro Lab“ susrela s mnogobrojnim problemima zbog postupanja UIO prema njima.
Naime, prilikom kontrole UIO utvrđeno je da je „Euro Lab“, od početka 2016. do polovine 2018. godine, uvozila pomenute koncentrate za koje je UIO, i pored svih dokaza, odbila priznati da su sredstva protiv smrzavanja na bazi etilnog alkohola na koje se ne plaća akciza.
Ukupna obaveza koju je UIO naknadno obračunala „Euro Labu“ iznosila je 3,15 miliona KM koje treba da plate na ime akcize i oko 535.000 KM razlike PDV-a.
Nakon izvršene uplate, firma je imala pravo na povrat svih navedenih dadžbina. Međutim, s obzirom na to da, naknadno obračunati iznos, „Euro Lab“ nije mogao da plati, UIO im je blokirala račune.
Radnici su poslati na biro, proizvodnja zaustavljena, a nakon objave CAPITAL-a pokrenuta je izmjena Zakona o akcizama u BiH kojima se ukida plaćanje akciza na alkohol koji se uvozi kao repromaterijal za proizvodnju.
Nakon dva mjeseca blokade UIO je odblokirala firmu „Euro Lab”, ali su tvrdili da nemaju osnova da im vrate oduzeta novčana i materijalna sredstva, objašnjavajući da dug te firme i dalje postoji, te da je prinudna naplata obustavljena samo do konačne odluke Suda BiH u upravnim sporovima koji se vode.
Piše: Svjetlana Šurlan, CAPITAL