Foto: Google
Ženama u EU se može odobriti status izbjeglice ako im prijeti “fizičko ili psihičko nasilje” u zemlji porijekla. To uključuje seksualno nasilje i nasilje u porodici, presudio je u utorak Sud Evropske unije.
Prema navodima Suda Evropske unije, slučaj koji je doveo do ove presude odnosio se na razvedenu muslimanku koju je porodica prisilila na brak. Njen muž, turski državljanin kurdskog porijekla, stalno joj je prijetio i tukao je. Ukoliko bi se vratila roditeljima, život bi joj bio ugrožen. Zato je zatražila međunarodnu zaštitu u Bugarskoj. Sud EU se sada bavio ovim slučajem – koji je u domenu prijetnje koja proizilazi iz tzv. “ubistva iz časti”.
Žene kao društvena grupa
Izbjeglički status se dodjeljuje kada je neko proganjan zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkog mišljenja ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi i zbog toga mora napustiti svoju zemlju, navodi Sud EU. Istovremeno, Sud stavlja jasno do znanja da se žene u cjelini mogu posmatrati kao društvena grupa. Ako su „u zemlji porijekla izložene fizičkom ili psihičkom nasilju zbog svog spola, uključujući seksualno nasilje i nasilje u porodici”, može im se priznati status izbjeglice.
Čak i ako dotična žena ne ispunjava istinske “izbjegličke karakteristike”, može joj se odobriti supsidijarna zaštita, navodi Sud EU. Ovo se primjenjuje ukoliko je žena stvarno u opasnosti da postane žrtve nasilja ili da bude ubijena.
Konkretno, prijetnje od strane člana porodice ili zajednice “zbog uočenog kršenja kulturnih, vjerskih ili tradicionalnih normi” mogu dovesti do prava na supsidijarnu zaštitu, navodi Sud EU.
Političari i nevladine organizacije načelno pozdravljaju ovu odluku
“Ovo je veoma važna odluka za zaštitu žena od nasilja u porodici i seksualnog nasilja zato što jasno stavlja do znanja da Evropska unija mora zaštititi i žene koje nemaju pasoš EU od nasilja u porodici u njihovim matičnim zemljama”, rekao je za DW član Evropskog parlamenta iz stranke Zelenih Terry Reintke.
Predsjedavajući Komiteta za prava žena i član Kluba socijaldemokratskih poslanika u Evropskom parlamentu Robert Biedron prepoznaje presudu Suda EU kao “važan korak ka promovisanju integrativnog i saosjećajnog pristupa u evropkoj politici azila”.
I organizacije Terre des Femmes i Pro Asyl pozdravljaju presudu. Karl Kopp, portparol Pro Asyl-a za Evropu, smatra da je ovim pravni status žena ojačan. Stephanie Walter, konsultantkinja u nevladinoj organizaciji Terre des Femmes, smatra da je ova presuda dobrodošla jer jača položaj žena izloženih nasilju u porodici.
Značaj i domet presude
Međutim, u razgovoru za DW, portparolka Terre des Femmes Walter je skeptična u pogledu toga da li će odluka nešto promijeniti u njemačkoj sudskoj praksi. Tim prije što se u njemačkim upravnim sudovima u mnogim slučajevima već donose odluke prema standardima postavljenim ovom presudom. Ona smatra je „glavni problem negdje drugdje”. “Kako bi pogođene žene mogle da iznesu argumente i razloge za sticanje azila, potreban im je određeni okvir poput sigurnog smještaja i pristup specijalizovanim savjetovalištima”, smatra Stephanie Walter. Žene također često ne znaju da su sakaćenje genitalija, prisilni brak ili nasilje u porodici razlozi za bijeg, koje bi morale da iznesu nadležnim vlastima na prvom saslušanju.
Stručnjak za migracije Kopp naglašava da sada sve zavisi od implementacije presude u svakoj pojedinačnoj državi. Međutim, generalno ocjenjuje učinak presude pozitivnim.
Ako se odluka pravilno implementira, više žena će moći dobiti zaštitu u budućnosti. Njome se također osigurava da se u postupku azila primjenjuju i poštuju “dostignuća Istanbulske konvencije.
Značaj Istanbulske konvencije za presudu
Istanbulski sporazum obavezuje zemlje potpisnice na niz mjera osmišljenih da zaštite žene od nasilja u porodici. EU se zvanično pridružila ovom sporazumu 1. juna 2023.
Iako su ga potpisale sve države EU, još ga nisu ratificirale Bugarska, Češka, Mađarska, Litvanija i Slovačka. U svojoj najnovijoij presudi Sud Evropske uniuje se izričito poziva na Istanbulski sporazum.
Prema riječima parlamentarca EU Terryja Reintkea, ovakva presuda je bila moguća tek nakon što je EU pristupila Istanbulskoj konvenciji. Brisel je pozvao preostale države da ratifikuju konvenciju.
Poljski poslanik Robert Biedron naglašava da je pristupanje Evropske unije Istanbulskoj konvenciji također “simbol spremnosti EU da eliminira nasilje nad ženama” i dodaje: „Stajaćemo iza toga!”