Prostorije Zavoda u Mostaru
Zasto je Vlada FBiH proglasila tajnim ugovor o nabavci vakcina? Zašto ZZJZFBiH nabavlja više vakcina u okviru redovne imunizacije nego što je potrebno i kome time pogoduje? Zašto smo prihvatili vakcine sa isteklim rokom trajanja iz Bugarske? I zašto direktor Zavoda Siniša Skočibušić koji za to prima skoro pet hiljada KM mjesečno zatvara oči na sve nezakonitosti? Brojna su pitanja koja otvara izvještaj Ureda za reviziju o radu ove ustanove. Ono najvažnije ipak je: da li će i kada reagovati pravosuđe?
Piše: B. Mrkić-Radević
U januaru 2022. godine Bugarska je Bosni i Hercegovini donirala vakcine protiv korona virusa sa isteklim rokom trajanja. Za 127 hiljada vakcina doniranih 21. januara ove godine, rok trajanja istekao je još prvog decembra 2021. godine.
Ovaj šokantni podatak javan je tek od prije nekoliko dana, i to zahvaljujući Uredu za reviziju institucija u Federaciji BiH, koji ga je objavio u izvještaju o reviziji Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Ukupno 375 hiljada vakcina protiv COVID-19 koje su donirane našoj zemlji do 31.3. ove godine predložene su za otpis jer im je u trenutku doniranja već bio istekao rok trajanja ili je bio veoma blizu.
Austrija nam je 13. avgusta poslala 202 hiljade vakcina – rok trajanja 1.10. Hrvatska 25.10. prošle godine šest hiljada. Rok trajanja – 4.1.2022. I tako dalje… do ukupnog broja od 375 hiljada. Detaljne informacije mogu se pronaći na stranici Ureda za reviziju.
Direktorska plata pet hiljada KM
Izvještaj o Zavodu za javno zdravstvo BiH, osim ovih podataka, obiluje dokazima o velikim kršenjima zakona unutar ove institucije, i bez ikakve sumnje poziva na reakciju pravosudnih institucija. Neke od njih datiraju iz vremena prethodne uprave.
Od maja prošle godine direktor Zavoda je Siniša Skočibušić. Zahvaljujući odluci Upravnog odbora Zavoda njegova plata iznosi skoro pet hiljada KM (4.940). Dotadašnji direktor Davor Pehar mjesečno je primao 4,2 prosječne plate, dok direktora Skočibušića članovi UO galantno časte sa 4,9 prosječnih plata u Federaciji BiH.
UO koji je donio ovu odluku imenovan je 25. aprila i čine ga: predsjednik Mirza Terzo i četiri člana – Marina Bera, Lejla Pašić-Kovač, Slađana Šarac i Adnana Maksumić.
U izvještaju se problematiziraju i isplate poticaja za određene poslove, koje su donesene kao privremene a čija primjena traje skoro deceniju!
Direktor Zavoda Siniša Skočibušić
Javni novac za tajni ugovor
Vlada FBiH je u aprilu 2021. godine odobrila potpisivanje međunarodnog sporazuma o povjerljivosti s Kompanijom Kineske nacionalne Biotec Grupe (proizvođač) i Kina Sinopharm International Korporacijom (prodavač).
Po ovlaštenju Vlade FBiH, v. d. direktora Zavoda je 9. 6. 2021. godine potpisao Ugovor o direktnoj nabavci 500.000 doza vakcina Sinopharm od China National Biotec Group Company Limited (CNBG) i proizvođačem Beijing Institute of Biological Products Co, Ltd (oboje kao isporučioci) i Sinopharm International Hongkong Limited (kao prodavac). Sredstva za nabavku vakcina, kao i transport, uvoz i skladištenje obezbijeđena su Odlukom Vlade o preraspodjeli sredstava (12.000.000 KM) i iz sredstava tekuće rezerve Vlade FBiH (2.140.200 KM:
– Proces nabavke vakcina trajao je preko tri mjeseca, što je u suprotnosti sa zakonskim odredbama koje definišu izuzeće od procesa javnih nabavki zbog hitnosti, koje po mišljenju Agencije za javne nabavke BiH predstavljaju situacije kada je potrebno reagovati istog momenta, npr. u roku od jednog ili dva sata, čak u nekoliko minuta, odnosno kada objektivno nije moguće primijeniti ni pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci – navedeno je u izvještaju.
Troškovi transporta vakcina u iznosu od 471.052 KM realizovani su na osnovu Ugovora o pružanju usluga uvoza, skladištenja i transporta potpisanog sa „Hercegovinalijekom“ d.o.o. Mostar 26. 4. 2021. godine bez provedene procedure javnih nabavki, uz primjenu izuzeća zbog hitnosti:
– Budući da nabavka vakcina u momentu potpisivanja ovog ugovora nije bila okončana, ne možemo potvrditi primjenu izuzeća od procedura javnih nabavki za usluge uvoza, skladištenja i transporta.
Vlada FBiH je 24. juna 2021. godine dala saglasnost da tekst potpisanog Ugovora o nabavci vakcina nosi oznaku stepen tajnosti „POVJERLJIVO“, iako se radi o budžetskim sredstvima.
Bez kazni za autrijske dobavljače
Zavod i direktor Skočibušić propustili su da traže odgovornost dobavljača koji uopće nije isporučio vakcine precizirane ugovorom. U aprilu prošle godine Zavod posao nabavke vakcina za redovnu imunizaciju djece DTaP+IPV+HiB vrijedan više od dva miliona KM daje kompaniji Phoenix Pharma, austrijskoj kompaniji sa ogrankom u Bijeljini.
Prema ugovoru, 30 posto vakcina trebalo je biti isporučeno najkasnije 15 dana nakon prijema narudžbenice. Prvi dio isporuke bio je tek u decembru prošle godine a isporučeno je manje od ugovorenih 30 posto.
Ostatak nije isporučen, a u februaru ove godine dobavljač je obavijestio Zavod da neće ni biti jer proizvodnja vakcina traje šest mjeseci!
Zavod za javno zdravstvo nikada nije tražio aktiviranje kaznenih odredbi i bankarskih garancija, na što je imao pravo zbog kršenja ugovora.
Bivši direktor Zavoda Davor Pehar
Gomilanje vakcina
Osim toga, Zavod je potpuno neplanski kupovao veće količine vakcina za redovnu imunizaciju djece, što je u konačnici pogodovalo samo proizvođačima i dobavljačima.
Revizija je utvrdila da porebne količine uopšte nisu sačinjene u skladu sa kriterijima.
Naprimjer:
-Za BSG vakcinu planirane su količine od 82.000 doza koje se daju u jednoj dozi po rođenju djeteta, a u 2021. godini rođeno je samo 16.873 djece (2020. godine 17.211, 2019. godine 18.019). S obzirom na to da se BSG vakcina pakuje u 20 doza po bočici i da se bočica otvara po davanju vakcine novorođenom djetetu bez obzira na to koliko je djece rođeno, u zdravstvenoj ustanovi dolazi do rastura doza neupotrijebljenih vakcina. Također, stanje vakcina u skladištu na kraju godine ukazuje na to da planirane količine za 2021. godinu nisu odgovarale potrebama – navode revizori.
Žurnal je pisao o načinu na koji Zavod distribuiše vakcine za redovnu imunizaciju iako za to nema zakonsko uporište, te potpunoj zatvorenosti te institucije za saradnju sa medijima kada je riječ o temama koje im ne odgovaraju.