Šta je to prekomjerni turizam i zašto se dešava?
UNWTO definira prekomjerni turizam kao “utjecaj turizma na destinaciju, ili njene dijelove, koji mijenja kvalitetu života građana i/ili kvalitet doživljaja posjetitelja na negativan način“. Industrija putovanja, kao i mnoge druge, fokusira se gotovo isključivo na rast, s malo ili nimalo brige o utjecajima. Nakon decenija praktično nekontrolisanog rasta, prešao je granicu podnošljivog: u mnogim destinacijama turizam sada očigledno stvara više problema nego koristi. Ovo može imati različite oblike; možda milion dodatnih turista stiže u glavni grad, ili 20 dodatnih turista u malu, ruralnu zajednicu.
Mnogo je faktora koji doprinose prekomjernom turizmu, a oni će se, naravno, razlikovati od mjesta do mjesta. Airbnb je bio jedan od velikih uzroka, jer su hiljade kreveta odjednom stavljene na raspolaganje u gradovima širom svijeta, bez bilo kakvog planiranja, dozvola ili – u mnogim slučajevima – poreza.Lokalne i republičke samouprave i turističke zajednice odavno vjeruju da je više bolje. “Uspješnom” u turizmu općenito se smatra ona u kojoj se broj značajno povećao.
Nema veze da li se radi o broju putnika na kruzerima, bescarinskih kupaca, gostiju odmarališta, putnika s ruksakom ili vrhunskih posjetitelja; broj je sve što se računa. To je rezultiralo često potpunim odbijanjem – da se na bilo koji način ograniči broj, da se povećaju (ili uvedu) dnevne turističke takse, da se naplaćuju krstarenja za pristajanje, ili da se pokuša osigurati da ponašanje turista bude korisno – ili na u najmanju ruku, ne štetno – za lokalni stil života i pejzaže.
Drugo veliki problem je dostupnost jeftinih letova, koji su posebno zasitili Evropu posljednjih godina. Ove umjetno niske cijene karata su moguće samo zahvaljujući porezu i PDV-u koji se ne naplaćuju na avio gorivo. Kruzerima je također dozvoljeno da sagorijevaju posebno jeftinu i zagađujuću vrstu goriva, što im također omogućava da zadrže niske troškove. A divovski brodovi za krstarenje su još jedan faktor koji doprinosi prevelikom turizmu. Hiljade putnika svaki dan se izlije u lučke gradove, vraćajući se na brod na vrijeme za večeru. Putnici često troše vrlo malo na destinacijama, ali se pobrinu da povijesne ulice, spomenici, kafići i trgovine budu prepuni ljudi, stvarajući neugodno iskustvo za stanovnike, kao i za posjetitelje koji možda borave na kopnu i troše novac lokalno.
Slučaj Prag
Prag je jedan od vodećih gradova koji je u posljednoj deceniji doživio turističku ekspanziju, koja koliko je bila dobra do jednog trenutka na poslijetku stvara velike probleme ponajviše lokalnom stanovništvu. 8 miliona ljudi je posjetilo Prag u 2018. godini. Većina njih došla je iz susjednih zemalja poput Njemačke, Slovačke i Poljske, iako su turisti iz dalekih destinacija, uključujući SAD ili Aziju, naglo porasli posljednjih godina. Manje poznati nepoželjni uticaj turističkog buma odnosi se na uništavanje zaštićenih objekata i spomenika, na primjer postavljanje Euronet bankomata, često učinjeno bez odgovarajućeg odobrenja općinskih vlasti.
Fenomen ‘ljubavnih brava’, koji se posljednjih godina proširio svijetom, sve je samo ne ljubazan za mnoge gradske službenike, uključujući i Prag, gdje taj trend može imati prilično strašne posljedice: općinske vlasti bile su prisiljene da preduzmu akciju nakon što je legendarni Charlesa most, jedno od glavnih znamenitosti Češke prijestolnice, postao meta zaljubljenika u brave ljubavi, uklonivši, za godinu dana, 50 kg sa 650 godina starog mosta, čija je konstrukcija mogla ozbiljno da strada zbog ovakvog ispoljavanja ljubavi.
Rast cijena nekretnina i dalje je jedan od najzabrinjavajućih trendova za ljude koji žive u velikim turističkim gradovima, što potencijalno dovodi do depopulacije lokalnog stanovništva u gradskim centrima. Radio.cz je izvijestio da je jedan od svakih pet stanova u centru Praga sada naveden na Airbnb-u, platformi koju koristi više od 800.000 turista tokom svog boravka u glavnom gradu Češke, što primorava opštinske vlasti da razmotre pooštravanje propisa.
Iako je kontrola i regulacija rastućeg turizma u prepunim metropolama i dalje vrlo složeno pitanje, postalo je očigledno da prekomjerni turizam postaje neodrživ za lokalno stanovništvo kulturno-historijskih gradova koji se polako pretvaraju u nenastanjive zabavne parkove.
Autorica članka: Emina Demirović, Hoću.ba