Foto: dpa
Predsjednik Putin kaže da će sankcije Rusiju samo ojačati. To ekonomisti međutim ne vjeruju. Kako stoji sa gospodarstvom zemlje?
Dok EU i Amerika još diskutuju o sankcijama zbog ruskog priznanja separatističkih oblasti i slanja daljih ruskih vojnika u „narodne republike“, njemački kancelar Olaf Scholz već je objavio prve mjere: Certifikacija gasovoda Nord stream 2 u Istočnom moru se privremeno zaustavlja. Tako se gotov gasovod do daljnjeg ne može pustiti u pogon.
Rusko vođstvo se proteklih tjedana stalno trudilo da pokaže da nisu impresionirani prijetnjama sankcijama. Predsjednik Vladimir Putin je više puta tvrdio da će Zapad svejedno „u svakom slučaju“ uvesti kaznene mjere, neovisno od toga „da li postoji razlog koji je povezan sa događajima u Ukrajini ili ne“. Zapad će već naći razlog jer cilj je nešto drugo: „Zakočiti razvoj Rusije.“ Pritom, kazao je Putin u ponedjeljak u svome govoru pri priznanju separatističkih oblasti u istočnoj Ukrajini, sankcije Rusiju samo čine jačom.
Sirovine i korupcija
U ovu tvrdnju međutim sumnja većina ekonomista. Jasno je da gospodarstvo Rusije jedva da je raslo od zavođenja sankcija zbog početka agresije Rusije protiv Ukrajine 2014. godine. Tada je gospodarstvo palo u tešku krizu ne samo zbog kaznenih mjera nego posebno zbog naglog pada cijena nafte. 2018. gospodarstvo se počelo polako oporavljati i raslo je za 2,8 posto – za zemlju u razvoju sa potencijalom i bogatstvom sirovina Rusije to je međutim suviše malo.
Prema stručnjacima razvoj sprječavaju prije svega korupcija i stalno šireći uticaj državnog sektora. Preduzetnici, koji naprave uspješnu firmu, moraju računati sa time da im ona može biti oduzeta od konkurenata sa boljim vezama u politici. Pritom se apsolutno upotrebljavaju i kazneni postupci; stalno se poslovni ljudi pod prividnim optužbama osuđuju na zatvorske kazne. To pogađa i internacionalne investitore kao što je Amerikanac Michael Calvey, koji je zbog spora sa poslovnim partnerom bio dvije godine u Moskvi u kućnom pritvoru.
Voće i meso iz Evrope je zabranjeno
Sa svojom primjedbom da sankcije samo jačaju rusko gospodarstvo naigrava Putin na strategiju „supstitucije uvoza“ sa kojom Kremlj želi smanjiti ovisnost od uvoza i veza na zapadu. U procesu „kontra sankcija“ protiv evropskih zemalja Rusija je 2014. zabranila uvoz povrća, voća i mesa iz Evrope. Ovo jeste dalo ruskoj poljoprivredi podsticaj ali je dovelo i do toga da su cijene rasle i kvalitet robe djelomično bio veoma loš.
Pandemiju je rusko gospodarstvo stvarno brzo ostavilo iza sebe. Jer nakon kratkog, tvrdog lockdowna u proljeće 2020. jedva da je bilo daljih ograničenja što je imalo za posledicu jednu od najvećih stopa smrtnosti u svijetu. 2021. gospodarstvo je opet raslo za 4,7 posto. Na tom su udio imale visoke cijene sirovina širom svijeta; Rusija spada u najveće izvoznike nafte, gasa i uglja na svijetu ali također i pšenice. Budžet se puni jednom trećinom iz prodaje nafte i gasa. Među najvećim preduzećima u zemlji su zato mnogi energetski koncerni kao od države kontrolisani Gazprom i Rosneft ali i privatni Lukoil i Novatek.
Bogatstvo sirovina puni doduše ruski budžet ali zbog gvozdene discipline rukovodstva u štednji to se malo osjeća u stanovništvu. Tako se dodatni prihodi iz prodaje nafte stavljaju u Nacionalni fond blagostanja koji trenutno obuhvata 190 milijardi dolara. I devizne rezerve su sa 630 milijardi dolara dobro popunjene – sve to treba biti spremno za slučaj sankcija kao što su ove što sada prijete Rusiji, za podršku gospodarstvu i finansijskom sistemu.
Oslabljeno zdravstvo, stari stambeni fond
Prije nekoliko godina naveliko najavljeni investicioni projekti kojima se između ostaloga trebala poboljšati i modernizovati u velikim dijelovima zemlje malo postojeća infrastruktura, slabo zdravstvo i zastarjeli stambeni fond nisu nakon izbijanja pandemije aktuelna tema. Realno raspoloživi prihodi jedva da rastu od 2013. Prošle godine je prvi puta ponovo bio rast od 3,1 posto; međutim još uvijek su prihodi znatno ispod nivoa od pred krizu 2014.
Rast prošle godine može se objasniti prije svega isplatama državne pomoći penzionerima, vojnicima i porodicama sa djecom, koje je predsjednik Putin naredio pred parlamentarne izbore u septembru. U četvrtom kvartalu rast prihoda se znatno usporio što je povezano sa visokom stopom inflacijekoja je prošle godine dostigla 8,4 posto. Bez socijalne pomoći, rekla je glavna ekonomistica Alfa banke, Natalija Orlova, prihodi bi prošle godine rasli za manje od 2 posto. Poskupljenje se trenutno povećava; u januaru je iznosilo 8,73 posto. U februaru je centralna banka zato povećala osnovnu kamatnu stopu za 100 bazičnih bodova na 9,5 posto. Visoka inflacija je jedna od tema koja Ruse u poslednje vrijeme najviše uznemirava.
Autor: Katharina Wagner – faz.net
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović, Tačno.net