Subota, 21 Decembra, 2024

Ugrožavanje izvorišta pitke vode u Livnu: Navodna višemilionska investicija od koje niko nema koristi

Mještani u augustu prošle godine tijelima spašavali svoja izvorišta pitke vode (Arhiv)

Mještani nekoliko sela u podnožju Tušnice strahuju za pitku vodu zbog koncesije za geološka istraživanja dodijeljene firmi Lara-Natural. Neformalna grupa građana “Zaštitimo izvore Mandeka” ukazuje na niz nepravilnosti u vezi dodjele ove koncesije i rješenja za odobrenje geoloških istraživanja. I dok ministrica gospodarstva Dijana Puzigaća ignoriše upite Žurnala, njen pomoćnik Mate Šiško navodi da se radi o ekološkom projektu sa višemilionskom investicijom. U Livnu se slični milionski projekti najavljuju već godinama, a za to vrijeme budžet Grada Livna bilježi “nevjerovatne” prihode od koncesijskih naknada u iznosu od 280 do 8.575 KM

Piše: Zinaida Đelilović

Pitanje dodjele koncesije i izdavanja rješenja za odobrenje geoloških istraživanja firmi Lara-natural d.o.o. Livno u blizini glavnog izvorišta pitke vode na lokalitetu Krivića vrtli, što je u augustu prošle godine rezultiralo protestima u kojima je povrijeđeno nekoliko mještana, do danas nije riješeno.

ISTRAGA U TUŽILAŠTVU 

Građanska inicijativa „Zaštitimo izvore Mandeka Livno“ u maju ove godine podnijela je krivičnu prijavu protiv svih onih koji su na bilo koji način učestvovali u dodjeli ove koncesije. Među prijavljenima su, kako je Žurnal već pisao, i ministrica gospodarstva Dijana Puzigaća i pomoćnik ministra za industriju, energetiku i rudarstvo Mato Šiško.

U navedenom predmetu provode se određene istražne radnje čiji sadržaj nismo u mogućnosti otkriti s obzirom na to da bi otkrivanje tog sadržaja moglo dovesti u opasnost cilj istrage“, odgovorili su iz Tužilaštva Kantona 10 na naš upit.

Iz ove neformalne grupe građana već odavno upozoravaju na brojne nepravilnosti prilikom sklapanja ugovora između Ministarstva gospodarstva Vlade Kantona 10 sa investitorima i opasnost da bi mještani nekoliko livanjskih sela u podnožju Tušnice mogli ostati bez pitke vode. Podsjetimo da je firma Dže-Co dobila prvu koncesiju za istraživanje na lokalitetu Poljana još 2006., ali da ona kasnije prelazi u ruke firme Lara-Natural. Mijenja se i lokacija za istraživanje na Krivića vrtli i to između tri glavna izvorišta iz kojeg se mještani nekoliko sela snadbijevaju vodom. 

Građanska inicijativa na svojoj zvaničnoj Facebook stranici objavila je da niz dokumenata navodeći da su otkrili nezakonitosti prilikom dodjele prve koncesije firmi Dže-Co i to da javna rasprava nikada nije provedena sa lokalnim stanovništvom, niti je zatražena saglasnost mještana. Navode da nikada nije predočen dokument kojim se definira interes za Općinu Livnu, da su radovi počeli osam mjeseci po isteku roka koji je bio definiran rješenjem, ali da firma Dže-Co nije ispunjavala potrebne uslove za ovakvu vrstu poslova.

ZAPISNIK DZE CO.jpg

Zapisnik sa javne rasprave u julu 2006. godine (Facebook stranica Građanska inicijativa “Zaštitimo izvore Mandeka)

Ipak, Ministarstvo je isti dan donijelo rješenje kojim odobrava geološka istraživanja.

Iako je i radno tijelo Vlade utvrdilo nepravilnosti u izvještaju iz juna 2021., naknadno mijenjaju mišljenje. Aneks ugovora između Ministarstva gospodarstva na čelu sa ministricom Dijanom Puzigaća i firme Lara-natural sklopljen je 20. maja 2019. U međuvremenu, ova firma podnosi i zahtjev za odobrenje detaljnih istraživanja, što im je također odobreno.

Žurnal je ranije pisao da su na valjanost ugovora i mijenjanje lokacije koncesije upozorile i određene institucije, a jedna od njih je i Javno pravobranilaštvo u Livnu koje je u dokumentu od 6. decembra 2021. dalo negativno mišljenje na prijedlog aneksa ugovora, tvrdeći da bi on na predloženi način mogao imati štetne posljedice po imovinu Kantona 10.

 Pitanje ove koncesije do danas nije razmatrano ni pred Skupštinom Kantona 10. Podsjetimo, nakon protesta 26. augusta 2022. kada su mještani pokušali spriječiti prolazak radnih mašina firme Lara-Natural i kada ih je nekoliko povrijeđeno prilikom policijske intervencije, predsjedavajući Skupštine Kantona 10 Jozo Ćosić zatražio je od Ministarstva gospodarstva da im dostavi svu dokumentaciju za predmetnu koncesiju kako bi Skupština bila informirana o ovoj problematici zbog eventualnog zakazivanja vanredne sjednice.

Međutim, vanredna sjednica po ovom pitanju nikada nije zakazana. Ćosić je za Žurnal kazao da im je Ministarstvo proslijedilo dokumentaciju i da ju je on proslijedio povjerenstvima koja su nadležna za to.

“U međuvremenu je došlo do tužbe protiv Lara-Natural i vidjećemo šta će sud odlučiti, neka sud kaže treba li se reagirati. Skupština trenutno nema ovlasti dok sud ne donese odluku”, kaže Ćosić. 

ZA POMOĆNIKA MINISTRA KRIVIČNA PRIJAVA JE SMIJEŠNA

I dok ministrica Dijana Puzigaća ignoriše upite Žurnala, njen pomoćnik Mate Šiško tvrdi da se radi o kreiranoj aferi i da je krivična prijava protiv njega smiješna i da nema veze sa stvarnošću. Osvrčući se na slučaj prve koncesije firmi Dže-Co i da nije bilo javne rasprave Šiško odgovara da ne treba da “nas zbunjuje to što je bio mali odziv jer je to ustaljena praksa i sve rasprave tog tipa prođu bez interesa“.

Ovdje se radilo o investitoru iz lokalnog mjesta i imao je podršku mještana i zajednice. Proveo je istraživanja, a kasnije i dodatna, koja mu je izvodila ovlaštena tvrtka. Nikada nije imao prigovora, ali nije uspio pronaći podzemnu vodu. Namjeravao je odustati. Veliku su troškovi, a i tržište je problematično. Nakon toga kontaktirao ga je njegov susjed, biznismen iz Berlina koji je porijeklom iz ovih krajeva. Pokazao je interes da on nastavi posao“, kaže Šiško.

On tvrdi da se ovdje ne radi o korištenju voda Mandeka ni izvorišta, nego je cilj podzemna mineralna voda za koju je veoma upitno da li će se pronaći u kvaliteti i količinama koje zadovoljavaju tržište.

 „Nema nikakve ugroze izvorišta što je elaborirano od struke izvođača radova“, navodi Šiško.

U prilog nam je poslao elaborat koje je uradila firma GIM Geotehnika iz Banje Luke, od 18. januara ove godine i u kojem, između ostalog, zaključuju da „budući objekat neće imati uticaja na postojeće stanje vodonosnih horizonata na ovom prostoru“. U istom izvještaju naglašavaju da elaborat o rezervama podliježe reviziji nadležnih institucija FBiH i da ne može biti priznat ukoliko postoji sumnja za potencijalno ugrožavanje postojećih kaptiranih izvora.

Pitanje je zbog čega ovakav elaborat nije urađen i prije nego je dodijeljena prva koncesija. Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma ranije su odgovorili da oni nikad nisu izdali okolišnu dozvolu za hidro-geološka istraživanja podzemne vode u industrijske svrhe u općini Livno, kao ni firmi Lara-Natural, niti su im se iz ove dvije firme ikad obratili za ovakve dozvole. 

akt 1.jpg

Nisu dobili okolišnu dozvolu, niti su je tražili

Šiško dalje navodi da je interes općine u tome “da se pokrene veliki ekološki projekat sa višemilionskom investicijom koja sa sobom nosi puno toga”. 

“Nažalost, izgleda da od toga neće biti ništa jer ne mogu izvršiti ni istraživanja da se barem utvrdi postoji li podzemna mineralna voda za eksploataciju. Voda nije ni pronađena, a stvorila se afera. Znači, nema ni koncesijskog ugovora, odnosno besmislen je ako nema vode iz bilo kojeg razloga, da li zabranama ili istraživanjima. Da je kojim slučajem voda pronađena onda bi se tek ušlo u postupak moguće eksploatacije za koju bi trebalo ispuniti mnoge uvjete od projektiranja, ekologije, zaštite okoliša i tako dalje“, dodao je Šiško.

Spomenimo da se slične višemilionske investicije u Livnu najavljuju već skoro 20 godina. U duhu tih investicija dijele se koncesije za izgradnje vjetroelektrana, solarnih elektrana i slično….

Da li su Općina ili Grad Livno od toga imali koristi? Nisu. Podsjetimo, Grad Livno je budžetom za 2021. i 2022. godinu planirao prihod od koncesijskih naknada u iznosu od po 20.000 KM, a u te dvije godine uplaćeno im je ukupno 8.855 KM.

Od toga u 2021. uplaćeno je 8.575 KM, a u 2022. samo 280 KM.

Izvor: Žurnal

Povezane vijesti

IZBORNI POST FESTUM: Šta reći nakon što je Berilo pobijedio iz pritvora?!

Stari Grad – ostao Čengić, Tuzla – ostao Lugavić, Vlasenica – ostao Kraljević, Trnovo – ostao Berilo. Promjene samo u Novom Sarajevu. Gradonačelnica postala načelnica

Prvi efekti neradne nedjelje: Kupci preselili u Srpsku, u Mostaru ipak radili

Ilustracija

Nakon ogromnih subotnjih gužvi - u nedjelju, prvog dana primjene izmijenjenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, bilo je mnogo slobodnog mjesta ispred većih trgovačkih centara u Sarajevu. Katanci i obavještenja bili na svim trgovačkim radnjama, osim na nekolicini onih u djelatnostima izuzetih od zakona.

Popular Articles