Foto: Arny Mogensen/Unsplash
Osnovni sud u Prijedoru donio je presudu kojom je obavezao Grad Prijedor, odnosno Teritorijalnu vatrogasno-spasilačku jedinicu da na ime nematerijalne štete isplati 48.200 KM vatrogascu S.B, koji je prije deset godina teško povrijeđen prilikom gašenja požara, saznaje eTrafika.
Prema presudi, koju je nedavno potvrdio prijedorski Okružni sud, a koja je u posjedu redakcije našeg portala, Grad Prijedor je dužan da vatrogascu S.B. plati 20.000 KM na ime pretrpljenih fizičkih bolova, 7.500 KM za pretrpljeni strah, 20.000 KM na ime umanjenja životne aktivnosti i 700 KM na ime naruženosti. Grad je dužan da plati i troškove postupka u iznosu od 5.685 KM.
Decenijska borba
Borba ovog vatrogasca trajala je duže od decenije. Odluka suda je, koliko toliko, umanjila štetu i nepravdu koja mu je nanesena, ali bol koju je godinama trpio i liječio ništa ne može da nadoknadi. Uz fizičke bolove, borio se sa vjetrenjačama i sistemom koji je pokazao zabrinjavajuću nebrigu institucija za malog običnog čovjeka, kojem je životna aktivnost umanjena za 40 posto, zbog povrede koju je doživio radeći svoj posao.
Naime, S.B. kao vatrogasac u Prijedoru radi od 2003. godine. Povrijeđen je prilikom gašenja požara u privatnoj kući 26. jula 2013. godine kada je, sa visine od oko 4,5 metra, propao kroz krov. Sve se odigralo pred sam kraj intervencije kada je počeo proklizavati usljed odronjavanja i propadanja konstrukcije kuće. Pao je kroz krov, iako je sav protokol postupanja uredno izvršen. U tom trenutku se činilo da povrede nisu opasne po život i S.B. su kolege odvezle do sjedišta prijedorskih vatrogasaca i pozvali Hitnu pomoć. Upućen je na liječenje na Hirurgiju u bolnicu u Prijedoru, gdje je zbrinut i postavljena je prva dijagnoza.
U prvi mah ljekarima je djelovalo da su povrede manje nego što jesu. Tek poslije osam mjeseci urađen je nalaz magnetne rezonance koja je otkrila traumatsku povredu međupršljenske hrskavice donjeg dijela leđa. Prvo je savjetovano neoperativno liječenje, koje nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Bol se pojačavala, a povreda je na kraju uzrokovala diskus herniju, iskliznuće pršljena i dva operativna zahvata radi stabilizacije kičme. Pred drugu operaciju S.B. je prijetila opasnost da će ostati nepokretan, a nakon operacije ljekari su ga upozorili da bi i bezazleni pad u budućnosti mogao dovesti do invalidskih kolica.
O kakvim se povredama radi najbolje svjedoči činjenica da S.B. zbog povrede trpi ograničenja u svakodnevnom životu i ne može podići dijete u zagrljaj ili obavljati poslove u domaćinstvu, koje je prije povrede radio.
Niz nezakonitosti
Iako je nesporno da je S.B. povrijeđen na radu prilikom obavljanja redovnih zadataka, usljedili su brojni “propusti” zbog kojih nije mogao da naplati nikakvu odštetu i ostvari svoja prava. Sve što je S.B. dobio bilo je šikaniranje, degradacija i diskriminacija, te lažna obećanja o zaposlenju supruge ukoliko odustane od tužbe.
“Nakon povrede Teritorijalna vatrogasno spasilačka jedinica Prijedor nije uradila i izdala ozljedni list, odnosno Izvještaj o povredi na radu, što su bili dužni da urade. Takođe, na lice mjesta je trebalo da izađu protivpožarni i inspektori za zaštitu na radu, ali se ni to nije dogodilo”, priča naš sagovornik.
Prisjeća se da je, nakon što je završio na operaciji, tadašnji komandir pokušao retroaktivno da uradi ozljedni list što je nezakonito. Iz presude je vidljivo da je Izvještaj o povredi na radu izdat tek 26. januara 2016. godine.
Tokom postupka sud je utvrdio i da je zamjenik pravobranioca u Prijedoru, u cilju osporavanja tužbe, neosnovano tvrdio da je Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Prijedor preduzela sve mjere zaštite na radu, jer u cilju utvrđivanja te činjenice nije izveo dokaze. Takođe, akt o procjeni rizika donesen je 2015. godine i sud nije mogao utvrditi da li su taj akt imali u vrijeme štetnog događaja, iako je to bila obaveza u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, zbog čega je odgovoran zbog posljedice nesreće.
Drugi postupak
Zbog povrede i umanjenja radne sposobnosti S.B. je od septembra 2016. godine raspoređen na poslove vatrogasca telefoniste i spriječen je u daljem napredovanju na poslu. To će ga u oktobru 2020. godine, zajedno sa trojicom kolega koji takođe imaju umanjenu radnu sposobnost zbog povrede na radu ili oboljenja, dodatno koštati.
Naime, njima je tada ukinut status vatrogasca, koji su poput čina stekli polaganjem stručnog ispita. Nastavili su da rade u Teritorijalnoj vatrogasno-spasilačkoj jedinici u Prijedoru, ali su raspoređeni na mjesta koja odgovaraju preostaloj radnoj sposobnosti, a po novoj sistematizaciji ne ostvaruju radna prava kao ostali vatrogasci. Zbog toga nisu dobili uvećanje plate od 15 posto kao i ostale kolege. Zbog toga je usljedila nova tužba protiv Grada Prijedora i taj postupak je u toku pred Osnovnim sudom u Prijedoru.
Brojni primjeri
Ovo nije prvi slučaj u kojima su sudovi moraju da ‘gase požare’ u vatrogasnim domovima, zbog nepoštovanja radnih prava. I trebinjski vatrogasci su tužili Grad Trebinje, tražeći da im na ime neisplaćenog uvećanja plata, po osnovu rada na radnom mjestu sa povećanim rizikom, u visini od 15 posto, isplati pripadajući iznos sa zateznim kamatama. Pred sudom se vodi ukupno 17 sporova, a Osnovni sud u Trebinju je već donio tri presude u korist vatrogasaca.
U julu 2017. godine, Vatrogasno društvo u Kotor Varošu je nezakonito otpustilo trojicu vatrogasaca i Vrhovni sud Republike Srpske je presudio u njihovu korist, utvrdivši da su nezakonito otpušteni. Prema presudi, oni moraju biti vraćeni na svoja radna mjesta, te im se moraju isplatiti zaostale plate i doprinosi, što bi opštinu Kotor Varoš trebalo da košta više od 350.000 KM. Novac još nije isplaćen, niti su vatrogasci vraćeni na posao.
U međuvremenu, umjesto Vatrogasnog društva, iz kojeg su trojica vatrogasaca otpušteni, kao nova organizaciona jedinica opštine formirana je Teritorijalna vatrogasna-spasilačka jedinica Kotor Varoš. Opština je tu činjenicu pokušala da iskoristi tvrdeći da vatrogasce treba da obešteti Vatrogasno društvo, a ne opština koja je na sebe preuzela svu njegovu imovinu i obaveze. Zbog toga je opština uložila prigovor koji je Osnovni sud u Kotor Varošu odbio i presudio u korist vatrogasaca, ali odluka još nije pravosnažna. Zbog cijelog slučaja, PU Banjaluka je krajem novembra prošle godine Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci podnijela prijavu protiv načelnika opštine Kotor Varoš Zdenka Sakana, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neizvršavanje sudske presude.
U Vlasenici je, odlukom Skupštine opštine, početkom prošle godine ukinuta Vatrogasna jedinica, a mnogi vatrogasci su nakon toga dobili otkaze.
Bubić: Trećina vatrogasaca nema pristojne plate
Savo Bubić, predsjednik Udruženja vatrogasaca-spasilaca Republike Srpske, kaže da je udruženje formirano kao vid potrebe da se zaštite prava vatrogasaca, ali nažalost Udruženje nema moć da bilo koga zastupa, te svi vatrogasci postupke moraju da vode pomoću advokata.
“Mi ne možemo nikoga da tužimo. Tu smo da vatrogascima damo podršku, što smo i činili i u slučaju Trebinja, ali i Vlasenice. Ta opština je mjesec dana bila bez vatrogasne zaštite i prava je sreća da za to vrijeme nisu imali potrebu za bilo kakvom intervencijom, jer ko zna šta bi se u suprotnom desilo”, kaže Bubić.
On naglašava da se, nažalost, u Republici Srpskoj niko ne bavi vatrogastvom i sve se nekako uzima zdravo za gotovo.
“Tek kada neko zatreba pomoć vatrogasaca shvate sa kakvim se sve problemima mi suočavamo, od stanja u jedinicama, nedostatka opreme i sredstava za rad pa nadalje. Mnogo je ‘šarenila’ u vatrogastvu počevši od primjene Zakona o zaštiti od požara do Zakona o radu. Kada su nas prije dvije godine svrstali u četvrtu platnu grupu, pola lokalnih samouprava je to ispoštovalo, a pola nije. U Republici Srpskoj radi između 1.200 i 1.300 vatrogasaca, a trećina ljudi nema pristojne plate”, kaže Bubić za eTrafiku.
Kako se u ovoj priči ne radi o bilo kakvim službenicima, dodaje naš sagovornik, već herojima koji svoje živote stavljaju na kocku kako bi zaštitili ljude i njihovu imovinu, lokalne uprave i samouprave u budućnosti bi trebalo da iskažu poštovanje kakvo zaslužuju.
