Foto: Ilustracija/Profimedia
Radna mjesta, škole i bolnice moraju da se prilagode ekstremnim vrućinama, a to će zahtijevati velika ulaganja.
Radnicima širom svijeta je potrebnija bolja zaštita od ekstremnih vrućina jer klimatske promjene izazivaju sve češće toplotne talase, zaključak je novog izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Svjetske meteorološke organizacije (SMO).
U izvještaju se navodi da su milioni radnika izloženi toplotnom stresu, što utiče i na njihovo zdravlje i na radni učinak. Zato se pozivaju vlade, poslodavci i radnici da sarađuju u razvijanju strategija za prilagođavanje, piše BBC.
Iako je SZO više puta upozoravala na zdravstvene rizike ekstremnih vrućina, ovo je prvi izvještaj od 1969. koji se posebno bavi toplotnim stresom na radnom mjestu.
Direktor odjeljenja SZO za životnu sredinu, klimu i zdravlje, Ridiger Kreč, ističe da nalazi izvještaja treba da budu poziv na buđenje.
“To nije samo neprijatnost. To je ozbiljan zdravstveni rizik. Ako radite na vrućini i tjelesna temperatura vam se tokom dužeg perioda poveća iznad 38°C, izloženi ste riziku od teškog toplotnog stresa i toplotnog udara, otkazivanja bubrega i dehidratacije”, poručio je.
Prilagođavanje je neophodno jer toplotni talasi više nisu retka pojava. SMO navodi da je posljednja decenija donijela najviše temperature u istoriji mjerenja, a 2024. je bila najtoplija godina ikada, prenosi EUpravo zato.
U dijelovima Evrope temperature od 40°C više nisu neuobičajene, a u Africi ili na Bliskom istoku mogu da dostignu 50°C. Površinske temperature Sredozemnog mora u julu su bile najviše do sada – 26,68°C. Britanska Meteorološka služba je ove nedjelje saopštila da je ovo ljeto na putu da postane jedno od najtoplijih od 1884. godine.
Toplotni talasi ne utiču samo na zdravlje, već i na produktivnost. Novi izvještaj pokazuje da na svakih jedan stepen iznad 20°C produktivnost pada za 2%.
Istovremeno, povećava se broj nezgoda. Tokom toplotnog talasa u Evropi 2023. godine, švajcarski nacionalni fond za osiguranje od nezgoda (Suva) procijenio je da su se nesreće na radu povećale za 7% kada su temperature prešle 30°C. Uzroci su, prema Suvi, pad koncentracije usred borbe organizma sa ekstremnom vrućinom i nedostatak sna izazvan toplotom.
Pošto su građevinski i poljoprivredni radnici posebno ugroženi, neke evropske zemlje već razmatraju kako da rad bude što bezbjedniji tokom toplotnih talasa. Prošlog mjeseca italijanska vlada je donijela hitnu uredbu nakon dogovora sindikata i poslodavaca da se rad obustavlja u najtoplijem dijelu dana.
U švajcarskim kantonima Ženeva i Tićino, građevinski radovi su obustavljeni tokom toplotnog talasa 2023, što je najveći švajcarski sindikat, Unia, pozdravio.
“Na gradilištima često već kasne s rokovima, pa su radnici pod pritiskom. Zato je potrebno da građevinske firme preuzmu odgovornost i kažu da je iznad određene temperature neodgovorno raditi, da je previše vruće i da svi prihvatimo da posao traje malo duže”, rekao je za švajcarsku televiziju predstavnik sindikata Unia, Niko Luc.
Cijelo društvo mora da se prilagodi na novu klimu
Izvještaj SZO, iako fokusiran na radna mjesta, upozorava i da su stariji, hronični bolesnici i djeca posebno ugroženi tokom toplotnih talasa. To znači da i škole, kao i radna mjesta, moraju da se prilagode.
U Njemačkoj škole mogu da proglase “hitzefrei” – slobodan dan ukoliko temperature pređu određeni nivo. Sedamdesetih, osamdesetih ili devedesetih godina to je često značilo da kada termometar pređe 30°C, zvono dvaput zazvoni i onda svi mogu da idu kući.
Međutim, u to vrijeme su i temperature oko 30 stepeni bile rijetke. Danas su sve češće, pa škole uglavnom rade.
Kreč razumije zašto: “Vidjeli smo tokom kovida koliko se nije išlo u školu… djeca i dalje trpe posljedice. Nije lako prekinuti nastavu, to je vrlo često najskuplje rješenje za djecu”.
Kada su prošle nedjelje škole u Švajcarskoj počele s radom, temperature širom zemlje bile su znatno iznad 30°C. Nastavnicima je savjetovano da časove održavaju na bazenu.
Ipka, predsjednica Švajcarskog udruženja nastavnika, Dagmar Resler, rekla je: “Ne možemo sve časove držati na bazenu, imamo i gradivo koje moramo da predajemo”.
Reslerova je, vjerovatno predviđajući poziv SZO na prilagođavanje, zatražila da se u planiranim renoviranjima školskih zgrada ugrade novi ventilacioni sistemi, pa čak i klima-uređaji.
“Želim da ljudi zapamte da se ovdje radi o tome da treba da osiguramo djeci uslove u kojima mogu da uče, a nastavnicima uslove u kojima mogu da rade”, rekla je ona.
Izvještaj SZO i SMO navodi da je prilagođavanje potrebno obaviti u dogovoru sa svima, od vlada, poslodavaca i radnika, do lokalnih vlasti, kao i zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Kreč već ima jedan prijedlog koji bi mogao da se dopadne i đacima i školama sa ograničenim budžetima.
“Da li su školske uniforme u Velikoj Britaniji prilagođene toplotnim talasima? To su pitanja o kojima želimo da ljudi razmišljaju”, rekao je.
Ipak, ne može se izbjeći činjenica da će prilagođavanje radnih mjesta, škola ili bolnica ekstremnim vrućinama zahtijevati ulaganja. Mnoge vlade, posebno u Evropi, preusmjeravaju sredstva na odbranu, dok je prilagođavanje klimatskim promjenama otišlo u drugi plan.
“Ako kažete ‘nemam novca za sve te promjene’, razmislite još jednom. Jer ako morate da obustavite proizvodnju, ako vam radnici trpe ozbiljne zdravstvene posljedice zbog dugih toplotnih talasa, onda razmislite o gubicima u produktivnosti. Reći ‘nemam novca, pa ću onda sve ostaviti kako jeste’, možda je, zapravo, najskuplje rješenje”, zaključio je Kreč.