Foto: Somchai Kongkamsri/Pexels
Države EU-a u 2026. zveckaju novačenjem: Hrvatska je od 1. siječnja vratila obaveznu vojnu službu, Francuska i Rumunjska su vratile volontersku vojnu obuku, Italija će vjerojatno njihovim putem. Danska je u obaveznu službu uključila i žene te produljila obuku s 4 na 11 mjeseci. Finska je produljila rok za rezerviste do 65. godine. Poljska znatno proširuje volontersku obuku, a Njemačka je podignula plaće volonterima. Španjolska i Slovenija, s druge strane, regrutaciju ne smatraju sigurnosnim rješenjem.
Piše: Marina Kelava
Hrvatska je četvrta članica EU-a koja je u posljednjih deset godina vratila obaveznu vojnu službu. Šest država članica nikad nije ukinulo tu obavezu te je time broj članica Unije s obaveznom vojnom službom trenutno deset. No, u Europskoj uniji vidljiv je trend povećavanja fokusa na vojsku, neke zemlje proširuju vojnu službu, neke uvode volontersku vojnu obuku, neke uključuju žene u obuku, u još nekoliko članica u tijeku su rasprave o povratku obavezne vojne službe. Trend militarizacije posebno je vidljiv od 2022., početka rata u Ukrajini. S druge strane su zemlje poput Irske, Španjolske i Slovenije koje se ovom trendu odupiru.
Danska: Uključila žene prošloga ljeta, produžila službu na 11 mjeseci od početka 2026.
Danska od ljeta 2025. uključuje i žene u vojnu obavezu te je time uz Švedsku i Norvešku jedna od rijetkih rodno neutralnih zemalja u tom smislu. Također, istovremeno su produžili vojnu obuku s 4 mjeseca na 11 mjeseci, od čega je 5 mjeseci osnovni trening, a 6 mjeseci specijalizirani trening u primjerice mornarici, zračnim snagama i slično. Iako su se svi mladi od 18 godina obavezni odazvati na zdravstvene preglede, Danska ih ne poziva sve na služenje vojske. Mjesta popunjavaju volonterima, a ako ih nema dovoljno onda organiziraju lutriju te se tako odabiru oni koji na kraju dobivaju poziv. Sustav ima za cilj povećati broj regruta godišnje s oko 4700 na 7500 do otprilike 2033. godine.
Njemačka: Novi zakon 2026.: Služba ostaje volonterska, plaće veće
Njemačka reformom sustava vojne službe od 2026. nije vratila obaveznu vojnu obuku koju je ukinula 2011., ali svi 18-godišnji muškarci rođeni od 1. siječnja 2008. nadalje moraju ispuniti upitnik o spremnosti za služenje vojnog roka te proći liječnički pregled. Žene nisu obvezne sudjelovati, ali se mogu prijaviti dobrovoljno. Obaveza pregleda i upitnika uvedena je kako bi imali registar tjelesne spremnosti i vještina, što olakšava mobilizaciju ako je potrebno. Protiv te mjere održani su brojni prosvjedi.
Oni koji žele vojni rok služe dobrovoljno, između 6 i 11 mjeseci, s povećanom plaćom oko 2600 eura mjesečno.
Cilj države je povećati broj aktivnih i pričuvnih vojnika do 2030-ih. Ako broj dobrovoljnih prijava neće biti dovoljan, u novom zakonu ostavljena je mogućnost da se pokrene novačenje, nakon novog glasanja u parlamentu.
Francuska: Povratak vojne službe u 2026., ali volonterske
Francuska je ukinula regrutaciju još 1996. no predsjednik Macron najavio je u studenom da će od ljeta 2026. pokrenuti novi program dobrovoljne vojne službe namijenjen osobama u dobi od 18 do 19 godina u trajanju od 10 mjeseci. Od toga će jedan mjesec biti posvećen osnovnoj obuci, a devet mjeseci obuke u posebnim jedinicama. Kako je rekao, cilj je osigurati da Francuska ima dovoljno obučenih građana spremnih intervenirati ako geopolitička situacija to ikada bude zahtijevala.
Italija: Ministar obrane predložit će novi zakon
20 godina nakon ukidanja vojne obaveze talijanski ministar obrane Guido Crosetto najavio je da će predložiti zakon volonterske vojne obuke, slično modelima kakve su uvele Francuska i Njemačka. Opravdao je to s time da Italija nije spremna suočiti se s novim prijetnjama, uključujući moguću agresiju Rusije, ukazujući na dva desetljeća nedovoljnog ulaganja u obranu.
Još 2024. Matteo Salvini, vođa talijanske desničarske stranke Lega, predložio je ponovno uvođenje općeg vojnog roka. Njegov prijedlog uključuje šestomjesečnu obveznu civilnu ili vojnu službu za sve mlade ljude između 18 i 26 godina. Međutim, njegova ideja tada nije našla podršku u vladi.
Rumunjska: Upravo izglasali povratak volonterske vojne službe
U siječnju 2026. i Rumunjska je uvela dobrovoljnu vojnu službu za građane u dobi od 18 do 35 godina, i muškarce i žene. Osnovna vojna obuka traje do četiri mjeseca, a sudionici dobivaju smještaj, hranu, mjesečnu vojnu plaću i bonus za završetak programa. Nakon završetka obuke volonteri se smještaju u operativnu rezervu i mogu biti pozvani u slučaju „ratnog ili izvanrednog stanja“.
Finska: Podignuli dob za rezerviste na 65 godina
Finska nije nikad ukinula obaveznu vojnu službu pa tako svi finski muškarci u dobi od 18 godina postaju vojni obveznici. Obuka traje između 6 i 12 mjeseci. No, od 2026. Finska je povisila maksimalnu dob u kojoj bivši ročnici ostaju u vojnoj rezervi, s 50 ili 60 na čak 65 godina. Cilj im je povećati pričuvne snage na oko milijun pripadnika do 2031.
Poljska: Znatno proširivanje volonterske obuke
Osnovna dobrovoljna obuka u Poljskoj traje oko mjesec dana, a od 2026. znatno je proširila ovaj program. Cilj im je da se do 2027. godine može obučiti do 100 000 volontera godišnje. Slično kao u Njemačkoj, pozivaju građane na zdravstvene preglede radi izrade nacionalnog vojnog registra, kako bi imali informacije tko je fizički i mentalno sposoban za potencijalnu obuku ili mobilizaciju kasnije.
Belgija: U rujnu počinje program dobrovoljne vojne službe
Belgija je obustavila regrutaciju još 1993. no ona nije nikad službeno ukinuta te je tako ostavljena mogućnost reaktivacije. Do toga zasad nije došlo, ali je vlada najavila uvođenje dobrovoljne vojne službe u trajanju od jedne godine. Plan je započeti u rujnu 2026. s prvom skupinom od 500 volontera. Cilj im je postići godišnji prijem od oko 1000 novih regruta do 2028. Volonteri će primati mjesečnu plaću od oko 2000 eura.
Litva: Povećavaju broj onih koji prolaze obuku
Iako je Litva vratila obaveznu vojnu službu još 2015., nakon ruske aneksije Krima, 2026. godine ima u planu povećati broj oni koji prolaze obuku. Sa 17 godina, muškarci na popisu za regrutaciju moraju proći zdravstveni pregled i, ako su sposobni, predviđeni su za služenje vojnog roka s 18 godina. Dobrovoljno služenje dostupno je osobama u dobi od 18 do 39 godina, šire nego prije. Odgode za studente su ograničenije; oni koji su već na popisu više ne mogu jednostavno odgoditi služenje upisom na visoko obrazovanje – moraju odabrati put poput akademskog dopusta, obuke za časnike ili dobrovoljne neredovite službe. Cilj im je pozvati 5000 regruta ove godine.
Austrija, Cipar, Estonija, Grčka, Latvija, Švedska: Vojna služba obavezna – ili nije nikad ukinuta ili je ranije vraćena
Austrija, Cipar, Grčka i Estonija nisu nikad ni ukinule vojnu obavezu. U Austriji je vojni rok šest mjeseci za muškarce, a civilno služenje nešto dulje. Cipar ima najduže služenje vojnog roka u EU-u, 14 mjeseci. U Grčkoj se vojni rok služi 9 mjeseci ili 12 mjeseci za mornaricu ili zrakoplovstvo. U Estoniji je služba 8 do 11 mjeseci, ovisi o ulozi, a žene služe dobrovoljno.
Latvija je vratila obavezni vojni rok od 2024. pa tako muškarci služe 11 mjeseci, a žene dobrovoljno. Postoji i mogućnost 5-godišnje obveze u Nacionalnoj gardi umjesto osnovne službe. Švedska je vojnu službu vratila 2017. no nije potpuno obavezna. Ročnike pozivaju ovisno o potrebno, služba je rodno neutralna, a traje 9 do 15 mjeseci.
Španjolska, Irska, Slovenija, Portugal, Malta…: Drugačiji pristupi ili skepsa
Irska, primjerice, nikad nije ni imala obavezu služenja vojnog roka već samo profesionalnu vojsku te o tome ne postoje ni debate. Španjolska je pak jedan od najglasnijih kritičara ovog trena u EU-u. Ministrica obrane Margarita Robles rekla je da „u Španjolskoj neće biti vojne službe, apsolutno nikakve“ te da njezino ponovno uvođenje nikome nije palo na pamet u vladinim raspravama. Slovenski ministar obrane Borut Sajović ljetos je izjavio kako Slovenija prati događaje u drugim zemljama, ali ne smatra obveznu službu rješenjem rekavši zapravo da „regrutacija nije čarobni štapić“.