Zakon o sprečavanju sukoba interesa u FBiH se ne primjenjuje Foto: Vox.ba
Transparency International u Bosni i Hercegovini je u toku prošle i u prvih šest mjeseci ove godine uputio 15 prijavа za sukob interesa, a najveći broj njih se odnosi na državnu upravu i nespojivosti po zakonima o sukobima interesa. Potom slijede nepravilnosti prema zakonima o državnim službenicima i prema Izbornom zakonu, te ostali sukobi interesa, potvrđeno je Inforadaru u TI BiH.
Piše: Amra Brkić-Čekić
Kako saznajemo, radi se o predmetima sa utvrđenim nepravilnostima koji se mogu sankcionisati prema važećim zakonima, a ne ukupanom broju predmeta sukoba interesa.
Podsjetimo, sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani dužnosnici imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju javne funkcije, zatim u vršenju javne funkcije ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa. Izabrani dužnosnici ne smiju koristiti javnu funkciju za ličnu dobit lica koje je sa njima povezano. Izabrani dužnosnici, nosioci izvršne funkcije i savjetnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu zavisnosti prema licima koja bi mogla uticati na njihovu objektivnost.
Prema riječima Damjana Ožegovića iz Transparency internationala BiH, najteža situacija je u FBiH jer se Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne primjenjuje.
“To u praksi dovodi do situacije na koju je upozorena Vlada FBiH koja je dala saglasnost na odluku Nadzornog odbora JP Nacionalni park “Una” iz Bihaća da Alena Zulića, gradskog vijećnika u Bihaću, imenuje na mjesto v.d. direktora ovog javnog preduzeća iako nije ispunjavao formalne uslove da bude imenovan na poziciju”, pojašnjava Ožegović.
Ožegović: Najteža situacija je u FBiH
Slijedi nivo institucija BiH gdje se stvari nikako ne miču sa mrtve tačke čak ni uprkos novom zakonu.
“Naše prijave stoje i po tri godine, bez ikakvih naznaka skorom rješavanju. Na primjer, TI BiH je podnio i prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa Bosne i Hercegovine protiv tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika jer firme u vlasništvu njegove porodice posluju sa državom i primaju značajne podsticaje iz budžeta”, kaže Ožegović i napominje da prema odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH izabrani zvaničnici i njihovi bliski srodnici ne bi smjeli biti dio uprave ili menadžmenta bilo kojeg privatnog preduzeća koje sklapa ugovore ili na drugi način posluje, sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta na bilo kojem nivou vlasti.
“Po ovoj prijavi još uvijek nema odluke“, dodaje Ožegović.
Naglašava da je Republika Srpska jedini nivo vlasti koji funkcioniše u ovom smislu, ali sa “dosta manjkavosti i arbitrarnosti u postupanju”.
“Nedavno je tek donesena sudska presuda koja potvrđuje da nema razlike između vršioca dužnosti direktora i direktora, iako je Komisija duži niz godina odbijala da sankcioniše bilo kojeg v.d. direktora tvrdeći da to nisu pozicije direktora u punom kapacitetu i da stoga ne postoje nespojivosti prema zakonu“, ističe Ožegović za Inforadar.
Na ove pojave koje godinama predstavljaju brutalno kršenje Zakona o sukobu interesa ukazivao je Inforadar. Tako su pojedini funkcioneri godinama ostajali nekažnjeni.
Treba podsjetiti i na posljednji slučaj koji je digao veliku prašinu a na koji je ukazivao TI BiH. Tiče se imenovanja Ivane Zovko-Planinić koja je izabrana za direktoricu Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Ivana Zovko-Planinić
Ona je imenovana uprkos upozorenjima TI BiH na pristrasnost pri njenom imenovanju.
Naime, Agencija za državnu službu BiH sprovela je konkurs za direktora Sekretarijata VSTV BiH, te je kao najbolji kandidat ocijenjena Ivana Zovko-Planinić, dosadašnja šefica kabineta u Ministarstvu pravde BiH i nekadašnja savjetnica člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića.
Član konkursne komisije, koja je vršila ocjenu kandidata, bio je i Željko Bogut, sekretar u tom istom ministarstvu. Ovo je potvrđeno na osnovu informacija koje je TI BiH dobio od Agencije za državnu službu, te se teško može smatrati slučajnošću u procesu izbora članova komisije. Budući da su kandidatkinja i član komisije koja je nadležna za sprovođenje zaposleni u istom organu, postoje opravdane sumnje da je prilikom selekcije i bodovanje moglo doći do pristrasnosti, zbog čega je Bogut, po tumačenju TI BiH morao da odstupi iz komisije.
U VSTV-u BiH je za Inforadar rečeno da su dobili na uvid dopis TI i da su sa njim upoznati, ali da je imenovanje Komisije za izbor u nadležnosti Agencije za državnu službu BiH, dok je Odbor državne službe za žalbe odlučio upravo po pitanju na koje ukazuje TI BiH.
U VSTV-u nam je rečeno da su i ranije imali prijava za sukobu interesa i to u “konkursnoj proceduri za zamjenika šefa Odjela za upravljanje ljudskim resursima i administraciju i šefa Odjela za integritet, a koja je proslijeđena od strane Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH“.
Inforadar je prethodnih mjeseci pisao o još nekoliko sličnih slučajeva u FBiH, ali o kojima nema ko da odluči s obzirom da već duži vremenski period ne postoji tijelo koje odlučuje o sukobu interesa u FBiH, te je na ovaj način onemogućeno ukazivanje na kršenje pomenutog Zakona. Tako Dženan Ajdinović, nosilac liste Stranke demokratske stranke (SDA) za Općinsko vijeće Kakanj ujedno je i direktor Javne ustanove “Kulturno-sportski centar” Kakanj, te ima priliku da se izjašnjava o izvještaju o radu JU KSC Kakanj.
Tačno je da Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH ne tretira javne ustanove, odnosno nije propisana nespojivost izabranog dužnosnika sa pozicijom direktora javne ustanova.
“To je samo jedna od stvari koje trebaju da se mijenjaju novim propisom”, upozorenje je koje se čuje iz nevladinog sektora.
Mirsad Tursum (Narod i pravda) je u isto vrijeme godinama bio direktor Javne ustanove Dom zdravlja sa stacionarom Kakanj i vijećnik u Općinskom vijeću Kakanj. Vijeće usvaja planove i izvještaje o radu Doma zdravlja, te imenuje Upravni odbor koji bira direktora.
Mirsad Tursum
On je pred kraj drugog mandata, izbjegao zakonsko ograničenje od dva uzastopna mandata direktora zdravstvene ustanove, te je postao v.d.direktora JU Dom zdravlja sa stacionarom Kakanj. Tursum se nalazi u Registru nosilaca javnih funkcija TI BiH kao funkcioner koji je obavljao duple funkcije direktora i vijećnika u prošlom mandatu.
Mandat u sukobu interesa je protekao i Fakiru Ajdinoviću dugogodišnjem direktoru Centra za socijalni rad Kakanj koji je u isto vrijeme bio vijećnik u Općinskom vijeću Kakanj.
U sukobu interesa je i Vjekoslav Čerkez kojeg je Parlamentarna skupština BiH imenovala za člana Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH uprkos tome što je on u isto vrijeme zaposlen u HT Eronetu, telekom operateru koji posjeduje više dozvola od RAK-a. Portal Transparentno.ba je pisao da je HT Eronet jedan od tri telekomunikacijska operatera u BiH čiji većinski vlasnik je Vlada Federacije BiH te je nosilac dozvola za fiksnu i mobilnu telefoniju, internet i druge usluge, koje izdaje RAK. Upravo zbog toga je Čerkez, piše Transparentno.ba, imenovanjem u Vijeće, u direktnom sukobu interesa, tretiranim Zakonom o komunikacijama BiH i Etičkim kodeksom same agencije.
Utvrđivanje sukoba interesa je tek sporadično.
Tako je nedavno Vrhovni sud FBiH odbio zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke protiv rješenja Kantonalnog suda u Zenici vezano za razrješenje dužnosti Enise Mulić, Ranislava Milešića i Semira Šuta sa pozicije članova Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara Zeničko-dobojskog kantona. Naime, njih je Skupština ZDK u januaru prošle godine razriješila jer je utvrđeno da su bili u sukobu interesa.
Amir Hasičević
Mediji su pisali i da je federalni ministar trgovine Amir Hasičević (Naša stranka), koji je osnivač i vlasnik društva za reviziju „Hasičević“ d.o.o. u sukobu interesa. Do kršenja Zakona je, prema pisanju Fokusa, došlo budući da je ovo preduzeće od juna do kraja 2023. godine poslovalo s javnim institucijama u iznosu od 22.500 KM.
Ponovimo! Ni Hasičevića nema ko da kazni s obzirom da nikada nije određeno tijelo koje bi primjenjivalo ovaj federalni zakon!